“Iha loronhirak tuir-mai ami intituisaun G7+ nu’udar intergovermentál sei halo asinatura ho Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), ba tinan 5 hodi fasilita operasionalizasaun G7+ nian, iha nivél globál”, dehan nia hafoin finaliza audénsia ho Komisaun B trata asuntu Negosiu Estranjeiru, Defeza no Seguransa, iha Parlamentu Nasionál (PN), kinta (14/10).
Tanba, organizasaun G7+ dadaun ne'e Timor-Lestse mak sai hanesan uma-na'in hodi projeta G7+ ne'ebé hetan mós rekuiñesementu internasionál iha Organizasaun Nasaun Unidas (ONU).
Aleinde sai hanesan mós ofisiál no observadór hodi partisipa Reuniaun asembleia jerál nasaun unida iha Nova Iorke, hamutuk ho organizasaun intergovernamentál, nasaun 193.
Timor-Leste iha trufu-rua hanesan direitu iha nasaun unida nomós organizasaun 2 iha nível internasionál hanesan CPLP no G7+.
Tanba organizsaun 2 ne'e sai hanesan plataforma ida para bele loby Timor-Leste nia interese iha nivél mundiál, hodi konkore ba konsellu direitu Umanu, iha ONU, tinan 2024 to'o 2026, tanba G7+ mós sei servisu ho membru sira seluk hodi suporta kandidatura Timor-Leste nian.
Prezidente Komisaun B Deputadu, Agostinho Sequeira ‘Somotxo’ hatete, kona-ba audénsia ne'ebé mak komisaun B hala'o ho G7+ tanba hakarak rona pontu situasaun ida koperasaun ho MNEK, liga ho funsionamentu G7+ iha Timor-Leste.
Maibé iha audénsia refere ko'alia liu kona-bá asuntu informál tanba urjénsia oituan ho diskusaun orsamentu jerál estadu 2022 ne’ebé besik ona.
“Primeiru ne'e hakarak ko'alia pontu situasaun kona-ba G7+ nian servisu tantu ba politika esterna hanesan mos politika interna Timor-Leste. pontu ida tuir mai ne’e hanesan parte legalidade ho obrigasaun sira G7+ nian tanba G7+ tama ona 11 no tama ba 12 mak G7+ eziste, ne'ebé pais sira ne’e kuandu hamutuk tenke iha obrigasaun tanba sira-nia funsionamentu G+7 ne’e tenke iha osan”, hatete nia. (*)