"Ami hakarak ami-nia kooperativa ne'e promove produtu lokál ida orijinál ne'e ba merkadu tanba ita atu kompete ho ema Xina sira ita labele, ita agora konsumu hahán sira mak husi rai liur ne'e mak habadak ema nia vida mate bebeik ba kolestrol tensaun ba buat sira ne'e hotu”, dehan Joaquim da Silva ba www.tempotimor.com iha nia Rezidénsia Ailuli, Manufahi, sesta (19/11).
Tanba sidadaun barak ne'ebé mak konsumu ai-hán sira ne'e mak la hatene nia regra konsumu bele ameasa ba ema nia moris to'o hetan moras oioin.
KAFIMO iha nia vizaun rasik mak hakarak envolve dezempregu iha sira-nia kooperativa hodi kria serbisu ba sira liuhusi dalan kooperativa nian.
"Ami-nia planu ba futuru ne'e mak ami hakarak kooperativa ne'e sai boot, e to'o ohin ami sei buka nafatin membru sira, kooperativa ne'e ami hari’i mesak membru agrikultór tanba hakarak ita buka rasik ema sira ne'ebé laiha serbisu mós ami envolve iha laran hotu kria serbisu ba an rasik ida ne'e mak ami-nia vizaun”, esplika nia.
KAFIMO kooperativa Multisetorál ida ne'ebé mak hala'o servisu hanesan, Kuda Modo, Hakiak Animal, Ikan, nomós Kréditu Uniaun (CU) empresta no rai osan.
Kooperativa ne'e hari’i iha fulan-outubru 2021, iha ona membru hamutuk 17 ho osan hamutuk US$740.00.
KAFIMO mós hetan ona formasaun bázika sira husi Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKOOP) durante loron haat maibé sira mós kontinua husu atu fasilita nafatin formasaun iha área sira seluk hodi lori Kooperativa ne'e ba oin.
Iha mós planu atu kontinua buka hodi haluan tan nia kooperativa hodi hadi’a komunidade nia moris liuhusi moris kooperativa nian. (*)