Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Ministra Finansas interina, Sara Lobo Brites relata, ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2019, atinje ona % 60.

Nia dehan, ezekusaun OJE 2019 ba kategória saláriu no vensimentu, bens servisu no transferénsia públika, la'o tuir rítmu ezekusaun nian. La'o ho di'ak.

“Agora, kapitál menór no kapitál dezenvolvimentu mak sei kiik, tanba projeitu fíziku ne'e ita hein progresu no kapitál menór ne'e tenke hein kompañia sira lori ona mai mak foin selu. Maibé, nia totál  ne'e mak % 60," hatete Sara Lobo Brites iha Parlamentu Nasional, Tersa (08/10/19).

Nia afirma, bainhira ezekusaun to'o iha dezembru, bele atinje ona pursentu boot.

"Ita sei haree too dezembru. Tanba, ita sei iha fulan tolu. Nune'e, to'o dezembru ezekusaun sei sa'e. Tanba, projetu barak mak sei selu iha tinan oin. Inklui, projetu 143 ne'ebé sai polémika no balun to'o agora seidauk selu. Tanba ne'e, afetadu ba ezekusaun kiik," dehan MF Sara Lobo.

Tempotimor (Dili) – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) husu ba bankada Governu atu labele 'show force' ba proposta lei atividade petrolífeiru no lei fundu petrolífeiru ne'ebé hetan veto husi Prezidente Repúblika. Tanba, tuir bankada oposizaun ne'e, buat ida mak inkonstituisionalidade kontinua inkonstituisionalidade.

"Se ita hakarak show of power ne'e ita la'o. Maibé, ita la muda buat ida. Ida inkonstituisionalidade kontinua inkonstituisionalidade. Tanba la tuir buat ne'ebé mak tribunál hatudu nia konsekuénsia mak diploma ne'e sei la hetan promulgasaun," deklara Prezidente Bankada FRETILIN, Aniceto Guterres Lopes iha plenária PN, Tersa (08/10/19).

FRETILIN husu ba bankada Governu, atu halo reformulasaun ba diploma rua ne'ebé hetan julga husi Tribunál Rekursu no inkonstituisionalidade.

"Husu ba bankada Governu, mai ita hamutuk halo reformulasaun ba diploma sira ne'e, hanesan obrigasaun konstituisionál atu kumpri Konstituisaun RDTL no desizaun tribunal, nu'udar desizaun aas liu iha estadu Timor-Leste," dehan Aniceto Guterres.

Hatán ba deklarasaun ne'e, Prezidente Bankada CNRT Duarte Nunes katak, bankada Governu iha ona kondisaun ba halo reformulasaun ba diploma lei atividade petrolífeiru no lei fundu petrolífeiru.

Iha fatin hanesan, Bankada Partidu Libertasauan Povu (PLP), Maria Angelina Sarmento katak PLP prontu halo apresiasaun ba artigu ne'ebé mak ein kestaun.

"PLP Laiha objetivu show force. Maibé, oinsá mak show force be with dezenvolvimentu ba povu ida ne'e, atu lori dezenvolvimentu ne'ebé di'ak no sustentavel," dehan Maria.

Tempotimor (Dili) –  Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Julião da Silva katak maske iha peskiza balun ne'ebé hatudu katak dezempregu iha rai laran %11, maibé presiza halo fali Oralia, tanba  dadus la konkretu.

"SEFOPE mós prevé ona Orsamentu Jerál Estadu tinan 2020 mai para halo fali Oralia ida hodi hetan dadus ne'ebé konkretu, para Governu bele halo polítika ida para oinsá kontribui ba redúz númeru dezempregu iha nasaun Timor-Leste," dehan SEFOPE iha Ministériu Finansas, Segunda (07/10/19).

Nia afirma,  dadaun ne'e juventude ne'ebé mak asesu ona ba kampu servisu foin mak %46 resin.

"Sira ne'ebé asesu ona ba servisu aumenta %46 resin. Espera katak oportunidade tuir mai Governu halo polítika ida ne'ebé di'ak no forte. Tanba ne'e, iha VIII Governu iha kompromisiu hodi fó kampu servisu ba joven sira 60.000 kada tinan," tenik Julião.

Nia mós dehan, liuhusi polítika VIII Governu mak iha tinan 2020 Governu sei estabelese sentru formasaun ne'ebé ho estandar internasionál ne'ebé sei akumula juventude sira husi 5.000 to'o 10.000, hodi asesu ba nesesidade indústria ne'ebé iha.

