Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Mundu sei la haluha Austrália nia negosiasaun ne’ebé bobar bosok ho Timor-Leste

Mundu sei la haluha Austrália nia negosiasaun ne’ebé bobar bosok ho Timor-Leste Foto: Antonio Dasiparu/EPA

Husi Bernard Collaery

Saida mak Canberra halo ba Timor-Leste ne’e grave tebes-nune’e iha sírkulu legál internasionál marka Austrália nia hahalok ne’e nu’udar hahalok bosok-teen ida.

Iha tempu ami fila ba Cambridge iha inísiu tinan 2014 husi Den Haag depoizde esperiénsia ne’ebé halo moe boot tebes bainhira haree no rona ba Austrália nia prokuradór jerál no sira-nia ekipa balu ne’ebé hatudu sira-nia hirus no hasai lia-fuan hodi defende ba Austrália nia hahalok ne’ebé laloos iha Dili, ami-nia Líder Advogadu, Dom Elihu Lautterpacht QC, peritu/ espesialista lei internasionál, sesante juiz adhoc ba Tribunál Internasionál, ho idade 84 no iha ninia relatóriu ikus, husu ha’u-nia garantia katak ha’u mós haree ona Profesór Austrália James Crawford, SC, iha momentu balu hatuun nia ulun ka hakruuk bainhira prokuradór jerál ko’alia. Eli admira tebes James no haree ho atensaun didi’ak bainhira James ba tuur hamutuk ho Austrália nia ekipa.

Dala balu-dalaruma James la’o halilmar ba Eli nia kuartu serbisu iha Herschel Road hodi ko’alia no halo diskusaun kona-ba kazu refere, no ‘ad referendum’. Eli konsidera James nu’udar ema matenek tantu nu’udar kolega di’ak tempu naruk mós nu’udar alunu ida. Eli ho nonook fó nia opiniaun ba vaga ne’ebé mak sei iha ba banku Tribunál Internasionál. Xanana Gusmão, Timor-Leste nia Primeiru Ministru mós asegura ona katak ninia governu no nasaun Luusphone sira seluk nia apoia no problema sira iha fatin ketak ida no ami hotu iha esperansa katak iha tempu badak sei hatudu ka hili James ba pozisaun ne’e. Momentu ne’e nune’e duni.

Eli nia preokupasaun mak katak Austrália nia prokuradór jerál no ninia ekipa husi Ministériu Públiku no Departamentu Relasaun Esterior momentu ne’e defende buat ida ne’ebé mak labele atu defende ho prínsipiu ne’ebé mak ajente intelijénte no diplomátika sira uza, prinsipiu ne’e mak, “la konfirma ka nega”.

Eli nia liafuan baa ami nia ekipa iha loron ne’e lian hanesan ne’e:

“Iha kazu ida ne’e marka sala. Ida ne’e hanesan hahalok esploitasaun intimadasaun no genosida nia rohan mak ne’e. Ita haree hanesan katak ida ne’e bele aplika iha Nuremberg ba nasaun sira ne’ebé ema okupa ne’ebé hamlaha tebes. James hatene ida ne’e, ita labele aumenta tan tátika hodi evita sai nu’udar maxim legal ida. Buat hirak ne’e laiha fatin iha ajudikasaun.”

Eli sai aumenta ho liafuan moruk: “ida ne’e hanesan insult ba prinsípiu ba intensaun di’ak sira hodi kesi prosesu arbitrazen internasionál.”

Eli serbisu ona ho Australia nia ekipa legal internasionál ne’ebé lidera husi prokuradór jerál Lionel Murphy, QC no eminente prokuradór jerál Mauriec Byers, QC, durante Austrália hasoru dezafiu iha tinan 1970s ba teste nuklear iha Pasífiku. Alende James, Eli hakfodak ho Austrália nia advogadu internasionál sira nia hahalok ba saida mak sira halo iha Denhaag. Nia lamenta katak: “Laiha tan ona dalan ba Austrália hodi sai husi ne’e, alende husu deskulpa no kasu sala.” Tantu Eli no James laiha ona iha mundu ne’e. Advogadu na’in-rua ne’e iha integridade internasionál ne’ebé di’ak tebes.

Problema ne’ebé iha nafatin ba Koligasaun mak hahalok hirak ne’e internasionalmente sala mai ho memoria naruk ida no iha ninia konsekuénsia. Iha Austrália nia kazu iha konsekuénsia rua. Primeiru ne’e mak pregunta kona-ba reparasaun ba estragu ne’ebé mosu ona. Maibé triste tebes, ba razaun hirak ne’e seidauk bele loke ba públiku, Austrália fiar katak sira asegura ona Timor-Leste nia aseitasaun ba “husik de’it ona mezmu la satisfas.”

Ba daruak nian mak, separadu husi obrigasaun prinsipál, ida ne’e sei la’o nafatin no envolve Austrália nia rekoñesimentu katak Austrália envolve ba aktu ne’ebé internasionalmente sala. Ida ne’e inklui ba konseitu ne’ebé mak laiha diferensia husi ida ne’ebé mak aplika iha Tribunál Kriminal Internasionál no iha ita-nia tribunál loroloron, ita bele hanaran hanesan aseitasaun ba hahalok ne’ebé laloos no rekoñesimentu katak sei la repete tan.

(‘Governu’) Koligasaun la ofrese buat ida, hodi rejeta halo konfesa, subar iha lei nia kotuk ne’ebé falha ona hodi blokeia opozisaun ne’ebé ses-an ladi’ak no ho alegasaun prejuisaun ba seguransa nasionál ba tentasaun kesi tribunál ho hahalok ne’ebé mak labele fó kulpa.

Governu ne’e nia hahalok ba ema Timoroan sira grave teb-tebes tuir lei internasionál katak Austrália hetan marka, iha sírkulu legal internasionál iha kapitál rai seluk nu’udar, estadu pária, bosok nível internasionál, hakruuk filafali iha tempu Libertasaun nia laran depoizde tinan barak halo kolaborasaun ho Indonézia, hodi na’ok husi Timoroan nia nasaun kiik ne’ebé kiak, bosok tuir dalan halo tratadu negosiasaun taka falta ho laran di’ak. Stigma ida ne’e sei la hotu, no to’o iha tempu bainhira iha aseitasaun no husu deskulpa tuir nível nasionál ba Timoroan sira no ba komunidade internasionál, ida ne’e hanesan eransa ne’ebé mak la furak ba Austrália nia halo lei-na’in sira hodi moris hamutuk ho buat hirak ne’e.

Dalan hodi sai husi ne’e aprezenta rasik nia-an ba sesante Primeiru Ministra Julia Gillard iha tinan 2012. Se nia mak hetan akonsellamentu ho di’ak, Gillard sei iha tempu ne’ebé mak naton hodi halo investigasaun. Maibé labele ona, ida ne’e sei konsidera nu’udar hahalok ne’ebé laloos no ladi’ak no hakat sai liu tiha lei serbisu intelejen 2001 nian. Bainhira laiha ICAC Federal, dalan ne’ebé loos liu hodi responde mak liuhusi komisionáriu polísia federal ho espíritu nomós aten-barani. Komunidade internasionál sei komprende momentu ne’ebá hodi nune’e bele hamenus estragu ne’ebé afeta ba Austrália nia reputasaun iha nível internasionál.

Atu hanoin fali katak Xanana Gusmão, eis belun husi Austrália, fornese ba PM Gillard kanselamentu ho konfidensiál ba tratadu ne’ebé mak hala’o ho bosok hodi pondera filafali Austrália nia polítika iha rai-liur ne’ebé mak laiha kompeténsia no laloos durante iha Alexander Downer nia tempu.

Mezmu Austrália ho hahalok hanesan ne’e, Primeiru Ministru Gusmão ho matenek tebes adia tia prosedimentu públiku hasoru Austrália ba tempu barak iha fulan hirak nia laran no iha tempu hanesan Kevin Rudd no tuir mai Gillard serbisu maka’as hodi asegura vaga kazua ida ba Austrália iha Konsellu Seguransa ONU nian. Gusmão hamutuk ho Indonézia nia Prezidente Susilo Bambang Yudhoyono ne’ebé mak laran di’ak hanesan hirus hamutuk ba asaun esforsu hirak ne’e. Ida ne’e sai hanesan esperiénsia ida ne’ebé mak halo kontente bainhira haree ba estadista maduru halo asaun mezmu iha provokasaun ne’ebé mak lamerese halo husi Austrália. Sei lembra ba ida ne’e ka lae?.

