"Kona-bá dívida públika ne'ebé ita iha dadaun ne'e, ita to'o 2020, ita-nia dívida públika, millaun US$218”, dehan nia hafoin aprezenta Proposta-Lei OJE 2022 ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, iha sala konferénsia Líder Bankada PN, sesta (15/10).
Maske nune'e Timor-Leste sei bele atu jere tusa ida ne'e, tanba bazeia ba regulamentu Fundu minarai bainhira atinje ona pursentu haatnolu (40%) mak foin fó perígu, maibé dadaun foin atinje 19%.
Enkuantu, dívida públika tinan 2021 nian, dadaun tenta hela atu (desenboksa), orsamentu kuaze tokon US$70, inklui iha tinan 2022 (oin) hamutuk US$50.
"Tanba saida?. tanba ita iha projetu boot e presiza atu halo ba nasaun ida ne'e. Ida mak ita-nia odamatan boot mak Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato. Ida ne'e sei hahú iha tinan oin”, esplika nia.
Haree ba Timor-Leste ne’ebé presiza rokore ba imprestimu inklui osan husi fundu minarai, tanba haree ba karakter Parseria Públika Privada (PPP), hibridu, ne'e mak Timor-Leste hakarak buka atu halo.
Ba projetu boot sira ne'ebé hala'o, hanesan kabu submarinu, ne'ebé dadaun ninia prosesu aprovizionamentu la'o hela, no espera tinan 2022 bele implementa ona, atu nune'e tama ona tinan 2023, Timor-Leste labele enfrenta problema barak ho internet.
Maibé kona-bá Fundu minarai konserteza Governu husu autorizasaun ba Parlamentu Nasionál, hafoin bele foti maibé ne'e oituan tanba bazeia ba Rendimentu Sustentavél Estimadu (RSE).
"Iha tinan ida ne'e, ita-nia jestaun de kaixa ne'e mak determina osan hira mak ita atu foti husi fundu minarai, purtantu osan ne'e ita la foti hanesan ne'e de'it. Bainhira ita presiza mak ba foti, ida ne'e mak halo ke ita-nia jestaun de kaixa ne'e rigorozu (rízidu) oituan”, dehan nia.
Nune'e, Parlamentu Nasional rasik inklui povu hamosu krítika maka’as, ba osan ne’ebé Governu foti, tanba ladun hatene osan imprestimu no Governu introduz hodi hatudu ba públiku osan ne'e ba alkansa objetivu estadu nian.
"Ida ne'e mak ita hakarak jere, la'ós problema montante osan, maibé rezultadu sai mak atu alkansa ho osan”, afirma nia. (*)