"Agora ita hahú ko'alia kona-ba fronteira marítima, husi Batugade, Ataúro ba Jako. Ne'e mak ohin ha'u ko'alia kona-ba ninia konpleksidade tomak komplikadu, tanba ita atu uza métodu ida ne'ebé. Ida ne'e hotu, hanesan Konsellu Delimitasaun Definitiva ba Fronteira Marítima hanesan Xefe Maun boot Kay Rala Xanana Gusmão, konserteza ke nu'udar Xefe, nia kondisaun hothotu, identifika problema hothotu para uza hanesan forma ida ne'ebé, formatu ida ne'e”, dehan Prezidente Komisaun B, Jose Agustinho Siqueira ‘Somotxo’, iha PN, kinta (20/01).
Ho ida ne'e, audénsia ne’ebé sei hala'o ho Konsellu Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima, ne'ebé xefia husi Kay Rala Xanana Gusmão, ida ne'e sei hala'o iha loron sexta 21 fula-janeiru.
Tanba Komisaun B haree katak kestaun ida ne'e hanesan komplikadu, todan oituan tanba preparasaun ne'e hanesan pontu ida atu prepara-an oinsá, apoia no husu parte sira ne'ebe importante atu halo negosiasaun.
Dadauk ne'e, iha mós segimentu ki'ik-oan ida iha Naktuka ho Citrana, ida ne'e uluk situasaun ne'ebé komplikadu maibé agora loos ona, hela de'it asertu balun, atu hetan akordu hanesan segimentu ida hola parte iha fronteira terestre nian.
Ho ida ne'e, konserteza Xanana Gusmão nu’udar Xefe Konsellu Delimitasaun Defenitivu Fronteira Maritima nian, nia iha kondisaun no identifika problema hothotu atu uza hanesan forma ida ne'ebé sai hanesan formatu.
Purtantu kompleksidade ne'e hanesan mós ho Fronteira entre Austrália ho Timor-Leste, ne'e buat ketak ida, maibé riku-soin hira mak iha tasi laran, ne'e ema hotu hatene ona, tanba riku-soin ne'e identifika iha fronteira entre Austrália ho Timor-Leste, ida ne'e agora dadauk loos hotu ona. (*)