Tempotimor (Dili) – Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes hatete, kazu desputa rai iha Kaitehu, Munisípiu Likisa ne'e iha Diresaun Nasionál Terras e Propriedades (DNTP). Tan ne'e, tuir PJR José Ximenes, Ministériu Justisa mak bele esplika kona-ba problema ne'e.

"Problema rai, hanesan problema ne'ebé importante. Tanba sai hanesan sentru konflitu iha Timor-Leste. Ita sei lembra 2006 no 2007, kuandu krizi akontese, funsionáriu no autoriedade lokál barak to'o rejistu hotu fahi luhan hotu para hetan osan," dehan PJR José da Costa Ximenes iha Palásiu Prezidensiál Bairro-Pite, Segunda (07/10/19).

Nia dehan, iha tempu agora ema balun hahú fa'an fali rai estadu ba estadu. "Agora, ema balun fa'an rai estadu ba estadu. Rai ne'e rai balun estadu ninian balun komunitáriu ninian no rai privadu. Ida ne'e problema DNTP nian. Ne'ebé ha'u hanoin estadu ne'e tenke afirma, se la afirma susar," José tenik.

Tuir nia, rai ne'ebé iha parte tasi ibun hanesan iha parte Bebonuk nian, ne'ebé estabelese Hotel Arbiru ne'e, ema halo uma arbiru. Inklui estrada sira. Maibé, tuir loloos metru atus ida husi tasi ibun ne'e partense ba rai estadu.

"Ita lalika ba dook ida. Rai ida Hotel Arbiru nian tesik ba tasi ibun ne'e, ema halo uma arbiru no estrada. Ita boot sira hatene, metru 100 husi tasi ne'e partense ba estadu. Maibé, saida mak akontese, bainhira ema ba halo uma iha ne'ebá laiha Obras Públiku inklui DNTP fó hatene katak rai ne'e estadu nian," dehan PJR.

Nia mós husu ba Ministru Justisa atu hatán ba problema ne'e, tanba problema ne'e kona-ba DNTP, Ministériu Justisa.

"Liuliu ema sira ne'ebé halo uma tuir mota ibun, hanesan iha Kaitehu, Likisa nian ne'e problema DNTP. Tan ne'e, husu ba señor Ministru Justisa para bele responde situasaun ida ne'e," PJR afirma.

Tempotimor (Dili) – Kazal Timoroan na'in rua, ne'ebé lori droga tama iha fronteira Indonézia iha ona prizaun preventiva.

"Informasaun ne'ebé iha mak ita nia ema na'in rua, ne'ebé detein iha sela Polísia Indonézia agora sira nia estatutu muda ona ba prizaun preventive. Entaun ita hein prosesu tuir mai," dehan Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Segunda (07/10/19).

"Atu hateten katak ema sira ne'e arguidu. Se mak bele tau matan, mak Governu. Governu bele haree tanba arguidu sira eskolla ona advogadu, maibé Governu mós bele haree posibilidade saida mak bele halo hodi tulun sidadaun ne'ebé mak komete krime iha estranjéiru," PJR informa.

Tuir PJR ne'e, matéria ba kazal na'in rua ne'e responsabilidade Governu nian, hodi servisu hamutuk ho embaixadór Timor-Leste nian iha Indonézia, hodi akompaña prosesu. Tanba Prokuradór Jerál nia servisu mak oinsá atu buka dalan, para bele buka solusaun hamutuk entre nasaun rua ne'e.

Alende ne'e, arguidu sira ne'ebé oho Timoroan ida iha Yogyakarta, na'in tolu agora iha ona prizaun preventiva.

"Ema ne'ebé oho maluk Timoroan ida (João Bosco) iha Yogyakarta, dadaun ne'e na'in tolu iha ona prizaun preventiva, balun mai tiha iha Timor, filafali ba depois parte seguransa sira kaer kuaze na'in tolu, ne'ebé iha ona prizaun preventiva," tenik PJR.

Tempotimor (Dili) – Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak lamenta no sente triste ho notísia kona-ba falesimentu eis-Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Dr. Guilhermino da Silva, ne’ebé hakotu nia iis iha loron 3 fulan Outubru tinan 2019.

