Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

PHD Orgullu MOP Fó Importánsia ba Timoroan ho Defisiénsia Envolve iha Gabinete

Ministru Obras Públikas (MOP), Abel Pires da Silva, hasai foto hamutuk ho ekipa parseiru sira no defisiente ne’ebé emvolve iha Gabinete Ministru. Ministru Obras Públikas (MOP), Abel Pires da Silva, hasai foto hamutuk ho ekipa parseiru sira no defisiente ne’ebé emvolve iha Gabinete Ministru. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Parseria ba Dezenvolvimentu Umanu (Partnership for Human Development-PHD) Timor-Leste no Austrália orgullu ho polítika Ministru Obras Públikas (MOP), Abel Pires da Silva, tanba bele fó importánsia ba timoroan ho kondisaun defisiénsia no envolve iha Gabinete Ministru hodi hasa’e koñesimentu no bele apoiu hodi hamosu programa ka polítika nasionál atu asegura asesibilidade iha prosesu konstrusaun.

Tuir informasaun ne’ebé www.tempotimor.com asesu husi pájina MOP iha loron kuarta (25/05) katak, Ministériu Obras Públikas daudauk ne’e hahú ona atu kria Komisaun Nasionál ba Infraestrutura nian ne’ebé sei lidera direita husi Sr. Ministru Obras Públikas atu tau-matan no kontrola dezeñu ba konstrusaun hotu tenke asesível ba ema ho defisiénsia.

Tanba hanesan eis Prezidente komisaun E iha Parlamentu Nasionál ne’ebé trata asuntu infraestrutura sempre ko’alia kona-ba infraestrutura ne’ebé asesível ba ema hotu, no iha diskusaun Orsamentu Jerál Estadu kada tinan sempre envolve timoroan ho defisiénsia sira hodi hato’o preokupasaun no problema, tanba ne’e, bainhira hetan konfiansa husi Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak.

Iha ne’e, Ministru kontaktu kedas organizasaun ba ema ho defisiénsia Ra'es Hadomi Timor Oan (RHTO) hodi prepara rekursu apoiu ministériu, no prezensa timoroan ho kondisaun defisiénsia iha gabinete ministru muda prátika iha gabinete asesível ba timoroan ne’ebé iha nesesidade espesiál.

“Ein prinsípiu, ne’e hahú kedas dutriña husi ita-nia prosesu libertasaun nasionál, libertasaun nasionál hanorin ba ida mak liberta pátria, ita liberta pátria hotu ona ne’e hanesan kondisaun ba ami ita liberta fali povu. Ko’alia kona-ba libertasaun povu ne’e povu hothotu liliu sira ne’ebé mak persiza duni apoiu espesiál, agora ne’e iha polítika jerál”, deklara Ministru Abel Pires bainhira hetan intervista husi Disablity Program Adviser-PHD, Dulce Natividade Fátima da Cunha, ho mídia PHD nian hodi ko’alia kona-ba razaun no polítika ba oin envolvimentu timoroan ho defisiénsia iha setór infraestrutura.

Bainhira ko’alia kona-ba asesibilidade segimentu sosiedade ida ne’ebé importante ba asuntu ida-ne’e mak timoroan sira ne’ebé moris ho defisiénsia.

“Alin na’in-rua mai iha ne’e ajuda, sira-nia prezensa ne’e, ida, muda prátika iha gabinete ida-ne’e, tanba ho alin na’in-rua ninia prezensa ami tenke tau ramu, maske simples mais ne’e nesesidade, ami-nia toilet mós ami tenke muda para bele akomoda alin sira. Ida-ne’e muda prátika iha ne’e, prátika iha ministériu, antes ha’u mai buat sira ne’e laiha, entaun halo ona fatin ida-ne’e asesível ba ita-nia timoroan ne’ebé mak ho nesesidade espesiál.

Iha ne’e mós importante liu mak sira sei apoiu oinsá atu hamosu programa ka polítika nasionál para asegura asesibilidade tau iha prátika no ba ida-ne’e ko’alia ona oinsá atu hari’i Komisaun Nasionál ida iha Ministériu Obras Públikas ne’ebé Ministru rasik mak sei lidera no asegura kada dezeñu ba konstrusaun ne’e tetu mós aspetu asesibilidade ne’e, ne’ebé, ne’e sei tau iha enkuadramentu legál atu asegura.

Tanba ida-ne’e mak tenta atu halo, no furak teb-tebes ministériu sira seluk mós halo hanesan ne’e atu la’ós de’it setór ida (infraestrutura) ka la’ós iha ministériu ida de’it mak implementa mais ida-ne’e tenke sai hanesan kauza nasionál.

“Ha’u fiar katak ministériu hothotu hakarak kontribui ba esforsu boot ida-ne’e”, deklara Ministru Abel.

