"Mai atu halo koordenasaun de servisu ne'e, tanba prosesu preparasaun ba konstrusaun memoriál masakre santa cruz la kleur e ikus mai deside hahú halo konstrusaun, CNC mós hetan kna’ar husi ita-nia Governu, tau matan ba salva guarda ita-nia istoriku ninia orijinalidade”, dehan nia iha Salaun CNC, Balide, kinta (07/10).
Tanba Governu liuhusi Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN) prepara ona atu konstrui. Tanba ne'e importánsia tebes atu hala'o koordenasaun ho parte CNC hodi servisu hamutuk atu fó hanoin ba malu, nune'e konstrusaun labele lori risku, labele halo lakon objetu istoriku sira.
"Atu hatete katak la'ós de'it 12 novembru, iha sítiu istoriku seluk tan ne'ebé mak iha. Sé dehan Nusa mak CNC fó de'it ba 12 novembru de'it, atu hatete katak istoriku iha Timor ne'e bar-barak los, ne'ebé iha mak monumentu 12 novembru, akontesimentu Santa Cruz. Ha'u ko'alia mak Santa Cruz de'it, tanba hahú ona”, dehan nia.
Dadauk, kompaña Bobulai mak lidera hela konstrusaun ida ne'e, no sei kontrui lalais liu maibé tenke ho kualidade.
"Kompaña ida ne’ebé mak konstrusaun monumentu de 12 de novembru ne'e Bobulai, ne'e komité 12 novembru ne'e la tama, e Governu mak organiza, ami hanesan benifisiáriu iha ne'eba, la'ós kompeténsia”, afirma nia.
Diretór Ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes hatete, Komité 12 novembru tinan ne'e sei halo monumentu memorial 12 novembru Santa Cruz, nune'e CNC nia kna’ar mak atu fó hanoin oinsá mak bele konstrui monumentu ho di'ak.
"Tuir dekretu lei 48, kona-ba lei CNC nene, iha kompeténsia atu prezerva memoria pasadu. Wainhira ita ko’alia memoria pasadu ne'e ita ko’alia kona-ba ema, istória, fatin sira, no eventu. Nune'e CNC nia kna’ar atu fó hanoin wainhira atu halo monumentu ida, kritéria balun mak tenke prienxe”, hatete nia.
Kritériu prinsipal kona-bá atu hari’i monumentu istoriku, labele halo lakon orijen husi fatin, maibé tenke mantein, nune'e jerasaun tuir labele intende sala istoriku.
"E CNC kontente ohin, Komisaun 12 de novembru, reprezentante husi Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN), ami enkontru iha ne'e fahe hanoin ba malu, ko'alia ba malu e ohin iha konkordánsia hamutuk”, dehan nia. (*)