Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

APC ho WFP Halo Preparasaun ba Situasaun Elnino no Laline

Ekipa Autoridade Protesaun Sivíl (APC) ho WFP hala'o seminariu preparasaun ba Elnino. Ekipa Autoridade Protesaun Sivíl (APC) ho WFP hala'o seminariu preparasaun ba Elnino. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Autoridade Protesaun Sivíl (APC) liuhusi Gabinete Relasaun Externa Diretór Gabinete Relasaun Externa no Komunikasaun (GREC) lidera enkontru hamutuk ho World Food Programme (WFP), DNGRD, GPEA no Adjuntu Marítima hasoru malu ho Ajénsia WFP hodi ko’alia kona-ba planu Elnino iha futuru.

Tuir informasaun ne’ebé www.tempotimor.com, asesu iha pájina APC, kinta (24/08/2023) katak, Diretór Gabinete Relasaun Externa no Komunikasaun, Anacleto Caetano hatete, tuir polítika protesaun sivíl, sira iha nível resposta wainhira akontesimentu dezastre liga ba Elnino Elnina, iha resposta tolu no deklarasaun tolu ida alerta segundu kontijénsia no kalamidade .

Deklarasaun tolu mak alerta ita uza kapasidade tuir munisipál sira-nian, kontijénsia ne’e envolve ona iha Nasionál dirije liuhusi protesaun sivíl, no kalaminidade hanesan nível ida ne’ebé boot ba akontesimentu iha elnino no lanina ne’ebé akontese iha Timor-Leste.

Reprezenta WFP, Elder Nunes hatete, WFP nia alerta ba preperasaun interna konjuntu ho WFP ho APC no parseiru umanitária sira seluk. WFP liuliu nivel alerta, kontijénsia ami iha pesoál nasionál no internasionál hodi aloka wainhira akontese dezastre.

WFP iha ekipa sia (9) kada munisípiu, wainhira situasaun sira iha munisipíu ekipa prontu fó sira-nia asisténsia iha terenu, munisipíu 13 sira-nia ekipa prontu fó asisténsia wainhira sira hasoru situasaun dezastre. WFP sei servisu di’ak tan ho APC iha futuru, sira nafatin apoiu APC iha situasaun hotu, liuhusi apoiu material no sira seluk.

LEI N.º 12/2020 de 2 de dezembro LEI DA PROTESAUN SIVIL

Hateten katak Enkuadra iha Sistema Integrado Seguransa Nasional nian, protesaun sivil, nebe mai hodi komplementa, halao papel fundamental/importante iha prevensaun ho resposta ba situasaun asidente, katástrofe ka kalamidade nebé mai husi ita ema nia hahalok ka naturesa nian, haré husi nia gravidade determina oinsa ita halao asaun lalais hodi salva populasaun iha perigu nia laran ho fo fila fali situasaun normal moris nian nebé afeta husi situasaun desastre sira ne’e iha tempu badak nia laran.

Tuir prinsipius nebé hatur ona iha Lei Seguransa Nasional nian, diploma ida né sei hari kuadru jurídiku geral nebé presisa hodi regula atividade nebé atu halao hodi prevene hó responde ba situasaun sira ne’e hodi hari estruturas esekutivas nebe lós, operasionais, konsultivas hó kordenasaun hodi hala’o biar sei regula liu husi diplomas governo nian rasik.

Relevante tebes órgãos ho serviços nebé sei kompoen sistema ba sokorru hó protesaun sivil, nebé ita hakarak mós integradu nebé sei kofirma husi knar ka funsaun sira nebé fó ba sira iha planu seguransa interna nian, hó ba agentes protesaun sivil nian, biar atu hanesan kompetensia prinsipal ka kompetensia subsidiária artikulada ka hamutuk hó forsas defesa ho seguransa tuir lei haruka.

KAPÍTULU II

Situasaun alerta, kontingensia hó kalamidade nian, Seksaun I

Disposisoens gerais nian Artigu 8.º Alerta, kontingensia hó kalamidade

  1. Sei la iha prezuijo ba karáter permanente ba atividade permanente protesaun sivil nian, autoridade kompetente sira, tuir prinsipius adekuasaun hó proporsionalidade, sira bele deklara situasaun ba:
  2. a) Alerta;
  3. b) Kontingênsia;
  4. c) Kalamidade.
  5. Deklarasaun iha naran situasaun nebé refere iha númeru ida antes ne’e, bele iha âmbitu munisipal, regional ka nasional.

