Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

MS Halo Akordu ho HAMNASA ba Kombate no Hapara TB

Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Mau Coli dos Reis, asina Memorandum Entendimentu ho Asosiasaun HAMNASA ba kombate no hapara Tuberkuloze (TB) iha Timor-Leste. Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Mau Coli dos Reis, asina Memorandum Entendimentu ho Asosiasaun HAMNASA ba kombate no hapara Tuberkuloze (TB) iha Timor-Leste. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)- Ministériu Saúde (MS) liuhusi Vise Ministru Saúde, Bonifácio Mau Coli dos Reis, asina Memorandum Entendimentu ho Asosiasaun HAMNASA ba kombate no hapara Tuberkuloze (TB) iha Timor-Leste.

Tuir informasaun ne’ebé www.tempotimor.com asesu iha pájina Palásiu Sinza, kuarta (15/06) katak,  akordu ne’ebé hala’o iha salaun Palásiu Sinzas, Kaicoli, Vise Ministru Bonifacio espresa inisiasaun brillante husi Programa Nasionál Tuberkuloze (TB) no ekipa Diresaun Fundu Globál-Ministériu Saúde ne’ebé mak selesiona Asosiasaun HAMNASA nu’udar sub-resipiente foun, hanesan parseiru foun ba TB hodi kombate no HAPARA TB liuhusi sira-nia intervensaun estratéjiku foun.

“Ha’u iha espetativa katak ho tolu iha transporte móvel HAMNASA ida iha kapasidade atu servisu no masimiza rekursu ne’ebé disponivel ne’ebé la’ós kobre de’it Sentru Saúde Komunitária iha Munisípiu Dili identifikadu maibé mós iha posibilidade atu hala’o servisu ba HNGV no Sentru Saúde Komunitária sira-ne’ebé besik liu hanesan iha Likisá, Maubara, Railaku, Gleno, Manatuto, Laleia no Vemasse iha futuru”, dehan Vise.

Intervensaun ida-ne’e sei suporta Ministériu Saúde ho objetivu prinsipál ne’ebé mak alkansa liuhusi deklarasaun atu hapara TB iha tinan 2025 mai.

Ministériu Saúde tau iha konsiderasaun no rekoñese katak kolaborasaun no kooperasaun mútua ho parseiru dezenvolvimentu, parte interesadu ajénsia nasaun unidas, ajénsia doadór sira mak pertinente tebes atu alkansa vizaun, misaun no meta ne’ebé define tiha ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál Setór Saúde tinan 2011-2030.

“Hakarak mós atu espressa ami-nia sentidu no profundu gratidaun ba apoiu no kooperasaun kontínua ne’ebé fornese husi Fundu Globál ba Timor-Leste liuhusi Mekanizmu Koordenasaun ba Nasaun Timor-Leste (CCM-TL), objetivu atu hadi’ak komunidade Timor-Leste nia saúde no moris di’ak iha nível nasionál, munisipál, postu adminstrativu, suku no aldeia ikus liu mak komunidade no família ida idak-idak. Partikularmente atu kombate moras kontajioza tolu mak hanesan Malária, TB no HIV/AIDS”, afirma nia

Tanba durante tinan 20 nia laran hafoin Timor-Leste Restaura ninia Independénsia, insídensia ba HIV no TB aumenta ho maka’as tebes enkuantu kazu malária relata iha redusaun desde tinan 2006 husi kazu 223.002 ba kazu 14 iha 2020.

Nune’e Timor-Leste daudaun tama ona iha faze ba deklarasaun eliminasaun malária husi Organizasaun Mundiál Saúde, Enkuantu programa HIV/AIDS hala’o esforsu tomak atu elimina infesaun transmisaun husi inan ba oan no TB tuir nia dalan atubele elimina iha fins de 2025.

“Taxa Insidénsia ba TB mak 508/100,000 populasaun no taxa mortalidade TB mak 106 per 100,000 populasaun. Dadus ne’e hatudu mai ita katak Timor-Leste nu’udar nasaun daruak ho taxa insidénsia ba TB no nasaun dahuluk ho taxa mortalidade TB entre estadu membru 11 iha Rejiaun Sudeste Aziátiku nian (SEAR) hanesan mós taxa insidénsia dahitu no taxa mortalidade dalima iha mundu/global”, informa nia.

Tanba atu reduz númeru sira-ne’e, Timor-Leste liuhusi kompromisu Governu Konstitusionál daualu deklara atu HAPARA TB iha 2025 ne’ebé mak deklara diretamente husi Primeiru-Ministru, Jenerál Taur Matan Ruak iha Setembru 2021.

Nune’e mós Prezidente Repúblika sesante, Francisco ‘Lu Olo’, iha RAEOA no deklarasaun Vise-Ministru Saúde Bonifácio Mau Coli dos Reis iha Illa Atauro Livre husi TB.

Desde tinan 2005, Ministériu Saúde hetan konsesaun maizumenus 100 millaun Dolares Amerikanu. CCM-TL selesiona Ministériu Saúde nu’udar resipiente prinsipál no dezembolsa fundu aproximadamente 80 millaun dolar amerikanu atu kombate malária, HIV/AIDS no TB iha Timor-Leste, entre tinan 2021-2023.

Fundu Globál garante alokasaun fundus besik 15.7 millaun ba Ministériu Saúde, ne’ebé 3,465, 299 sei utiliza hodi kombate HIV/AIDS, 3,937,840 ba malária enkuantu 8,348,220 ba TB inklui investimentu ba Sistema Rezilénsia no Sustentavel ba Saúde ka RSSH no fundus adisionál husi C19RM ho totál montante 5.4 millaun dolar Amerikanu hodi responde ba COVID-19 iha tinan 2021 liubá.

Partisípa iha serimónia ne’e, Prezidente CCM-TL, Sabina Fernandes Seac, Diretóra Ezekutivu HAMNASA Timor-Leste, Prezidente Fundo Globál, Noe Gaspar no partisipante sira seluk. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter