"Purezemplu, sesta bázika, iha momentu serka sanitária ho konfinamentu obrigatóriu, para fó ai-hán ba populasaun, maibé to'o ohin reklamante to'o rihun-26 seidauk simu", dehan deputada CNRT, Maria Fernanda Lay, iha diskusaun renovasaun Estadu Emerjénsia ba dala-18 iha plenária PN, tersa (28/09).
Tanba deklarasaun Estadu Emerjénsia (EE) estende ona ba dala-18, inklui Konfinamentu obrigatóriu no Serka sanitária ne'ebé foin lalais Governu aplika ona atu prevene pandemia covid-19.
Nune'e, Governu mós deside subsídia osan US$200 kada ba família, nomós tau programa rekuperasaun ekonomia liliu atu rekupera populasaun sira-nia nesesidade durante iha periodu Estadu Emerjénsia.
Maibé Bankada CNRT nota iha programa ne'e sein medida konkreta, liga ho objetivu ne'ebé Governu hato'o iha inisiu atu rekupera ekonomia iha rai laran.
Tanba, programa sesta bázika, ne’ebé dehan atu rekupera ekonomia iha rai laran, liuhosi fo aihan ba populasaun, maibé realidade to'o ohin loron, reklamante hamutuk rihun-26 seidauk simu sira-nia diretu.
Aleinde, subsidiu familiar US$200 ne’ebé Governu fahe ba povu, to'o agora públiku lahatene ninia paradeiru, tanba Governu rasik la fó sai ninia finalidade ne'e oinsá.
"Ha’u lahatene durante ne'e, populasaun reklamante sira ne'e moris halo nusa, dehan hadi’a ekonomia mais ita lahatene hadi’a to'o iha ne’ebé", dehan nia.
Deputadu bankada PD, Antonio da Conceição hatete, kestaun sesta bázika ne'e, bainhira sei asume kargu hanesan Ministru Komersiu, rejeita fahe sesta bázika ba povu tanba ida ne'e hanesan insulta fali agrikultór sira.
"Ne'e intervensaun sosiál, ne'e seletiva do merkadu kuandu ha’u sei Ministru Komersiu, ita la presiza ba fahe sasan. Ba lori fali hare kulit ba fó fali Maliana ida be natar iha ne'e, lori ba Uatulari, Uatukarbau ne’ebé iha natar ne'e. ne’ebé mak ita ba halo fali hanesan insultu ida ba sira, hodi dehan, (o nian ne'e la to'o, o nian ne'e la di'ak, ne’ebé ha’u fó fali ida ne'e ba o), esplika nia.
Tanba ne'e, PD konsiente, sesta bázika la’ós programa ida ne’ebé atu halo rekuperasaun ekonomiku iha rai laran.
"Rekupera saida. rekuperasaun tenke garante ninia saida, NGO sira ko’alia bebeik, katak sustentabilidade, siknifika (kenperlanjutkan) ema hán to'o agora ne’e, iha produsaun buat ruma, zero (mamuk)”, dehan nia. (*)