Artigu 9.º

Pressupostus ba deklarasaun alerta, kontingênsia hó kalamidade

  1. Situasaun alerta ne bele deklara bainhira iha okorrênsia ka situasaun besik atu iha okorrênsia husi akontesimentu ruma ka akontesimentu sira nebé refere iha alíneas a) no c) iha artigu 3.º nebé rekoñese katak presisa hala’o medidas preventivas hó medidas espesiais hodi hasoru.
  2. Situasaun kontingênsia bele deklara bainhira iha okorrênsia ka besik atu iha okorrênsia ruma ka akontesimentu sira nebé refere iha alínea a) no c) iha artigu 3.º nebé presisa atu adota medidas preventivas ka medidas espesiais hodi hasoru nebé presisa meius hó rekursus nebé labele mobilisa iha nível munisipal nian.
  3. Situasaun kalamidade bele deklara bainhira iha okorrênsia ka perigu atu iha okorrênsia ruma ka akontesimentus sira nebé refereiha alínea a) no c) iha artigu 3.º hó nia intensidade nebé ita prevé, bele presisa usa medidas hó karáter esesional atu hodi prevene, hasoru ka tau fila fali situasaun normal iha área sira nebé kona.
  4. Pressupostus sira ba deklarasoens nebé temin iha númeru sira anterior nian sei iha monitorizasaun hó konfirmasaun husi parte Autoridade Protesaun Sivil nian.

Artigu 13.º

Atu hó âmbitu material ba deklarasaun alerta nian

  1. Atu nebé deklara situasaun alerta sei mai hó forma despaxu nian hó tenki hatete lolós kona ba:
  2. a) Natureza akontesimentu nian hodi hamosu situasaun ida nebé deklara ona;
  3. b) Âmbitu temporal hó territorial;
  4. c) Prosedimentus adekuadus ba kordenasaun téknika hó operasional ba servisus hó agentes protesaun sivil nian, hanesan mós meius hó rekursus nebé atu usa;
  5. d) Medidas preventivas atu hola né adekuada ba akontesimentu nebé hamosu situasaun ida deklara né.
  6. Deklarasaun situasaun alerta nian determina atu hodi hala’o estruturas kordenasaun institusional kompetentes territorial nian, nebé atu assegura artikulasaun agente sira, entidades hó instituisoens hotu nebé envolve iha operasoens ba protesaun hó sokorru nian.
  7. Deklarasaun situasaun alerta ne’e determina mós hodi hala’o funsionamentu estruturas kordenasaun politika kompetente territóriu nian, nebé tenki avalia nesesidade atu hodi ativa planu emergênsia protesaun sivil nian iha nível territóriu ida ne’e nian.

Seksaun III Kontingênsia Artigu 14.º Kompetênsia atu deklara kontingênsia

  1. Kompete ba membru Governu responsável ba área protesaun sivil nian kompetênsia atu deklara situasaun ba kontingênsia ba parte ruma ka parte hotu territóriu nasional nian, naran katak halai liu ona munisípiu ida deit nia área.
  2. Membru Governu nebe responsável ba área protesaun sivil bele deklara situasaun kontingênsia ba parte ida ka bele mos ba totalidade teritóriu nasional.

Artigu 15.º Atu hó âmbitu material ba deklarasaun kontingênsia nian

  1. Atu nebé deklara situasaun kontingênsia sei iha forma despaxu nian hó tenki hatete lolós kona ba:
  2. a) Natureza akontesimentu nian hodi hamosu situasaun nebé deklara ona;
  3. b) Âmbitu temporal hó territorial;
  4. c) Halo diretivas espesífikas kona ba atividades operasional ba

agentes protesaun sivil nian hó entidades nó instituisoens nebé envolve iha operasoens ba protesaun hó sokorru nian;

  1. d) Prosedimentus ba halo inventarisasaun ba danos hó estragus;
  2. e) Kritérius hodi fó apoiu material ka finanseiru públiku sira.
  3. Deklarasaun ba situasaun kontingensia determina atu hala’o asionamentu ba estruturas kordenasaun polítika hó institusional kompetente territorialmente hanesan previstus iha númerus 2 hó 4 artigu 13.º nian.
  4. Deklarasaun situasaun kontingênsia determina mós ativasaun imediata ba planus emergênsia protesaun sivil nian ba nível territorial ida ne’e nian.

Seksaun IV Kalamidade Artigu 16.º Kompetênsia atu halo deklarasaun ba kalamidade

Deklarasaun ba situasaun kalamidade nian kompete ba Governu nó sei hasai hó resolusaun Governu nian.

Partisipa iha enkontru ne’e, Adjunto Marítima, Serafim da Costa, Diretór DNGRD, Mario Lopes da Silva, Diretór GPEA, Gustavo José Lopes, Chefe Departamentu emerjénsia DNGRD, Ermelinda Pires no WFP. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter