Hanesan públiku hatene, iha fulan hirak liu ba eis Primeiru Ministru Xanana Gusmão rezigna an ona husi nia kargu nuudar Xefe Negosiadór Prinsipal Demilitasaun Fronteira Maritima, no too ohin loron governu seidauk konsege hetan figura ida hodi troka nia fatin.
Coelho hatete, planu dada kadoras mai TL ne'e nuudar mehi Xanana nian, tanba Xanana ema ida visional neebé hahú prosesu no konsege rezolve problema fronteira maritima ne'ebé uluk ema dehan labele book.
Nia dehan, ho lideransa Xanana nian, Timor-Leste konsege muda kontratu tinan 50 ne'ebé uluk Australia halo hodi okupa rikusoin TL.
“Ho rezultadu ida ne'e Timor-oan hotu hatene ona, rai no tasi nia luan hira, no naruk hira, no see mak bele dada kadoras mai TL,” dehan nia ba jornlista iha UNTL tuan, Kaikoli, Sesta (14/08).
Maibé, Coelho hatete, impaktu mak maske estadu TL hakarak dada kadoras mai TL, maibé tanba Xanana rezigna an ona, la hatene loos oinsa mak bele mai.
"Iha prosesu atu lori ita-nia Greater Sunrise mai ita-nia rai, agora maun Xanana rezigna an tiha ne'e lahatene atu halo nusa mak bele mai,"dehan nia.
Iha fatin hanesan, Observador Polítika husi Universidade Nasionál Timor Lorosa'e (UNTL) Victor Soares hatete, nia parte defende atu kadoras mai TL.
"Hau hanoin kadoras diak liu lori mai Timor-Leste, tanba saida? kuandu lori mai Timor-Leste ona ita bele ajuda ona ema lubun wain, timor-oan sira ne'ebe laiha serbisu, kuandu ita investe ona serbisu ida ne'e, ita mós bele rekruta ona sira atu bele serbisu,” nia hatete.