"Ha’u lamenta no sente triste wainhira hatene katak eis-Prezidente Tribunál Rekursu husik ona mundu ida ne’e.  Dr. Guilhermino da Silva nu’udar ema ida ne’ebé ha’u koñese di’ak, ema ida ne’ebé haraik-an no dedika-an tomak ba dezenvolvimentu setor justisa nian. Wainhira ha’u sei Prezidente Repúblika, ami rua sempre hasoru malu beibeik iha Palásiu Prezidente hodi troka hanoin no ideias kona-ba setór justisa ita-nia nasaun nian.  Maibé labele kontinua nia mandatu to’o hotu tanba sofre moras i nia hato’o mai ha’u ninia pedidu rezignasaun i ha’u aseita, hodi nune’e nia bele foka nia-an tomak ba tratamentu saúde. Infelizmente, Maromak nia planu oin seluk, nia husik ona mundu ida ne’e," dehan PM Taur Matan Ruak bainhira rona notisia treste ne'e,  Sesta (04/10/19).

Ho espresaun fuan moras ne'e, PM lori governu daualu nian naran hato'o sentidu kondolénsia ba familia no familia justisa.

"Aproveita tempu susar ne’e, hodi  VIII Governu Konstitusionál nia naran no iha ha’u nia naran rasik, ha’u hakarak hato’o sentidus pézames no kondolénsias ba família enlutada i ita hotu harohan ba Na’i Maromak atu fó fatin rohan la’ek ba nia iha Reinu Laleha," tenik Taur Matan Ruak, Primeiru-Ministru. 

Eis Prezidente Tribunál Rekursu, Dr. Guilhermino da Silva simu pose hosi eis Prezidente Repúblika, atual Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak iha loron 3  fulan Marsu  tinan 2014. Maibé, tanba kestaun saúde, iha loron 26 fulan Abril 2017, matebian hatama  nia pedidu rezignasaun no Prezidente Repúblika simu nia karta rezignasaun hodi nomeia filafali Dr. Deolindo dos Santos ba nia susesor.

Tempotimor (Dili) – Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) sei menus ekipamentus bainhira pasiente barak halo tratamentu ka baixa iha Hospitál refere.

Vise Ministra Saúde, Doutora Elia dos Reis Amarál informa kestaun ne'e, depois ninia vizita regular hodi akompaña servisu, ne'ebé dirijentes sira hala'o ona iha HNGV.

"Objetivu husi vizita ne'e, hodi akompaña servisu dirijentes sira halo iha departamentu espesializada, para bele fó apoiu, hodi eleva kualidade atendimentu ba pasiente sira," Vise Ministra ne'e informa ba média iha HNGV, Sesta (04/10/19).

Nia dehan, Ministériu Saúde iha ona planu atu bele halo kompleta ekipamentus hirak ne'ebé sei menus liuliu iha parte ICU nian iha HNGV.

"Ami iha ona planu hodi bele harii ICU ne'ebé durante ne'e okupadu para bele balansu di'ak iha tinan ida ne'e," nia promote.

Hospitál Nasionál Guido  Valadares (HNGV) bele halo de'it atendimentu ba pasiente sira ne'ebé  emerjensia no kuidadu saúde primaria tanba fasilidade sufisiente hodi atende pasiente sira ne'ebé  moras normál no ladún emerjensia.

Tempotimor (Dili) – Nu'udar setór importante ida, Parlamentu Nasionál (PN) husu ba Governu atu hadi'a infraestrutura edukasaun iha rai laran, ne'ebé durante ne'e mukit ho kualidade hakdasak. Ho nune'e, bele garante kualidade estudante nian.

"Prosesu aprendizajen la'o di'ak. Maibé, kona-ba kondisaun eskola nian jeralmente iha territóriu   Timor laran tomak, barak mak ladi'ak. Tanba, eskola barak mak tuan ona. Balun ho kondisaun mobiliáriu laiha, to'o estudante husi ensinu sekundáriu no ensinu tékniku vokasionál tuur de'it iha semente," dehan deputadu José  Pacheco iha PN,  Sesta (04/10/19).

Nia dehan, bainhira kondisaun eskola ladi'ak oinsá estudante sira bele aprende ho di'ak. Tanba ne'e, Pacheco husu ba Governu presiza tau atensaun maka'as.

