"Oinsá mak kooperativa bele partisipa foti Solusaun ba ekonomia iha nasionál no mós konstribuisaun kooperativa ba estadu no sustentabilidade tanba ida ne'e mak konsentra ida ne'e fokus de'it bá papel kooperativa nian ba dezenvolvimentu Estadu nian”, dehan Elizário Ferreira iha Salaun Coconut Oil, Suku Souru, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautein, kuarta (08/12).
Ho kontribuisaun kooperativa nian ne'e atu ajuda Estadu tanba kada tinan Estadu sempre uza osan fundu mina rai billaun ida ba leten, to'o loron ida osan miniarai ne'e sei hotu.
“Ita-nia fundu mina rai iha US$19 Billaun maibé se ita uza hanesan dadaun, kada tinan uza Billaun ba Billaun, tinan sanulu mai fundu ne'e hotu ona, entaun oinsá iha nafatin osan hodi asegura, funsionamentu Estadu nian”, afirma nia.
Maibé iha problema seluk ne'ebé mak Sekretáriu Estadu Kooperativa hasoru mak produsaun iha rai laran ladún aumenta.
“Ita nu'udar sidadaun ita nia responsabilidade mak ida ne'ebé?. Investimentu ba área pridutivu, menus liu, ita-nia produsaun rai laran ladún aumenta", hatete nia.
Tanba dadaun ne'e Sekretáriu Estadu Kooperativa kontinua esforsu oinsá komunidade sira ne'ebé envolve iha kooperativa sira bele kria sira-nia produtu rasik.
Iha tinan 2020, bainhira Governu aplika sesta bázika ba populasaun sira iha Timor laran tomak atu responde pandemia Covid-19 ne'ebé invade iha Timor konsege hasa'e to'o pursentu 44 tuir, peskiza Progrma Nasional Unidade Dezenvolvimentu (PNUD) nian. (*)