“Funu iha Ukrania impaktu boot ba ekonomia mundiál inkluindu ba Europa, e impaktu dadaun ona ba Timor-Leste, entaun ida ne'e mak nu'udar sidadun no Prezidente eleitu, ida ne'e ha’u-nia prekupasaun númeru um”, dehan Ramos Horta, hafoin hasoru malu ho Primeriu Ministru, Taur Matan Ruak, iha Palásiu Governu, kinta (05/05).
Ho ida ne'e fahe ba líder hothotu, oinsá bele serbisu hamutuk, kolabora instituisaun sira no parseriu sira, atu iha Timor-Leste labele ema ki’ak liután tanba folin sasán sa’e iha merkadu laiha diskusaun.
“Ba ha’u la prekupasaun seluk, prekupasaun númeru um mak ida ne'e agora, situasaun umanitária ke komesa todan mai ita, seidauk aat hanesan rai seluk”, afirma nia.
Tanba iha Sanhai-Governu Xina komesa halo lockdwon ona iha portu Sangai, ne'ebé sai portu kontetór iha mundu, maibé seidauk haree konsekuénsia totál, nune’e fulan rua ka tolu bele dezastre boot ba Timor-Leste.
“Tanba ne'e mak ha’u ko’alia ho Primeiru Ministru, Prezidente, Maun Boot Xanana, ha’u sei reiuniaun ho sistema Nasaun Unidas tomak, e depois lori fali ideas sira ne'e, buat ruma mak sei iha karik bele lori ba parlamentu, tanba parlamentu diskute namanas OJE ita haree se bele book iha ne'e, book iha ne'eba, aumenta iha ne'e hatun iha ne'ebá para iha Governu asesu ba mekanizmu ida para bele halo intervemsaun e ekonomia para hahán la falta ba ki’ak sira”, hatete nia. (*)