“Mesmu iha ita-nia prizioneru sira ne'e balun sei nafatin iha estatutu preventiva, ne'ebé liu tinan haat ona, sira-nia julgamentu ba sira-nia kazu ne'e seidauk defenitivu. Querdizer ne'e estadu viola ona ninia diretu nu’udar ema ida ne'ebé iha inserteza nia laran”, dehan nia iha kna’ar fatin, kuarta (04/08).
Tanba ne'e, HAK inisia ona programa regular ne'ebé mak hala'o kedas desde inisiu liliu halo monitorizasaun ba prizaun hodi haree situasaun balun ne'ebé mak kontinua akontese iha prizaun, liga ho diretu prizioneru nian atu asesu ba justisa formál.
Haree ba diretu prizioneriu maske sira hanesan ema kondenadu, maibé sira iha diretu nafatin oinsá atu kontinua halo komunikasaun ho advogadu, família, liliu hetan tratamentu dignu husi guarda prizionál sira.
“La'os de'it funsionáriu sira ne'ebé mak tau matan hela ba sira, maibé ne'e konpeténsia estadu tomak, siknifika orgaun soberanu hothotu, nomós instiruisaun relavante ida ne'ebé mak servisu atu asegura diretu prizioneru sira”, hatete nia.
Husi prosesu sira ne'ebé la'o durante tinan ida ne'e, saida mak HAK haree konpara ho tinan kotuk liuba katak prizioneru balun sei nafatin iha estatutu preventiva, ne'ebé liu tinan hat ona, sira-nia julgamentu ba sira-nia kazu ne'e seidauk defenitivu.
Nune'e mós senáriu ne'ebé pior liu mak kuaze prizoneru sira seidauk hatene lolos sira-nia advogadu, la'ós tanba advogadu mak lakoi ba maibé tanba mós haree ba limitasaun rekursu umanu.
“Advogadu nain ida nia bele atende purvolta ema 15 pesoál to'o 30 pesoál, prizoneru sira iha loron ida, imajina iha prizaun Bekora rasik, ema prizioneru sira ne'e atuslima-resin ona, ne'e ita iha advogadu hirak ne'ebé mak la to'o 50”, afirma nia.
Ho ida ne'e, husu ba Ministériu Justisa liliu autoridade judisial atubele haree kestaun ida ne'e, nu’udar dezafiu boot ba instituisaun atu buka solusaun.
Husu mós ba Parlamentu Nasionál (PN) atubele defende no apoiu hodi aloka orsamentu ba Ministériu Justisa (MJ) oinsá mak bele buka solusaun ba preokupasaun prizioneriu nian. (*)