"Agora ha’u rasik dúvida ho situasaun ne'e, e lamenta tebtebes lisensa ne’ebé mak atribui ba kompaña Timor Recours halo ne'e, ikus mai hatudu rezultadu ne’ebé mak zero”, dehan nia ba www.tempotimor.com iha Farol, sesta (04/02).
Maske laiha koiñesimentu ba asuntu ida ne'e, maibé nu’udar ativista diretu umanu, haree, katak perfurasaun mina matan ne’ebé hala'o iha Suai Feto Kmaus ida ne'e tuir loloos Governu tenke prova katak kompaña ninia kapasidade ba estudu viabilidade ne'e di’ak hafoin bele atribui lisensa ba kompaña atu halo perfurasaun.
Tanba laiha estudu viabilidade husi kompaña mak ikus mai tenke estraga ambiente sira iha área ne’eba.
"Agora pergunta mak ne'e oinsá sira rekoopera fali fatin ida ne’ebé mak sira halo destina ba perfurasaun ne'e to'o ohin loron, sira hasai be foer barak ne’ebé mak estraga ambiente balun iha ne'eba, oinsá mak sira bele asegura ida ne'e, tanba rezultadu laiha”, hatete nia.
Bainhira laiha Rezultadu, ne'e siknifika tenke haree filafali kestaun kona-ba osan, no Ministériu Petróleo Minaral ne’ebé mak iha responsabilidade ba ida ne'e tenke esplika, osan sira ne’ebé uza ba atividade ida ne'e se nian, osan ne'e kompaña nian ka, Governu mak tau hamutuk hodi halo perfurasaun ida.
Tanba ne'e prosesu esplorasaun ne'e interese nasional nian, povu iha diretu atu asesu ba informasaun tanba iha konstituisaun mós hatete katak informasaun ne'e nu’udar diretu baziku ba sidadaun atu hatene liliu liga ho perfurasaun mina matan ne'e.
"Agora ida ne'e mak ita husu atu Ministériu kompetente liliu Ambiente nian ne'e, atu atribui lisensa operasionál ba kompaña ruma, tenke haree no prova duni katak situasaun ne'e iha duni rezultadu”, hatete nia.
Iha deklarasaun ne'ebe mak fó sai husi Ministru Petróleo no Mineral katak atividade perfurasaun mina matan iha Suai Feto Kmaus tenke para, tanba rezultadu atividade ne’e taka iha fulan kotuk, bainhira halo hela perfurasaun, oli nakfakar.
Ho ida ne'e, lavável ona atu kontinua maibé sei kontinua fali faliba posu karau, ho nia progresu 940 metro, purtantu ida ne'e targetu 1.400 to’o 1.800. (*)