“Ha'u hakarak halo revolusaun ba edukasaun, importante atu ha'u luta maka’as atu mestri (profesór) sira-nia moris ne'e dignu e eskola ne'ebé sai di'ak para labarik sira aprende di'ak liután”, dehan nia ba www.tempotimor.com iha Salaun Komisaun Nasionál ba Eleisaun sira (CNE), Kolmera, segunda (28/02).
Ho preokupasaun edukasaun ne'ebe iha, bainhira sei hanesan amu lulik mós sempre tau asuntu ne'e hanesan programa importante ida ba futuru.
Tanba ne'e, sei luta atu alokasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba edukasaun ne'e, tenke sa'e husi pursentu 10 to'o 20.
“Ne'e importante atu ita halo edukasaun ne'e iha nia kualidade”, dehan nia.
Parte seluk mak kona-ba justisa, tanba hanesan públiku tomak hatene katak durante ne'e ema barak sempre diskute kona-ba postradisaun kona-ba lei no konstituisaun.
Maibé tuir nia opiniaun konstituisaun no lei bele lakon bainhira Prezidente Repúblika la inteira konstituisaun no lei sira ho didi'ak.
Iha mós programa ida kona-ba kultura ba paz, tanba kultura ba paz ne'e ema ko'alia bebeik dehan katak joven sira, hanesan sira ne'ebé halo violénsia liliu Arte Marsiál sira.
Tanba ne'e bainhira eleitu, nia hakarak modifika tiha diskursu husi Prezidente Repúblika nian, katak la'ós joven sira mak halo violénsia maibé polítiku sira mak uza joven sira, halo tiha violénsia no ikus fase liman no fakar sasán foer sira ne'e ba joven sira-nia leten.
“Ha'u mai husi jerasaun foun sira, ha'u hakarak tolu ne'e importante”, hatete nia.
Maske iha eleisaun ne'e, sei kompete ho Kandidatu rua éne'ebe mak hetan fiar husi partidu FRETILIN no CNRT, maibé mós keta haluha katak kandidatu PR Martinho Germano da Silva Gusmão nu’udar mós padre ida ne'ebé mak durante envolve-an iha relijiaun katólika.
Tanba ne’e, iha esperansa katak prosesu ne'e nia laran wainhira partidu sira la konsege rezolve nasaun ne'e nia distinu, sempre konsulta ho igreja.
Iha bíblia Golias ‘Nia lakon tanba David uza fatuk ida de'it tuda iha nia rentos’ povu ida de'it uza perigu ida de'it atu tuu, sira hatene eskoilla ida ne'ebé mak di'ak iha futuru.
Nunne'e hanoin hanesan momentu ida justu kuandu lori kandidatu ida ho background amu lulik, maibé mós la nega dehan katak FRETILIN ho CNRT partidu boot, kontribui ba luta libertasaun.
Dadauk ko'alia oinsá mak atu lori nasaun ba oin, ida ne'e kada Kandidatu Prezidente Repúblika la’ós mai husi partidu maibé maihusi ema inkluzaun, partidu ajuda maibé kandidatu rasik tenke ser esforsu.
Purtantu ko'alia kona-ba atividade kampaña ne'e, kandidatu Martinho deside hili Mehara atu sai nu’udar fatin abertura ba kampaña dahuluk, tanba fatin Mehara, nu’udar fatin ida ne'ebe uluk Kandidatu Martinho Gusmão tula liman ba Xanana atu luta to'o hetan indepéndensia.
“Agora ha'u padre Martinho Gusmão sei lolo liman ba Xanana atu halo tranformasaun ba jerasaun foun”, esplika nia. (*)