“Objetivu ohin no aban ne'e, kona-ba agora dadauk labarik sira barak mak baixa iha Ospitál, no tuir dadus ne'ebé mak husi Ministériu Saúde fornese katak, labarik na'in-2000-resin mak iha territóriu laran tomak, e labarik na'in-30-resin mak labele salva tanba relasiona ho moras dengue ne'e, entaun ami koopera ho Ministrériu Saúde nomós dirasaun Sangue ninia, atu halo prevensaun ida ne'e hodi sangue de guarda iha labarik sira, nomós fó ba maluk sira ne'ebé presiza tebes rán, no alin feto sira”, informa Diretora INDDICA, Tereza Maria Moniz, iha Timor Plaza, kuarta (16/03).
Ba doasaun rán ne’e loke ba publika, tanba haruka ona pedidu ba Ministériu Saúde, Ministériu Edukasaun, Sekretáriu Estadu Juventude, nomós Ministériu balu ne'ebé mak serbisu hohamutuk, hodi hala'o atividade refere.
Iha sorin seluk hanesan, atividade ne'e organiza husi INDDICA ne'ebé mak haree kona-ba diretu labarik nian, serbisu hamutuk ho Ministériu Saúde, nomós Institutu Laboratoriu Nasional, liuhusi Diresaun Banco de Sange iha HNGV.
“Entaun ohin ha’u iha ne'e, hanesan reprezenta Ministériu Saúde nian, atu hatudu katak, MS mós fó suporta ba atividade refere, hanesan INDDICA nia haree katak, Doasaun Rán agora presiza tebes, tanba iha fulan kotuk no semana hira liuba, kazu Dengue, liliu ba ita-nia oan sira ne'ebé barak mak presiza hela rán, tanba ne'e, objetivu husi INDDICA realiza atividade ida ne'e, e mós suporta husi MS”, relata nia.
Xefe Departemenku Banco de Sangue, Januario da Cruz Freitas hatete, kona-ba stock rán ne'ebé mak agora dadauk Banco de Sangue HNGV, iha 208 pakote, husi ne'e 49 Rán A pozitivu, B pozitivu iha 49 nomós AB pozitivu 14 ho rán O 96 pakote.
“Ba stock ida ne'e, ita garante ba emerjénsia, mais agora daudaun ne'e mak ita hala'o atividade ida ne'e, ho Rán ne'ebé mak sai fresku, mais agora daudaun hasai ne'e, ita halo prosesu ba moras dengue ne'ebé mak presiza. Ne’ebé ba moras dengue presiza ne'eba iha rán tipu O pakote 10, B pakote 5, A pakote 3, AB pakote 0, sei pasiente ne'e moras AB duni, hakarak lakoi, kolabora hasai duni Rán ne'ebé mak pasiente presiza ne'e”, dehan nia. (*)