Tuir Austrália nia lei doméstika, advogadu sira bele fó konsellu ka sai hanesan asesoria hodi kontra lei bainhira hasoru prosedimentu ba dixiplináriu nian ka bele aat liu tan ida ne’e. Bainhira hetan akuzasaun ba hahalok sira hanesan ne’e, advogadu ne’ebé prátika lei sei buka hodi halo plea/ “konfirma ka nega’ ne’ebé bele fó risku ba insulta ne’ebé boot liu tan. Iha funsionáriu públiku balu kaer sertifikadu ba prátika nu’udar advogadu ne’ebé ita hatene envolve no partisipa ona ba halo tratadu, kontamina sira-nia koñesimentu ho probisaun kontra fraude nu’udar norma lei internasionál (jus cogens), tenke hasoru asaun dixiplinár husi sira-nia Konsellu Advogadu sira. Sira hatene ida ne’e. Hanesan sira ne’ebé mak partisipa iha birokrasia nia laran, sira sei hasoru, iha tempu ida, estragu ba sira-nia reputasaun bainhira karik lekar ho didi’ak kona-ba hahalok ne’ebé vitalmente importante tebes ba ajénsia. Ida ne’e la’ós de’it ba membru koligasaun iha Canberra mak tauk atu hetan divulga ba.

Ida ne’e hanesan insulta ba Estadu de lei hodi haree Governu ne’ebé korruptu kontinua fó serbisu ba ema sira hanesan ne’e. Ita bele imajina kala’e kualkér advogadu komérsiu sira buka kualifikasaun nu’udar espesialista ida iha tribunál oin hato’o ho CV ho rekamasaun “Fó konsellu ba WA Inc. no estabelese akordu tributáriu komplexu bazeia ba taxa portu nian.”

Ida ne’e mak hanesan imkompeténsia no bosok tuir instituisaun ba halo polítika koligasaun esterior, ninia ezemplu mak daudaun ne’e halo ba Timor-Leste, katak sira balu ne’ebé mak partisipa malorek ona reklama-an nu’udar “peritu/ espesialista” ... maibé iha tempu hanesan tautauk hela katak sei laiha auditória públiku ba sira-nia peritu ne’ebé mak sira reklama ba ne’e. Ema ne’e espera katak iha jerasaun foun ida ba asesor polítika esterior ne’ebé mak iha integridade iha Canberra ne’ebé mak reza loroloron hodi halakon tia orden tuan sira.

Iha tempu hanesan, Austrália ne’ebé halai eskola hamriik mesak de’it iha klase oin, laiha moe, la sente sala no sai objetu hodi hetan insulta ne’ebé mai husi Beijing ba Washington, ba Oslo, ba London, ba Jakarta, ba Honiara, ba… legadu husi koligasaun ida ne’e sai hanesan era ne’ebé mak laiha prinsípiu teb-tebes iha Austrália nia istória polítika to’o agora.

Ita deve liafuan deskulpa ba Timoroan sira no ba mundu. Karik iha tinan 2022 sei lori salvasaun?.

Bernard Collaery

Bernard Collaery hanesan advogado Canberra no adviser legal iha tempu barak ba Governu Timor nian. Nia agora dadaun hetan prosegisaun husi Governu Austrália ho konspirasaun ne’ebé kontra lei Servisu Intelejensia 2001. Nia autór ba livru “Oil Under Trouble Water” relasiona ho istória negosiasaun Governu Austrália ho Timor-Leste ne’ebé mak immoral.

Le Versaun Ingles: https://tempotimor.com/opiniaun/9458-world-won-t-forget-australia-s-duplicitous-dealings-with-east-timor

 

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Saturday, 15 January 2022 02:51
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter