Ministru Prezidensia Konsellu Ministru Fidelis Leite Magalhães esplika, Projetu dekretu governu nian kona-ba regulamentu foun husi lei serbisu militár ne'e, aprezenta husi Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno de Jesus da Paixão no ohin hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministru.
"Regulamentu foun ne’e ho objetivu atu kompatibiliza inovasaun ne’ebé introdús iha estatutu militár foun F-FDTL nian, kona-ba rekrutamentu efetivu iha tempu pás ne’ebé adota sistema serbisu militár obrigatóriu, hodi hatan ba nesesidade Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste nian no ba propózitu programátiku governamentál enunsiadu", Fidelis ko’alia ba jornalista sira, hafoin reuniaun KM iha Palasiu Governu, kuarta (28/10).
Nia mós dehan, introdusaun serbisu Militár obrigatóriu nian kondús nesesidade ba re-estruturasaun iha rekrutamentu militár no re-organizasaun husi faze oi-oin, kona-ba prestasaun serbisu militár ho efetivu normal, ho forma atu promove ho efikasia no efisiénsia ba serbisu militár no sivíl oi-oin ne’ebé envolve direita ba kumprimeintu obrigatóriu militár nian.
"Mekanizmu ida agora ita iha ne'e, voluntáriu se mak atu tama iha Forsa Defeza voluntáriu ida-idak nian, sidadaun ida bainhira tinan 18 ona, nia iha opsaun ida bele tama mais la tama laiha buat ida. Maibé agora ho sistema serbisu militár obrigatóriu ne'e, fo obrigatoriadade katak, bainhira iha ona tinan 18 Feto ka Mane, tenke aprezenta aan", nia salienta.
Maibé to'o ona idade tinan 20, iha neeba sidadaun sira ne'ebé identifikadu ou rezistu tiha ona, sei bolu ba hola parte iha programa ne'ebé naran serbisu militár obrigatóriu ne'e.
Programa ida ne'e, ninia durasaun fulan 18 ou tinan ida fulan 6, depois iha ne’eba la'ós treinu de'it militár, maibé treinu mós kona-ba sidadania, saúde, no edukasaun sivika.
"Aumezmu tempu iha komponente ne’ebá mos sei inklui sai hanesan skill moris nian ou Live skills, no treinamentu vokasionál sira seluk", nia subliña.
Detallu liu, governu sei pasa regulamentu no kurikulum ida ne'ebé sei aprova, maibé ho dekretu Lei ne'ebé iha, loke dalan ona katak, Timor-Leste nia sistema rekrutamentu militár ne'e, la'ós voluntáriu, maibé obrigatóriu.