“VIII Governu iha kompromisiu boot ida, ema mak sentru ba dezenvolvimentu, ita lakohi feto, maluk defisiénte sira no LGBT sira mai ita hamutuk atu tau forsa hamutuk, atubele elemina violénsia kontra feto no labarik sira”, dehan Sekretáriu Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII), Maria Rosario Fatima Coreia, iha Novu Turizmu, tersa (28/06).
Tanba objetivu iha programa spotlight ne'e mak ba mundu ida ho zero violénsia kontra feto no labarik feto, mai hatene lae ba violénsia xhasoru feto.
“Ita haree ba kotuk violénsia ne'e buras ba beibeik persentajen ne'e boot liu, kazu ne'ebé dominante mak violénsia no violénsia seksuál”, hatete nia.
Ho Programa spotlight ne'e nia tarjetu ba Munisípiu tolu hanesan Ermera, Bobonaru no Vikeké, oinsá haree ba siklu violénsia ne'ebé akontese ba alin feto sira.
“Kazu violénsia seksuál, kazu insestu ita hotu hatene katak entre rán ho rán, aman, maun no tiun halo ba nia oan feto, padrastu mós halo ba nia oan haki’ak, ida-ne'e mak durante akontese”, afirma nia.
Iha Aileu sira hatete husi fulan Janeiru to'o fulan ne'e, foin rejista kazu ruanulu de'it, nafatin domina kazu violensia domestika.
Nune’e, Programa spotlight ne'e sei servisu hamutuk ho plan internasionál, atu desimina informasaun ba komunidade sira iha suku ka aldeia sira bele hatene.
“Baku ita-nia feen ho oan ka halo violasaun seksuál, abuzu seksuál ne'e lei iha ona atu kondena ita-nia suspeita sira”, informa nia.
Tanba Lei kontra violénsia mai ho nia natureza polítika se de'it mak hatene bele denunsia ba BPU no Ministériu públiku, lei ne'e implementa ona vigór ona iha tinan 2010.
“Ita iha planu nasionál haat hanesan primeiru mak prevensaun, servisu sosiál uma mahon, justisa no monitorizaun avaliasaun rasik”, dehan nia. (*)