Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Palestina ho Israel Hakarak Aprende Paz no Rekonsiliasaun Husi TL

Sekretáriu Jéral G7+, Helder da Costa. Sekretáriu Jéral G7+, Helder da Costa. Foto Tempo Timor

Tempotimor (Dili)-Nasaun Palestina no Israel ne’ebé durante tinan barak nia laran moris ho situasaun konflitu hahú husi gera mundiál dahuluk to’o agora seidauk iha solusaun, tanba ne’e hakarak aprende Paz no Rekonsiliasaun husi Nasaun Timor-Leste (TL) ne’ebé foin restaura Independénsia iha 20 maiu 2002.

Maske Timor-Leste foin sai husi pos konlfitu kompara ho nasaun Palestina ho Israel ne’ebé deklara ninia ukun-an iha tinan barak nia laran, maibé la konsege hamosu paz no rekonsiliasaun iha sira nia nasaun no nasaun vizinu.

Sekretáriu Jéral G7+, Helder da Costa hatete, tanba Timor-Leste koñesidu ho país rekonsiliador liu paz no rekonsiliasaun entre Timor-Leste ho nasaun Indonézia no dadaun ne'e nasaun barak mak hakarak aprende husi Timor-Leste.

“Nasaun sira ne'ebé hakarak aprende husi Timor-Leste kona-ba paz no rekonsiliasaun mak hanesan nasaun Palestina no nasaun Israel tanba rai rua ne'e hala'o konflitu durante tinan barak ona”, deklara Helder da Costa iha Salaun CNC, Balide, kuarta (23/02).

Tanba, Organizasaun G7+ hanesan organizasaun ne'ebé kompostu husi 28 países pos-konflitu abranje husi Ásia Pasífiku, Mediu Oriente no Afrika Timor-Leste sai hanesan uma na’in sai mós país inspiradór, anfitiaun, país duador no país fundadór.

“Timor-Leste foin sai husi períodu turbolente tebes iha tinan 1999. Maibé depois tranzitória ita-nia dezenvolvimentu iha de’it kurtu prazu ita konsege partilla ita-nia esperiénsia ho modelu ezemplar ida ema bolu paz rekonsiliasaun ba timoroan sira inklui nasaun viziñu Indonezia. Modelu paz rekonsiliasaun ne'e mak bolu Chega”, dehan nia.

Nune’e Timoroan iha dever no responsabilidade siviku nu'udar sidadaun iha país ida ne'e mak mantein paz no promove estabilidade inklui hametin klima trankuilidade hodi nune'e bele hala'o dezenvolvimentu iha rai laran.

Haree ba istória husi nasaun Guiñe Bisau ne'ebé indepensia durante tinan 46 maibé seidauk iha governante ida atu ezerse mandatu tinan 5 no primeira eleisaun demokratika justu livre Timor-Leste mak hadi’a sira nia sistema baze dadus iha tinan 2013.

Ho ida ne'e, Timor-Leste koñesidu ho país inspiradór ka país peace loving countri kompara ho tinan 1999 ne'ebé ema bolu scouth poluice ema sunu rai to'o mutuk.

Timor-Leste koñesidu mós ho país ne'ebé jere rasik ninia fundu petroliféru ne'ebé ema bolu Wordclass talvez primeiru iha Ásia no terseiru iha mundu maibé infelizmentu povu sei ki’ak.

Maibé, Governu iha períodu turbulentu tebes primeiru pandemia Covid-19, segundu pro-kontra hodi baku fila meza parlamentu terseiru mak dezastre naturál inklui moras dengue.

Maske povu Timor-Leste hasoru situasaun difísil maibé sempre tau as paz no trankilidade no la envolve iha politika bolu dehan the game of political elite.

Nune’e sira deside mantein hodi kontinua hala'o servisu sustenta ba nessesidade família nian. Tanba ne'e presiza louva no apresia ba povu Timor-Leste. (*)

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Thursday, 24 February 2022 12:01
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter