Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Prezidente Komisaun Nasionál Kontrolu Kankru Susun, Doutór Alito Soares hatete númeru mortalidade tan moras kankru susun iha rai laran, aumenta aas.

Maski la hatudu grafika no dadus, Doutór Alito dehan, moras kankru susun hanesan moras ida ne'ebé perigu tebes no bele halakon ema nia vida.  

"Iha Timor-Leste moras kankru susun ne'e, ho nia mortalidade aas tebes. Maioria kona ema sira ne'ebé ho idade 18-20 mak hetan moras ne'e," informa Doutór Alito ba jornalista iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), hafoin lansamentu video kona-ba moras kankru susun, Kuarta (02/10/19).

Nia dehan, Ministériu Saúde hamutuk ho Fundasaun Alola realiza lansamentu video kankru susun ne'e, hodi sosializa moras kankru susun ne'ebé  tuir Alito, aumenta aas iha Timor-Leste.

Tuir doutór Alito, komisaun nasionál ne'ebé nia xefia ne'e hetan suporta husi Ministériu Saúde hodi bele kontrola pasiente sira ne'ebé hetan moras kankru susun.

"Espera katak komisaun ida ne'e hamutuk nafatin ho Ministériu Saúde hodi bele kontrola moras kankru susun iha Hospitál Nasionál  Guido Valadares no moras kankru seluk," nia espera.

Iha fatin hanesan Vise Ministra Saúde, Elia dos Reis Amaral hatete, kankru susun iha impaktu sosiál  ne'ebé forte liu. "Tanba, susun sai hanesan orgaun simboliku ba maternidade no mós ba feto nia familiaridade."

Tempotimor (Dili) –  Deputadu Francisco Vasconcelhos katak Komisaun A susar atu finaliza diskusaun kona-ba lei Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), tanba referénsia menus tebes.

Tempotimor (Dili) – Deputadu José Pacheco Soares kondena parte kompetente balun, ne'ebé fó fali foos ne'ebé aat ka nia tempo liu ona, ba estudante Ensino Báziku (EB) konsumu, iha programa merenda eskolar.

“Foos ne'ebé tempu liu ona ka laiha kualidade, labele uza ba merenda eskolar ka fó ba estudante sira han. Tanba ida ne'e bele afeita ba estudante sira nia saúde,” deputadu ne'e hatete iha Parlamentu Nasionál Tersa (01/10/19).

Tuir deputadu husi Bankada FRETILIN ne'e, foos sira ne'ebé aat no nia tempo liu ona, tenke foti desizaun no halo kordenasaun ho diretór edukasaun munisípiu, para soe tiha foos aat ne'e. Ka fó ba komunidade ninia fahi.

“Foos ne'ebé hetan estragus ne'e tanba menus kontrola ba armajen ne'ebé rai foos ba. Tan ne'e, presiza halo kontrola para hatene sasán ne'ebé mak rai kleur ona no foin tama, ita tenke hatene,” nia dehan.

Entretantu, Prezidente  Komisaun G, Sabino Soares ‘Guntur’ hatete, kondisaun foos hirak ne'ebé aat ona no akontesimentu sira hanesan ne'e loloos labele akontese tan.

"Akontesementu sira hanesan ne'e, loloos labele akontese ona. Tanba, problema sira ne'e akontese  beibeik ona i públiku hotu kestiona. Tansá seidauk rezolve buat hirak ne'e," Guntur afirma.

Tempotimor (Dili) – Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) husu ba membru Governu ne'ebé pendente, atu rezigna-an tuir dalan ne'ebé Xanana Gusmão hatudu ona,  bainhira la hetan pose husi Xefe Estadu.

"Agora ita nia maun boot Xanana Gusmão rezigna-an. Nusa mak sira na'in sia ne'e labele rezigna-an. Husi KUNTO ne'e rezigna-an. Tansá mak sira seluk la rezigna-an. Ida ne'e ha'u konfuzaun," tenik deputada Olinda Guterres iha PN, Tersa (01/10/19).

Nia afirma, Xanana Gusmão nia rezignasaun nu'udar dalan ne'ebé pozitivu atu membru na'in sia ne'e banati tuir.

"Nia mak hatudu dalan ba ita. Nia mak hatudu ona katak ha'u rezigna-an husi ne'e. Maski, ministériu ne'ebé nia kaer ne'e boot tebes. Entaun nia bele rezigna-an, signifika kolega sira na'in sia ne'e mós bele rezigna-an para substitui fali seluk, para servisu la'o ba oin," Olinda afirma.

Deputada bankada KHUNTO ne'e mós dehan matenek iha partidu CNRT no PLP sei barak, tanba ne'e bele rezigna-an no substitui ema seluk hodi lori nasaun ne'e ba oin.

"Ha'u hanoin CNRT nia ema matenek barak. PLP nia ema mós matenek barak. Bele muda. Ami (KHUNTO) muda tiha ona. Ka keta halo CNRT no PLP nia matenek mak hotu ona ka oinsá? Se iha, prontu avansa ona ho seluk. Agora dehan dignidade. Dignidade saida nian?" nia hatete.

Nia mós subliña katak, deklarasaun ne'ebé nia lansa iha plenária Parlamentu Nasionál ne'e, reprezenta partidu KHUNTO. Maski, husi ninia aliadu CNRT no PLP konsidera deklarasaun ne'e pesoál.

"Ha'u nu'udar fundadór Partidu KHUNTO. Saida mak ha'u foti iha ne'e, reprezenta Partidu KHUNTO. Ha'u la halo deklarasaun pesoál. Tanba ha'u mai tuur iha ne'e, ha'u la'ós mautabele ida mak mai tuur iha ne'e. Saida mak ha'u foti ne'e razaun. Ha'u hakarak Governu ne'e la'o ba oin," dehan Olinda.

Tempotimor (Dili) – To'o agora, deputadu sira iha Parlamentu Nasionál, liuliu deputadu husi Bankada KHUNTO, seidauk hatene esforsu ne'ebé Primeiru Ministru Taur Matan Ruak halo, kona-ba membru Governu na'in sia (9), ne'ebé to'o agora seidauk hetan tomada pose.

"Kada Kinta, exelénsia Primeiru Ministru ba hasoru malu ho Prezidente Repúblika. Iha ne'ebá, kala sira na'in rua ko'alia buat ruma ba malu. Tanba saida mak to'o mai, exelénsia Primeiru Ministru la fó hatene mai ami, kona-ba lia menon tuma husi exelénsia Prezidente Repúblika. Agora PR ema boot iha nasaun ne'e, PM xefe Governu nian, parese sira na'in rua tuur hamutuk ko'alia no saida mak bele," dehan fundadór Partidu KHUNTO, deputada Olinda Guterres iha Parlamentu Nasionál, Tersa (01/10/19).

Deputada ne'e afirma, atu tama ona ba tinan rua, maibé PM rasik seidauk fó informasaun ba deputadu sira iha parlamentu liuliu ba deputadu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP).

"Señor Primeiru Ministru Taur Matan Ruak seidauk fó informasaun, loloos PM no PR kada Kinta hasoru malu ne'e, parese sira rua ko'alia buat ruma," dehan Olinda.

Tenke Pasiénsia

Alende ne'e, PM Taur Matan Ruak bainhira remata sorumutu ho PR iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Kinta semana liubá informa, esforsu ba membru Governu na'in sia ne'e PM kontinua halo aproximasaun ho PR.

"Husu ba sira pasiénsia. Se ha'u mós bele pasiénsia, tanba saida mak sira nervozu uluk iha liur ne'ebá. Klaru ke preokupasaun ida ne'e, ha'u sempre levanta ba exelénsia Prezidente Repúblika para haree saida mak ita halo tán. Ha'u esforsu hotu ona," PM dehan.

Membru Governu na'in sia (9) ne'ebé to'o agora seidauk hetan tomada pose mak na'in hitu (7) husi Partidu CNRT no na'in rua (2) husi Partidu KHUNTO.

Tempotimor (Dili) – Partidu FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) husu imediatu ba parte seguransa atu kaptura no halo investigasaun ba motorista deputadu nian iha PN, ne'ebé halo insultasaun ba Prezidente Repúblika.

"Uluk deputadu Sabino Soares ‘Guntur’ dehan Prezidente Repúblika goblok ba presta deklarasaun. Agora, motorista deputadu ida nian iha PN tau estatus katak, “Imi Fretilin 2000 ne'e, viva to'o rai ne'e ku'ak, mak imi nia Prezidente ka imi nia Doutór Lú Olo ema sei sulan hanesan fahi Makau to'o hotu," deklara deputada Maria Angelica iha plenária, Tersa (01/10/19).

Entertantu, deputadu Alexandrino Cardoso da Cruz mós hatete hanesan. "Motorista ida mak dehan fali sulan Prezidente Repúblika hanesan fahi Makau iha luhan laran to'o mate ne'e, ha'u hanoin ita konsidera ita nia prezidente hanesan animal," dehan Alexandrino.

Nia mós husu ba parte seguransa atu halo kapturasaun ba motorista ne'ebé insultu Prezidente Repúblika ne'e.

Tempotimor (Dili) – Promesa Ministru Justisa (MJ) atu ‘fakar sai’ mafia rai, hamosu komentariu oioin husi públiku.   

Program Officer ASIA Justice and Rights (AJAR), Inocencio Xavier husu ba Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa atu labele kampañia de'it liafuan iha públiku. Maibé, tenke hatudu duni rezultadu husi ninia lia fuan para sosiedade hotu hatene.

"Hein katak Ministru Manuel Cárceres fakar sai mafia sira ne'e. Ami konsidera iha interese boot duni atu servisu ba kombate mafia nian. Se la konsege mak ami sei kestiona deklarasaun ne'e," tenik Inocencio iha edifisiu AJAR, Farol, Dili, Tersa (01/10/19).

Ministru Manuel Cárceres, tuir Inocencio, nu'udar ministru ne'ebé kualidade iha justisa. Nune'e, sosiedade hotu hakarak haree rezultadu husi deklarasaun ne'e.

Sei nia rezultadu iha duni, tuir Inocencio, entaun primeira vez iha ministru ida husi Governu daualu ne'ebé brani no firme iha nia desizaun atu kombate mafia sira. Maibé, deklarasaun ne'e rasik tama ona ba fulan foun.

AJAR mós husu, para MJ labele servisu mesak. Presiza ekipa konjunta ida atu bele asegura, hodi identifika katak iha duni mafia ba rai.

"Ami fó tan fulan ida ou rua atu hala'o servisu, hodi fó rezultadu ba Sosiedade hotu-hotu katak sese mak mafia iha desizaun Kaitehu no kazu sira iha Dili laran. Inklui, ema boot sira ne'ebé naran iha lista mafia nian," informa Inocencio.

JSTempotimor (Dili) – Ekipa husi Ministeriu Ensinu Superior Siensia Kulturál (MESSK), Tersa (01/10/19) halo fiskalizasaun ba Universidade João Saldanha ka João Saldanha University (JSU), ne'ebé to'o agora seidauk hetan lisensiamentu husi Ministériu Edukasaun (ME).

Ba jornalista, Ministru Ensinu Superior Siensia Kultura, Longuinos dos Santos informa, objetivu husi fiskalizasaun ne'e atu observa direta ba pedidu ne'ebe mai husi JSU.

"Ami ho ekipa avaliadór sira mai, hodi bele observa direta pedidu ne'ebé Universidade João Saldanha hatoo ona, hodi bele hetan lisensiamentu," MESSK hatete iha JSU, Bekora.

MESSK dehan, universidade hotu-hotu atu hetan lisensiamentu tenke prenxe uluk lai kriteriu sira ne'ebé iha ona.  "Enkuantu atu fó lisensiamentu tenke prenxe kriteriu tolu mak hanesan; rekursu umanu, kurikulu no infraestrutura," nia esplika.

Iha fatin hanesan, Sekretariu Fundasaun Universidade João Saldanha, Ildefonso Soares informa, nu'udar instituisaun foun, ninia parte tenke prenxe duni kriteriu husi MESSK.

"Ami nu'udar instituisaun foun, tenke prenxe duni kriteriu husi MESSK nian, hodi bele garante kualidade ensinu superiór," Ildenfonso dehan.

Tempotimor (Dili) – Partidu Demokrátiku (PD) konsidera, átu deputadu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) sira, ne'ebé ba dahituk ona kansela viajen Prezidente Repúblika ba rai liur, hanesan taka dalan ba futuru diplomasia Timor-Leste nian.

Deputadu António da Conceição hatete lia hirak ne'e, Tersa (01/10/19) iha Parlamentu Nasionál. "Ita hatene, dahituk ona Parlamentu Nasionál (PN) la autoriza Prezidente Repúblika ba halo diplomasia ho nasaun seluk, maibé ita tenke hatene katak mundu ohin loron diplomasia ne'e instrumentu ida importante tebes iha konvivensia internasionál ninian, no laiha nasaun ida ne'ebé mak moris izoladu husi rai seluk," dehan Deputadu António.

Nia afirma,  átu ne'ebé PN hola ne'e lori filafali Timor-Leste taka odamatan ba buat hotu-hotu.

"Átu polítika ne'ebé PN hola ita bele dehan hanesan forma ida ne'ebé atu lori filafali Timor-Leste  taka odamatan ba buat hotu-hotu no taka ita nia an husi ema hotu-hotu no taka ita nia odamatan ba ema seluk," António hatete.

Eis Ministru Edukasaun ne'e dehan, bainhira Timor-Leste nafatin hatudu polítika ne'ebé lori perguntas bae ma seluk, sei laiha garantia ba ema seluk hodi lori investidór mai iha Timor-Leste.

"Atu fó garantia ba ema seluk hodi lori investidór, maibé iha ita nia nasaun ne'ebé nafatin hatudu ita nia polítika ne'ebé lori perguntas ba ema seluk, entaun oinsa mak ita investe ema hodi mai no hamosu empregu ba ita nia ema," nia tenik.

Nia dehan, atu hadi'a situasaun ne'ebé hodi taka dalan ba futuru Timor-Leste nian, mak polítika na'in sira, tenke iha konxiénsia hodi halo mudansa ba átu polítika sira.

"Ita so bele rekopera filafali ita nia imajen sira ne'e di'ak, kuandu ita mós iha mudansa atetude, mudansa iha átus polítika. Maibé, bainhira átu polítika sira ne'e laiha mudansa, maka ita rasik mak izola ita nia an rasik husi konvivensia internasionál," deputadu PD ne'e afirma.

Tempotimor (Dili) –  Tuir doutór Daniel J. Murphy katak, Klínika Bairru-Pite iha difikuldade ba fasilidade banhira pasiente hala'o tratamentu atu baixa iha klínika refere.

"Susar tebes ba pasiente sira bainhira sira mai halo tratamentu depois atu baixa iha ne'e. Fatin laiha no programa hotu iha Klínika Bairru-pite funsionamentu ladún di'ak. Sala maternidade la loke, nutrisaun no mal-nutrisaun no moras todan labele baixa," dehan doutór Daniel iha nia knaar fatin, Klínika Bairru-pite Dili, Segunda (30/09/19).

Nia afirma, funsionamentu Klínika Bairru-Pite ladún di'ak entaun presiza orsamentu rihun limanulu kada tinan, hodi funsiona klinika refere.

"Funsionamentu atu la'o di'ak, ami presiza orsamentu 50 mil kada fulan, no Governu mós promete ona orsamentu 15 mil kada fulan. Maibé, seidauk sufisiente atu kompleta fasilidade no selu emfremeiru sira," dehan doutór Daniel.

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Tempo Timor Networks

Online Counter