Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)- Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak, kontente ho progresu kontrusaun Portu Baía Tibar ne'ebé hatudu avansu.

Tempotimor (Gleno)- Maski foin assume kargu nu’udár Prezidente Administrasaun Timor Gap durante fulan haat (4), maibé António de Sousa hahú “hatudu-an” iha povu Ermera nia leet, durante akompaña vizita traballu Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo iha munisípiu ne’e (19/11).

Tempotimor(Dili)-Deputada Bankada Opozisaun Congresso Nacional Reconstrução Timotrens (CNRT) Virginia Ana Belo dúvida ho alokasaun orsamentu ba Servisu Operasionál Timor Gap ninian, ne'ebe preve iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021, hamutuk millaun $8 resin.

Tempotimor (Dili)-Liga ba proporsaun jestaun rezerva ne'ebé faktu hatudu katak zero, maka Prezidente Timor Gap António José Loyola de Souza promete sei lidera Timor Gap ho estudu ne'ebé kle'an ba proporsaun aubstituisaun rezerva mina nian.

Tempotimor (Dili)-Timor-Leste ne'ebé ukun aan tinan 18 ona maibé maiória populasaun kontinua hela iha nakukun no la sente dezenvolvimentu, maka liderensa Timor Gap husu ba ema hotu atu ezije ba lidér nasionál sira hamutuk.

Tempotimor (Dili)-Maske tratadu tasi Timor nian loos ona, maibé atu lori Greater Sunrise mai Timor-Leste parte kosta sul nian la'ós fasíl, tanba legalidade lubuk mak seidauk iha.

Nune'e, Prezidente Konsellu Administrasaun Autoriedade Nasionál Petroleu no Minerais (ANPM) Florentino Mateus Soares Fereira katak, kuandu la presiza legalidade sira no hakarak servisu diretamente maka sei han tinan ualu, maibé presiza legalidade sira, sei liu tinan 10.

"Rejime ida ne'e rekere ita atu hatur enkuadramentu legál sira, tanba ne'e mak ami bolu komesa husi kódigu mineiru petrolíferu nian, tributária no lei komplementár sira, nune'e iha termu jurídiku legál nomós tributária fiskais sira bele preparadu," dehan Prezidente ANPM Florentino Mateus Soares Fereira iha Kampus UNITAL, Sábadu (17/10).

Nia mós dehan, iha enkuadramentu legál ba GS, presiza halo kazamentu ba lei Timor-Leste no Australia. "Iha tejime legál ita koko atu fó kaben ba lei rua, lei Australia nian ne'ebé ema bolu lei komun maibé iha Timor ita bolu lei sivíl.

Lei rua ne'e nia sistema la hanesan, entaun ami halo tiha ona iha aranjamentu tranzisaun ne'ebé muda kampu sira husi teritóriu Australia nian mai teritóriu Timor-Leste," nia dehan.

Lider ANPM mós afirma, kampu sira hanesan kitan, Bayu Undang, 1109, ida ne'ebé bolu 1911 ne'e no kampu sira seluk muda ona mai teritóriu TL.

"Bainhira ami muda kampu sira ne'e mai, ami deskute ho Australia sira kona-ba enkuadramentu legál sira atu haree oinsa lei rua ne'e ita halo sai ida de'it, maibé la fó prezudikasaun ba empreza sira nomós estadu, entaun prosesu ne'e mós ita sei halo ba Greater Sunrise, tanba GS ne'e kampu foun loos," dehan Florentino.

Nia subliña, bainhira prosesu kazamentu ba lei rua ne'e hotu ona, presiza produz tan kontratu partilla produsaun ida ne'ebé iha laran sei prevé nia kondisaun oinsa atu dezenvolve kampu GS ne'e, tanba ne'e la'ós fasil.

"Prosesu hotu presiza iha Komisáriu rua husi TL no rua husi Australia para asina akordu, depois lori ba Timor Gap ho nia operadór sira asina kona-ba prosesu dezenvolvimentu nian, tanba ne'e ita la'ós sik de'it katak, ohin ka aban, maibé ne'e prosesu ida ne'ebé involve legál, komersiál no tékniku," nia dehan.

Entretantu kalendáriu ne'ebé iha ona katak, prosesu lei sira sei finaliza iha tinan oin, maibé depende ba diskusaun entre tékniku husi TL no Australia.

"Kona-ba PMC ami prevé ba dezembru tinan ne'e, maibé la'ós PMC de'it mak iha laran, lei komplementár mós iha, PSC, entaun agora iha ona esbosu, ami bele finaliza, maibé ba oin mak PSC ami konsege asegura ho empreza ba tinan oin," dehan nia.