"Bainhira kondisoens ne'e ladi'ak, oinsá estudante sira bele estuda ho di'ak. Tenke kria kondisaun di'ak, para estudante sira bele aprende. Aat liután mak uma mak ladi'ak. Inklui eskola balun iha munisípiu, komunidade sira mak apoiu hodi hadi'a eskola," dehan deputadu husi Bankada FRETILIN ne'e.

Nia sujere, se hakarak edukasaun atu kualidade, importante liu mak kondisaun depois mak prosesu aprendizajen. Tanba, tuir Pacheco, bainhira kondisaun di'ak estudante sira mak aproveita hanesan biblioteka, sanitasaun báziku,  komputadór ba ensinu tékniku sira inklui merenda eskolar ne'ebé di'ak ba ensinu báziku sira.

Tempotimor (Dili) – Parlamentu Nasionál (PN) husu Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) atu apoiu imediatu ba komunidade Suku Urahou, Munisípiu Ermera ne'ebé hetan inséndiu ka ahi-han uma.

"Governu bele tau matan lalais ba komunidade ne'ebé afetadu ba sira nia uma ne'ebé ahi han. Ha'u hein katak Ministériu Solidariedade Sosial nia knaar para ba haree lalais, nune'e bele fó apoiu ba komunidade sira ne'ebé detail ba ahi han," dehan deputadu UDT/FM,  Gilman Exposto iha PN, Kinta (03/10/19).

Gilman mós husi ba parte seguransa atu haree ba autór sira ne'ebé sunu ahi ne'e, para bele lori ba investigasaun.

Iha fatin hanesan, deputada Elena Martins mós husu ba Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA) no Guarda Florestál atu halo oinsá para konserva ambiente ho di'ak hodi labele fó risku ba ema seluk.

Informasaun ne'ebé tempotimor.com simu hatete, komunidade nia uma hamutuk 102 mak hetan inséndiu no 221 mak hetan sobu husi anin boot iha Suku Uraho, Munisípiu Ermera. Entretantu, iha Suku Lisafat komunidade nia uma 33 hetan sobu husi anin, no iha Suku Mau'ubu, Postu Hatolia, Munisípiu Ermera komunidade nia uma 25 mak hetan sobu husi anin boot.

Tempotimor (Dili) – Ministeriu Saúde iha ona planu hodi redús moras Tuberkuloze (TB) iha Timor-Leste iha tinan 2030.

Xefe Unidade Programa Tuberkuloze, dr. Constantino Lopes iha Workshop ida kona-ba moras TB, ne'ebé organiza husi Ministériu Saúde, Kinta (03/10/19) iha Timor Plaza haktuir, Ministériu Saúde iha ona planu atu dezenvolve estratéjiku hodi bele redús moras TB iha 2030.

Nia dehan, ekipa husi Ministériu Saúde sei tuun ba munisípiu hotu-hotu tuir planu ne'ebé iha ona ba tinan 2030.

"Iha 2030 ne'e, atu la'o ba munisípiu hotu-hotu. Espera katak, durante tinan 11 ne'e, ita bele halo intervensaun ne'ebé di'ak-liu tuir planu estratéjiku ne'ebé defini tiha ona," Lopes hatete.

Nia mós husu ba komunidade sira ne'ebé iha ona sinál sintomas TB, tenke ba lalais Sentru Saúde  ne'ebé besik, atu nune'e bele deskobre lalais sira nia moras.

Rejista Kazu 54

Iha fatin hanesan, Sentru Saúde Fundasaun Klibur Domin Tibar (FKDT) durante fulan 3 ikus ne'e, rejista ona pasiente ne'ebe hetan moras Tuberkuloze (TB) hamutuk 54.

Diretór FKDT, dr. Joaquim Soares informa, númeru ne'e kategoria aas. "Iha fulan tolu ikus ne'e, ami detekta por volta 54 kazu TB," Joaquim informa.

Nia dehan, pasiente sira ne'ebé durante ne'e halo tratamentu TB iha FKDT mai husi munisípiu  Ermera, Maliana no Likisa.

"Ami halo testu ba pasiente sira. Kazu barak liu ami haruka filafali sira ba halo tratamentu iha idaidak nia munisípiu,” nia hatete.

Kona-ba pasiente sira ne'ebé transfere ba FKDT, tuir Joaquim, loron ida bele to'o 30-40 ne'ebé mai husi Munisípiu Maliana, Ermera no sentru saúde seluk.

 

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Tempo Timor Networks

Online Counter