Diretór Jéral Protesaun Sivíl, Superintendente Ismael Babo esplika, Lei Defesa Nasionál no lei Seguransa Interna hetan ona aprovasaun iha Governasaun uluk, maibé lei protesaun sivíl pendente hela. Nune’e iha Governu daualu, lei ne'e passa maioria iha Parlamentu Nasionál no hetan promulgasaun husi Prezidente Repúblika sai hanesan lei Protesaun Sivíl nian.
“Lei tolu ne'e, mak garantia sistema seguransa nasionál hanesan ‘fatuk inan tolu tau sanan hodi tein’ garantia proteze sidadaun sira-nia vida no rikusoin husi situasaun ameasa saida de’it, inklui situasaun ameasa husi natureza no ema umanu”, hatete Diretór Ismael Babo iha Salaun CNC, Balide, kuarta (23/02).
Tanba SEPS nia mandatu importante liu mak asaun, prevensaun no apoiu inklui rekoperasaun ba asidente grave. Dadaun ne’e haree liu ba situasaun asidente grave iha konflitu provoka mós asisdente ne'ebé ema umanu halo.
Liuhusi Diresaun Nasionál Prevensaun Konflitu Komunidade (DNPKK) rejistu ona akontesementu lubuk ida ne'ebé mak afeitua konflitu mai husi joven sira hanesan Arte Marsiál, Grupu no konflitu disputa rai ne’ebé númeru boot.
Ba tinan 2022 no 2023, Timor-Leste sei partisipa festa demokrasia eleisaun prezidente no eleisaun parlamentar, tamba ne'e rede nasionál importante tebes atu sai xave sasukat ba estabilidade nasaun.
“Konflitu kuandu rezolve ne'e, ita hotu nia responsabilidade ida ne'e mak importante tebtebes. Importante ida mak ita-nia atuasaun, servisu hamutuk no labele iha diskriminasaun”, dehan nia.
Nune’e, hases kór partidu no hases Arte Marsiál inklui rasa no relijiaun tanba iha rede ne'e profesionól no komun interese nasionál hodi garantia paz no estabilidade ba futuru joven nian. (*)