“Luta hasoru korrupsaun labele husik ba loron seluk. Husik ba loron aban, moras at ne’e sei da’et no buras babeibeik. Hanesan ho moras bainbain. Ita ida-idak iha direitu no devér atu hateten Lae ba Korrupsaun", dehan PR Lú Olo liuhusi komunikadu ba komemorasaun loron Mundial anti Korrupsaun 9 Dezembru, sesta (10/12).
Tanba haree korrupsaun nu’udar fenómenu ida ne’ebé akontese iha mundu tomak no sai hanesan moras aat ida ne’ebé harahun sosiedade no hamonu Estadu, hodi halo prejuízu boot la’ós de’it iha aspetu finanseiru, maibé husi aspetu morál.
“Bainhira la muda mentalidade, bainhira ita la luta hasoru korrupsaun, dezenvolvimentu sei la la’o. Korrupsaun mosu ho nonook iha sosiedade nia leet. Korrupsaun sei halo moralidade sai dodok, hafraku instituisaun sira, harahun demokrasia, hamate justisa no, ikusmai, halakon moris-di’ak no pás sosiál. Ita habitua ho dezafius, no ha’u fiar katak, hamutuk ita hatete la’e ba korrupsaun", esplika Xefe estadu.
Prevensaun no kombate hasoru korrupsaun só hetan susesu bainhira sosiedade tomak, organizasaun públiku no privada, media no sidadaun hotu-hotu halo esforsu nafatin no tuba rai metin iha luta hasoru korrupsaun.
Timor-Leste nia Índise Persepsaun Korrupsaun tama iha pozisaun ladún di’ak ne’ebé prejudika tebes dezenvolviementu nasionál.
“Korrupsaun harahun dezenvolvimentu, fó prejuízu bai ta-nia Povu no ita-nia Estadu", afirma nia.
Tanba ne’e atu kombate korrupsaun tenke serbisu hamutuk no iha hanoin ida de’it katak kombate ida ne’e permanente.
Nune'e, liuhusi Parlamentu Nasionál, Timor-Leste asina no ratifika ona Konvensaun Nasoins Unidas hasoru korrupsaun. Estadu Timor-Leste rasik iha Kódigu Penál no Lei númeru 7/2020, nu’udar medida prevensaun no kombate korrupsaun no sai instrumentu legál ne’ebé uza iha luta kontra korrupsaun.(*)