Ba prosesu ne’e presiza inisia ho komisaun nasionál ida tanba implementasaun projetu infraestrutura sira antes la asesível ba ema ho defisiénsia, ema ho kondisaun normál mós la’o defísil satán ho timoroan ne’ebé kondisaun defisiénsia, tanba ne’e presiza halo mudansa.

“Agora atu halo mudansa tenke hahú pasu priméiru, see ita nu’unka book-an imposível halo mudansa”, hatete nia.

Tanba ne’e, Komisaun Nasionál ba Infraestrutura ne’e sei envolve husi instituisaun sira tutela ba MOP hodi tau-matan no garante katak prosesu konstrusaun sira tenke asesível ba ema ho defisiénsia.

“Ha’u-nia filozofia mak halo tiha lai ba depois mak ita hadi’a, see ita hein, semana kotuk ita selebra 20 anos ukun-an, kondisaun ba ita-nia timoroan ho defisiénsia ne’e mais ou menus sei hanesan iha 2002, ita ko’alia hela de’it, ita debate hela de’it, prátika ne’e mak seidauk, entaun ita hakarak prátika tiha lai ba depois mak debate tuir ba”, esplika nia.

Tanba importante labele hanoin katak nesesidade husi timoroan ho kondisaun defisiénsia ne’e hanesan adisionál, la’e, la’ós adisionál, sira parte integradu husi povu ne’ebé mak merese hetan atensaun husi instituisaun hothotu iha estadu ida-ne’e.

“Ne’e la’ós kestaun opsaun ou la’e, ida-ne’e tenke halo duni. Loos katak prosesu ne’e sei naruk, prosesu ne’e kompleksu e dala-barak ita hanoin liu kona-ba 99% ne’ebé mak laiha nesesidade espesífiku ou espesiál, mais 1% ne’e mós timoroan, ne’ebé labele hanoin katak sira ne’e opsionál e tenke, sira ne’e komponente importante iha ita-nia povu, ita servisu hamutuk para asegura sira, tanba dezenvolvimentu ida-ne’e ba ema hothotu laiha temoroan ida mak ita atu husik hela iha kotuk”, hatete nia.

Ho ida ne’e, enkoraza nafatin timoroan liliu joven sira ne’ebé kondisaun defisiénsia atu labele lakon esperansa maibé tenke luta nafatin iha moris, liberta-an husi ki’ak no mukit.

“See ha’u bele refleta husi ha’u-nia esperiénsia moris rasik, laiha kondisaun ida ke ita labele muda, importante mak ita tenke esforsu, saida de’it mak sai dezafiu ita tenke enfrenta, saida de’it, bele kondisaun ekonómiku, kondisaun sosiál e alin oan sira ne’ebé mak moris ho kondisaun defisiénsia, kondisaun ne’ebé mak sira la hili, e buka nafatin maluk sira ne’ebé mak bele apoiu, iha duni tanba timoroan barak tebe-tebes mak preokupa ho sira-nia kondisaun e tenta nafatin, dezafiu saida de’it mak iha moris ne’e ita tenke kontinua konfronta, enfrenta, la para, labele rende ba situasaun saida de’it.

Bainhira refleta ba kondisaun pesoál mós hanesan ne’e uluk moris defísil tebes hanesan moris FRETILIN nia oan ne’ebé ba ne’ebé-ne’ebé de’it ema sempre tau cap dehan backround FRETILIN ba eskola iha fatin-fatin ladi’ak, maibé la para nafatin kontinua fó kontribuisaun nafatin to’o 1999, dalan mak ida de’it tenke ukun-an, agora ukun-an ona tempu para oinsá serví ema hothotu, timoroan hothotu.

“Ba alin sira ne’ebé mak kondisaun moris ho defisiénsia mai nafatin konfronta iha situasaun tanba ida-ne’e parte ida husi luta naruk ita atu liberta ita-nia povu ne’e husi kondisaun mukit”, afirma nia.

Dezafiu iha prosesu konstrusaun infraestrutura ne’ebé asesível, ba infraestrutura foun ladún problema tanba bele integra asuntu ida-ne’e iha dezeñu, mais agora daudauk dezafiu boot mak oinsá atu halo transformasaun ba fasilidade ezistente, atubele fornese mós asesibilidade ka asesível ba timoroan ho defisiénsia sira, purizemplu ponte, trotoar sira ne’e, ne’e dezafiu boot ida ne’ebé sei han orsamentu.

“Mais ami iha komisaun nasionál ne’e sei haree to’o iha ne’eba, sei halo avaliasaun depois ita rezolve neneik-neneik e ida-ne’e tenke servisu mós ho ema barak nia apoiu”, dehan nia.

Daudauk ne’e, iha Gabinete Ministru Obras Públikas nian envolve mós timoroan ho kondisaun defisiénsia hodi apoiu servisu iha gabinete. (*)

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Wednesday, 25 May 2022 07:18
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter