“Ba Prezidente Parlamentu Nasionál Sua Exelénsia Dr. Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, Ministru Interior, Exselénsia Jenerál Taur Matan Ruak, Prezidente CNE, Eselénsia Dr. José Agustinho da Costa Belo Pereira, Diretór STAE, Eselénsia Dr. Acilino Manuel Branco, Asuntu, Pedidu Alternativa-balu hodi Mellora Taxa Partisipasaun Eleitorál ne’ebé fó kman ba Eleitór sira-nia asesibilidade iha Kapitál Dili”, dehan Sisto dos Santos liuhusi karta ne'ebe www.tempotimor.com asesu, kuarta (13/04).
Pozisaun Hak hato'o pedidu ne'e tanba, iha loron 19 marsu, maske Timoroan sira ne’ebé elejivel konsege ezerse sira-nia direitu konstituisionál hodi hili Prezindente ba tinan lima (5) nian, maibé dezafiu balu ne’ebé mak sai satan ba eleitór lubun balu mak destaka iha kapiál Dili (koinsidénsia no iha kondisaun balu) tenke lakon direitu konstitusionál atu ba vota.
Ekipa Asosiasaun-HAK nota iha kondisaun ne’e akontese iha loron-rua molok eleisaun, no HAK nota mós katak votasaun paralelu difikulta eleitór foun sira (estudante-universitáriu) atu ezerse sira-nia direitu votu.
Iha kondisaun seluk mak prizioneru kuaze 90-resin mak lakon sira-nia direitu (biar numeramente la siknifikante maibé ba ambitu repúblika-demoktrátika Estadu inskonsientemente ignora grupu ki’ikoan balu hodi viola sira-nia direitu votu.
Aleinde HAK mós deskobre katak, perdiem insufiente no ki’ik tebes ba elementus PNTL sira ne’ebé mak akompaña materia sensitivu antes-durante-depois eleisaun.
“Montante perdiem dolar 10 ba kada pesoál ne’e susar ba sira atu sobrevive, nune’e potensialmente bele lori kondisaun marzen kna’ar PNTL nian nu’udar autór atu asegura no garante estabilidade ho másimu iha períodu kulminante refere”, esplika nia.
Bainhira ko'alia kona-ba Prinsípiu Estadu direitu no demokrátiku, nu’udar sistema ida ne’ebé povu mak na’in ba ukun ne’e rasik. Tanba ne’e, sistema direitu no demokrátiku ne’e estadu tenke iha kompromisu hodi respeita no garante sidadaun sira-nia direitu umanu no liberdade fundamental sira ne’ebé konsagra iha instrumentu lei nasionál no internasionál oioin mak estadu adopta.
Tanba iha ambitu eleisaun ne'e, ema hotu iha direitu atu partisipa no hola parte iha prosesu eleitorál hodi espresa sira-nia direitu votu, hodi fihir no hili lideransa ida ne’ebé mak nia hakarak no konfia katak, sei reprezenta nia ba kaer ukun, hodi servi ba públiku, liliu hodi tane no servi povu nia interese, hodi hakonu direitu umanu povu nian. (*)