“Kompromisu ho partidu polítiku ne’ebé propoin ninia kandidatura, katak karik manán eleisaun prezidensiál tenke disolve kedas Parlamentu Nasionál. Ami triste liután bainhira kompromisu ho natureza ida-ne’e, mai husi kandidatu ida ne’ebé nu’udar figura ímpar ida iha ita-nia Rezisténsia, Laureado Nobel da Paz, Dr. José Manuel Ramos-Horta”, dehan Xefe Bankada FRETILIN, David Dias Ximenes ‘Mandati’, iha plenária PN, tersa (25/01).
Bankada FRETILIN haree katak buat ne'ebé kandidatura husi partidu CNRT deklara ne'e la saudavel iha vida polítika, tanba la hametin Estadu demokrátiku no edukativu.
Iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia artigu 76°, Prezidente Repúblika eleitu liuhusi sufrájiu universál, livre, diretu, sekretu no pesoál, liuhusi eleisaun.
Bainhira kandidatu ida mak ho nia kompromisu atu sobu Órgaun Soberania Parlamento Nasionál, ne'e nu’udar kompromisu ida atu sama konstituisaun, fomenta krize no provoka golpe.
Tanba Kandidatu ne'ebé Partidu CNRT propoin ne'e mós uluk sai ona Prezidente Repúblika iha períodu 2007-2012, no durante iha ninia mandatu, hasoru ambiente krize, sente no haree rasik povu ninia terus no susar nu’udar konsekuénsia husi krize ida.
Bankada FRETILIN rasik preokupa tanba agora dadauk seidauk sai Prezidente Repúblika promove uluk ona krize, anúnsia ona golpe. Ida ne'e sei haterus povu.
"Povu lakohi terus tan, baruk ona ho krize ho violénsia oioin, ita-nia povu hakarak pás, estabilidade no dezenvolvimentu”, dehan nia.
Ho ida ne'e, liuhusi deklarasaun Bankada FRETILIN hakarak hato’o sira-nia dezkontentamentu no desepsaun, ba hanoin negativu ne’ebé sei kuda metin hela iha klase polítika iha sosiedade, ne’ebé nafatin planeia no orkestra atu enfrakeze beibeik Órgaun Soberania sira. (*)