Liga legalidade sira ne'e, nia mós dehan, kuandu ita asina kontratu ida mak la presiza legalidade ka servisu diretamente ita sei gasta tinan ualu hodi halo produsaun ba gas, entaun hamutuk ho prosesu legalidade ne'e bele liu tinan 10, tanba atu finaliza legalidade de'it bele atinje to'o tinan rua ka tolu inklui atu halo kontrusaun presiza gasta tinan ida ka rua halo konstrusaun.(*)

Tempotimor (Manatutu) – Prezidente Timor Gap Antonio Jose Loiola de Sousa deklara ba Parlamentu Nasional katak jestaun estrutura anterior nian a di’ak, tanba ne’e hamosu divida hamutuk tokon US$ 4 iha instituisaun Timor Gap.

Hataan ba kestaun ne’e, Eis-Prezidente Timor Gap, Francisco Monteiro hateten, bazeia ba relatóriu anuál Timor Gap nian iha tinan 2019, ne'ebé hatuur loloos ho formál sira aprova iha Komisaun Ezekutivu, no Konsellu Admnistrasaun atual Prezidente Timor Gap mós iha ne'ebá hodi akompaña prosesu hotu.

Relatóriu anuál ne'e rasik mós submete ona ba iha Konsellu Ministru, Prímeiru Ministru, Prezidente Parlamentu Nasionál no membru deputadu tomak, to'o distribui mós ba Jornál Repúblika, inklui haruka ona ba Tribuná Kontas tuir dokumentu formál.

“Iha ne'ebá la temi divida tokon US$ 4, maibe iha kontestu ne'e (…) azvezes tau enkestaun kapasidade prezidente foun atu lee akuntabilidade, no la hatene señor ne’e foti númeru husi ne'ebé,” dehan Eis-Prezidente Timor Gap, Francisco Monteiro, iha Manatutu, Tersa (29/9).

Nia hatete, tuir loloos atuál prezidente tenke responde pergunta ho onestu, loloos tanba iha tendénsia sira haree halai liu ba kor polítika, envezde rekoñese ida ne'e mas ko’alia fali dehan eis-diretor sira, lideransa sira ne'e inkapasidade halo divida barabarak até temi to'o divida tokon US$ 4.

Tanba ne'e, tuir Francisco, desizaun ne'ebé atuál Prezidente Timor Gap foti ne'e ho pozisaun hanesan buat ida pániku loos.

“Purtantu, sé nia hatudu liman de'it hanesan ne'e, sebenarnya, nia hatudu mós ba iha nia-aan rasik. Ida ne'e kestaun ida. Maibé, faktu kona-ba ida nia temi tokon US$ 4 divida ne'e mós faktu la loos”, dehan nia.

Francisco dehan, reletóriu akuntabilidade ne'e kompleksu uitoan, bainhira lakohi aprende no lee didi'ak, bele lee sala mas sé lee loloos karik bele iha ballansu.

Iha termu ida Timor Gap nian ema bolu, karet, korente ho ida longu prazu nian. Korente nian ne'e sé la sala tokon US$ 14, depois viabilidade tokon US$ 6, laiha buat ida kona-ba tokon US$ 4 ne'e iha ne'ebá.

Nia informa, molok sei asume knaar hanesan prezidente Timor Gap, sira mós iha orsamentu ho montante kuaze tokon US$ 16.9, ne'ebé asegura antes husi governu, no to'o iha fulan-Jullu molok sira husik Timor Gap orsamentu sei iha hela tokon US$ 8.5.

“Ó atu halo saída ho osan tokon US$ 8.5 ne'e? Ne'e uza para atu selu duni viabilidade sira ne'ebé sé karik señor ne'e konsidera hanesan divida bele selu daudauk iha neebá. Osan ne'e atu halo saída iha ne'ebá, ba selu gaji de'it depois tuur nonook de'it la halo buat ida”, nia lamenta.

Eis-Prezidente ne'e dehan, kualker entidade iha nasionál hotu ne'ebé eziste, sira mós iha divida durante tinan balun iha kompania Sell, ConocoPhillips ka Woodside, bele haree iha nia ballansu kontabilístiku ninia komitmentu viabilidade ne'e billaun la'ós tokon US$ 4. (*) 

Tempotimor (Manatutu) - Mudansa polítika ne'ebé halo husi VIII Governu ba instituisaun estatal Ministeriu Petroleu no Minerais (MPM), sei fó efeitu makaas ba servisu iha futuru.

Tempotimor (Dili) - Deputadu Partidu Liberta Popular (PLP) no Prezidenti Komisaun E PN,  Abel Pires, dúvida ho divida ne'ebé Timor Gap iha to'o tokon US$ 4.

Tempotimor (Dili)-Ministru Petróleo no Minerais Victor da Conceição Soares hatete, mudansa restruturasaun ne'ebé nia parte halo ba Autoridade Nasional Petróleo no Minerais, Institusaun Petróleo Geologia no Timor Gap.ep hanesan parte mudansa tamba laiha konfiansa Politika.

Page 2 of 4
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter