“Diploma ne’e ninia objetivu mak atu fó ba PNTL estatutu profisionál ba pesoál rasik, ho perspetiva atu hasa’e kondisaun servisu ba pesoál, haree ba parte seluk, hasa’e kuadru motivasionál no auto estima polísia PNTL”, dehan Ministru Prezidensia Konsellu Ministru (KM), Fidelis Manuel Leite Magalhães, iha Palásiu Governu, kuarta (10/08).
Husi rua ida Dekretu-lei dahuluk kona-ba Estatutu Profisionál ba Pesoál ho Funsaun Polisiál sira PNTL nian.
Tanba ne’e hodi reforsa kapasidade atu hasoru responsabilidade ne’ebé aumenta ba beibeik, ezijénsia no nesesidade efikásia atu fó servisu públiku seguransa nian, liga ba nível nesesidade sosiedade timoroan nian, ne’ebé sai informada, kompleksa no ezijente liután, no, iha sorin seluk, hodi adapta sira ba realidade sosiál foun no ba dezafiu sira país ne’e no mundu atuál nian.
Nune’e dekretu-lei daruak ne’e ho objetivu atu halo alterasaun ba rejime remuneratóriu PNTL nian ne’ebé ejizte hela.
“Hakarak ho alterasaun ida-ne’e kumpre ho saida ne’ebé hakerek iha númeru 2 husi artigu da-24 Dekretu-lei númeru 2/2022, loron 12 fulan-janeiru, ne’ebé aprova ona husi rejime remuneratóriu PNTL nian, iha ne’ebé Estadu kompromete ona atu fó iha tinan 2023 aumentu porsentu 15% ba remunerasaun baze membru sira PNTL nian”, dehan nia.
Aleinde aumentu ba remunerasaun baze ne’ebé prevee ona, halo atualizasaun ba diploma, haree ba alterasaun ba Orgánika Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ne’ebé foin aprova no haree mós ba nesesidade atu halo redasaun ida ne’ebé objetiva liután, hodi fasilita interpretasaun ba artigu balun ne’ebé inklui iha versaun diploma ne’ebé vigora hela. (*)