Medida ne’ebé foti hodi prevene no mitigasaun ba surtu Covid-19 iha rai laran, tanba númeru kazu kada loron kontinua sa’e.
Hafoin ida ne’e, mosu mós Dezastre Naturál ne’ebé halo komunidade sira iha Kapitál Dili inklui mós Munisípiu sira afeta ho inindasaun iha loron 04 fulan-abril tinan 2021.
Ho situasaun ne’e mak hamenus kompradór iha Merkadu Taibessi inklui mós merkadu sira seluk iha kapitál Dili, maibé Agrikutór ne’ebé fa’an modo husi Munisípiu ba kapitál Dili ho folin ne’ebé karuk.
Tanba ne’e fó impaktu ba ekonomia nasaun liuliu negosiante sira iha Merkadu susar atu hetan rendimentu ho folin modo husi Munisípiu antes ne’e tali 15 ho folin US$3, dadaun ne’e sa’e ba US$7.
Husi ne’e mak, Negosiante Ercilia Frans ne’ebé konfesa antes ne'e sira osa modo ho folin baratu, maibé mosu husi Lekidoe, Ermera, Hera iha tempu balun de'it tanba udan boot halo sasán aat hotu inklui Lekidoe mós dalan kotu halo folin produtu komesa sa’e.
"Vendedor atu hola mós hanoin barak, tanba modo mós futun kiik tan, sasán mós ladun folin, ne'e ita atu halo nusa, ida uluk ne'e sei di'ak maizomenus talin 15 US$3 ka US$4”, dehan Ercilia ba Jornalista www.tempotimor.com iha Taibesi, sábadu (17/04)
Agora mós susar hotu tanba iha Hera bele lori hotu sira-nia modo. Antes covid ho folin oinseluk, tanba loron ida hetan US$5 to’o US$10, maibé vendedor sira atu hola mós laiha orsamentu.
Maske vendedor sira fa’an nafatin maibé kompradór laiha osan, tanba uluk hetan US$30 dadaun ne’e susar atubele hetan iha loron ida.
Modo ne'ebé fa’an hanesan, repollu, sinora, fehuk ropa, brinjela, lakeru dikin, koto nurak, nuné osan hirak ne'ebé sira hetan, lori han, hemu, hodi suporta sira-nia oan ba eskola
"Durante ne'e ami-nia difikuldade maka’as tebes ne'ebé afeita husi covid-19, dezastre naturál no dalan taka ba ema hothotu la bele la'o, taun ida ne'e fó impaktu ba ami povu kiik sira. Atividade barak paradu entaun osan la bele sirkula to'o ami povu ki'ik sira", haktuir nia.
Ho ida ne’e, husu ba governu no parte kompetente sira tenke tur hamutuk atu haree situasaun ne'e hodi hadi’a, nuné povu la bele hakilar tan ba estadu no povu sira la tane liman ba estadu.
Maibé ho situasaun ida ne'e halo vendedór sira terus no obrigadu tenke hakilar no husu nafatin ba Governu atubele haree hodi buka solusaun ba situasaun refere.(*)