Komisaun Interministeriál sira ne’ebé kompostu husi Ministériu Planu no Ordenamentu, Ministériu Finansas, Ministériu Koordenadór Assuntu Ekonómiku no Ministériu Transporte no Komunikasaun ne’ebé durante ne’e hala’o prosesu to’o asina akordu ba projetu refere.
Vise Primeru Ministru no Ministro Planu no Ordenamanetu (VPM-MPO), Jose Maria dos Reis hatete, Timor-Leste hakat tan pasu ida ne'ebé importante ba prosesu Dezenvolvimentu Nasionál.
“Ho haksolok tebes, ohin ita hamutuk iha fatin ida ne'e hodi hakat pasu importante ba prosesu dezenvolvimentu nasionál, ho asinatura kontratu akizisaun no Instalasaun Kabu Submarinu Fibra Optika, ne'ebé sei hari'i iha Kosta Súl”, dehan VPM-MPO, Jose Maria dos Reis, iha nia diskursu iha Palásiu Governu, tersa (31/05).
Primeitu Ministru, Taur Matan Ruak, hamutuk ho nia ezekutivu no membru Governu ne'ebé hola parte iha komisaun Interministeriál halo esforsu tomak hodi aselera preparasaun no implementasaun Kabu Submarinu Fibra Optika, hodi sai mós marka ida ba Governu Konstitusionál daualu
Tanba ne’e, Governu halo dadaun ona reforma iha setór teknolojia no komunikasaunhodi hakbesik Timor - Leste iha nova era dijitál.
“Komemorasaun ohin loron nian, ita hahú implementasaun projetu kabu submarinu fibra ótika nian, no konkretiza mehi ita hotu, iha tempu besik, ita sei hetan asesu ba internet ho lalais, asesivel ba ema hotu hamihis izolamentu iha rai laran, nomós iha rai liur, iha nível rejionál no mundiál”, esplika nian.
Nune’e Timor-Leste hakat tan pasu ida atu fó resposta efikas ba sistema edukasaun nian, ne’ebé iha tendénsia atu nakfila ba modelu não prezensiál liliu hafoin Pandemia COVID-19.
Maibé sei nafatin esforsu hodi konkretiza etapa sira ne'ebé sei falta atu konklui hanesan preparasaun modelo jestaun, operasionalizasaun no manutensaun ba sistema kabu submarinu fibra óptika nian no kriasaun Empreza Públika, no ikus mai halo preparasaun ba Estasaun Kabu Aterajem.
Ministru Transporte no Komunikasaun(MTK), José Agostinho da Silva, apresia ho selebrasaun akordu ida ne'e, tanba akordu ida ne'e bele fasilita no atinje ona metas internet ne'ebé ho kualidade di'ak no presu ne'ebé razoavel
“Ohin loron importánte ba ita hotu, ohin ita hakat tan passu ida ba oin, ita buka solusaun ba ita-nian problema komún ne'ebé durante ne'e parte hotu tau ba kestaun, katak internet ne'e kualidade ne'e lentu tebes, ho kustu ne'ebé mak karun, tanba ne'e Governu esforsu oinsá mak ita aselera ita-nia fibra óptika, e ba ohin loron ita komesa asina. E ita espera, ita sei atinje ita-nia metas internet ne'e ho kualidade ne'ebé di'ak, lais no presu ne'ebé mak razoavel”, dehan nia.
Ba investimentu ba Projetu Fibra Óptika porsentu 100 (100 %) finansia husi Governu Timor-Lestem, nune’e projetu ne’e bele realiza tanba hetan apoiu finansiamentu “grand funding” husi Governu Austrália liuhusi empreza VOCUS hodi prepara estudu FEED. Tanba Governu Austrália mós iha kompromisu atu fó apoiu nafatin ba prosesu implementasaun.
Tanba Governu Timor-Leste nia espetativa ba prosesu implementasaun projetu Kabu Submarinu Fibra Óptika ho durasaun fulan-19, sei hahú husi 1 Jullu 2022 no finaliza iha 31 Janeiru 2024.
Ba Orsamentu ne'ebé preve ba obra ida ne'e, por volta millaun 39 no obra ida ne'e nia karater multianual, entaun ba faze Primeiru sei preve millaun 9.6. (*)