Tanba, nia luta ba papél kooperativa no dezenvolvimentu ba ekonomia sosiál no merkadu ba Timor-Leste hahú kedas iha tinan 2014.
"Iha 2014, ha’u ko’alia kona-ba asuntu ne’e, tuir mai 2023 Timor-Leste iha lei ida kona-ba ekonomia sosiál ne’ebé fó kibi’t tomak ba kooperativa sira nu’udar setór terseiru tuir KRDTL", dehan nia ba www.tempotimor.com, iha kna’ar fatin Akait, (22/06).
Tanba, iha momentu ne'ebé atuál sekretáriu estadu kooperativa sei asumi kargu nu'udar prezidente konfederasaun nasionál kooperativa Timor-Leste ne'ebé iha mehi hodi luta ba kriasaun lei no ikus mai iha oitavu governu konsege hetan aprovasaun.
"Bainhira ita mehi no tau ba prátika ho asaun sempre to'o iha nia rezultadu", nia afirma.
Lei ne’e, konsege fó poder ba kooperativa hodi identifika kooperativa sira atu hala'o kna’ar hanesan adezaun no partisipasaun livre.
Lei ekonomia sosiál iha artigu 50 ne'ebé ko'alia kona-ba prinsípiu orientadores deklara katak, entidade ba ekonomia sosiál autónoma no atua iha ámbitu ba ninia atividade akordu ho prinsípiu sira hanesan, fó importánsia ba ema hotu ho objetivu sosiál, adezaun no partisipasaun livre no voluntáriu, kontrolu demokratikamente husi ninia membru sira.
Konsiliasaun entre interesse membru utilizadór sira no interesse komún, fó respeitu ba valores solidariedade igualidade no la diskrimanativu ba koezaun sosiál, justisa, ekilidade, transparénsia responsabilidade individuál sosiál no subsidiáriu. (*)