“Agora ita la'o hamutuk hela ita amigu malu hela, sira-nia ema iha ne'e mós barak, ita di'ak malu hela, to'o de'it ona ita-nia restu mortais ida ne'e mak difísil tebes, tan saída, ne'e kestaun ida ne'ebé to'o ohin loron ha'u seidauk hetan resposta”, dehan nia iha plenária Parlamentu Nasionál, segunda (13/06).
Tanba tuir loloos prosesu sira ne'e la’o hotu ona, Estadu Timor-Leste rasik aseita Indonézia mai haree no vizita sira-nian restu mortais iha Timor-Leste.
“Sira-nia ne'e sira mai haree, sira mai vizita, sira mai kari’i aifunan, be ita-nian?. Tanba saida mak sira labele dehan sai, problema ne'e iha ne'ebé”, husu nia.
Ba preokupasaun ne'e, Bankada FRETILIN mós husu atu Parlamentu Nasionál bolu Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) no Ministériu ba Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál (MAKLN) hodi bele fó klarifikasaun kona-ba prosesu ida-ne'e.
Tanba to'o ohin loron Governu seidauk iha resposta ida efetivu kona-ba divolusaun ba restu mortais ba eroi sira, ne’ebé haree hanesan fali laiha seriedade.
“Ohin ita-nia ministru mós laiha iha ne'e karik bele loron ruma ita tenke konvida Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no Ministru Veteranu sira-nian mai iha ne'e para ita husu tuir sira-nia esforsu ba akizisaun ou disolusaun ba ita-nia restou mortais sira ne'e oinsá”, afirma nia.
Bankada FRETILIN haree katak kestaun ida-ne'e pertinente no urjente tebes, tanba ema sira ne'ebé uluk kaer operasaun ida hodi tama mai Timor-Leste ne'e momentu ne'eba sira-nia tinan 30 ka 40 ona mak sira tama mai no agora dadaun sira katuas hotu ona.
“Prinsipalmente ofisiál sira be mai kaer operasaun iha ne'e, horisehik horibainrua ha'u temi ona sira-nia naran, ne'e komesa katuas ona, ida be uluk 744 nia komandante ne'e señora Antonia nia la’en ne'e, Yunusufia ne'e mós katuas ona”, hatete nia.
Tanba momentu ne'eba operasaun ne'e sira mak kaer, entaun bainhira laiha esforsu husi Governu Timor-Leste mak loron ruma ema sira ne'e laiha ona, ida-ne'e aban bainrua Governu Timor-Leste husu Indonézia sira sei foti liman no lahatene réstu mortais hirak ne'e tau iha ne'ebé tanba ema sira uluk kaer operasaun laiha hotu ona. (*)