Mudansas iha orgánika Governu nian, ne’ebé efetua liuhusi Dekretu-Lei númeru 46/2023, loron 28 fulan-jullu. Orgánika Governu Konstitusionál da-sia, ezije ajustes iha rubrika sira Orsamentu Jerál Estadu nian, ho objetivu atu otimiza jestaun rekursu públiku.
Tanba atubele kontrola kontas públika, redúz ona despeza sira ne’ebé prevee ona iha Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2023, nune’e mós montante tranferénsia husi Fundu Petrolíferu, ne’ebé reflete kompromisu Governu atu garante sustentabilidade finanseira país nian.
Nune’e mós atu hamenus inflasaun no hasa’e sidadaun sira-nia kustu moris nian, halo ona ajuste ida iha taxas impostu seletivu konsumu no direitus aduaneirus importasaun nian ne’ebé aplikavel iha 2023, atu proteje kbi’it sosa populasaun nian.
Alterasaun sira ne’e inklui modifikasaun sira iha artigu da-tolu no da-haat husi Lei númeru15/2022, loron 21 fulan-dezembru, Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2023, nune’e mós iha tabela sira aneksu nian iha lei hanesan. Hala’o mós alterasaun dahuluk ba Lei númeru 2/2022, loron 10 fulan-fevereiru, kona-ba Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu no jestaun finanseira públika, hodi garante rigór no transparénsia ida ne’ebé boot liu iha ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu no finansa públika.
Aleinde ne’e, lei ida-ne’e halo alterasaun daruak ba Lei númeru 8/2008, loron 30 fulan-juñu, kona-ba Lei Tributária, ne’ebé altera ona husi Lei númeru5/2019, loron 27 fulan-agostu, hodi klarifika konseitu estabelesimentu estavel ne’ebé prevee ona iha Lei Tributária.
Orsamentu ne’ebé daudaun ne’e hetan ona aprovasaun aloka dotasaun ho dolar amerikanu 439.060.944 ba asuntu ekonómiku, dolar amerikanu 24.965.254 ba abitasaun no infraestrutura koletiva, dolar amerikanu 94.411.189 ba saúde, dolar amerikanu 136.974.446 ba edukasaun no dolar amerikanu 253.389.284 ba protesaun sosiál.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o iha ninia diskursu aprezentasaun Proposta Lei ne’ebé hatete, Governu Konstitusionál da-sia komprometidu totalmente ho polítika fiskál ida ne’ebé haree liuba dezenvolvimentu ekonómiku país nian, ne’ebé sei administra gastu no reseita sira ho forma rigoroza no efisiente, atubele promove filafali konfiansa, la’ós de’it ba sidadaun sira, maibé mós ba investidór sira.
Ho alterasaun hirak-ne’e, montante transferénsia autorizada husi Fundu Petrolíferu tun husi dolar amerikanu billaun 1,35 ba dolar amerikanu billaun 1,21. (*)