Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Vendadores obralan iha área Ai-mutin, husu fatin dignu ba Governu, bainhira hasai sira husi sira-nia fatin ida agora ne'e.  Vendadores sira dehan, autoridade Munisípiu Dili no parte seguransa laiha justifikasaun klaru, kona-ba atu hasai sira husi fatin refere.

"Ami vendedores Ai-mutin la aseita no la simu asaun ne'ebé seguransa sira kria ho tempu ne'ebe badak. Tanba ne'e, ami negosiante Ai-mutin sei la halo mamuk fatin refere, enkuantu laiha justifikasaun klaru husi estadu," tenik portavóz Isabel Cabral iha Ai-mutin, Sesta (27/09/19).

Iha fatin hanesan, negosiante Aniceto da Rosa mós ejize justifikasaun husi autoridade Munisípiu Dili no parte seguransa.

"Ami sei la sai iha tempu ne'ebé de'it, sei laiha justifikasaun ne'ebé klaru. Ami mós hatene atu halo sidade moos ne'e ami pronto. Presiza hasai ami husi fatin ne'e, hanesan sidadun ida husi nasaun ne'e," Aniceito haktenik.

Xefe Suku Comoro, Eurico da Costa de Jesus katak, nu'udar autoridade lokál nia parte prontu atu muda sai negosiante sira. Maibé, nia dehan, Governu mós tenke prepara uluk fatin foun ba negosiante sira.

"Ami prontu muda vendedores sira iha Ai-Mutin, bainhira Governu prepara ona fatin ne'ebé di'ak ba sira," dehan Eurico.

Tempotimor (Dili) – Provedora Provedor Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Jesuina M. F. Gomes katak, PDHJ sei sai uma na'in ba Semináriu Internasionál ba ema ho defisiénsia nian, ne'ebé sei realiza iha 22 Outubru tinan ida ne'e.

"PDHJ tinan ne'e, sai uma na'in ba enkontru tékniku no konferénsia anuál ba forum instituisionál direitus umanus iha Sudeste Aziátiku ne'ebé kompostu husi nasaun 6,  hanesan Indonézia, Malázia, Filipinas, Birmánia, Tailándia inklui Timor-Leste," dehan Provedora Jesuina M. F. Gomes iha Palásiu Governu, Sesta (27/09/19).

Provedora ne'e afirma, enkontru nivel tékniku ninian hala'o dala rua ona.  Nune'e, iha enkontru ne'e sei hala'o Semináriu Internasionál ida ne'ebé ho tema: Inkluzividade No Igualidade Ba Ema Ho Defisiénsia.

Provedora mós konvida Primeiru Ministru Taur Matan Ruak atu partisipa iha Semináriu Internasionál ne'ebé organiza husi PDHJ ne'e.

"Ami mai konvida sua exelénsia Primeiru Ministru para partisipa iha Konferénsia Internasionál ne'e, hodi partilla kona-ba esforsu saida mak Governu halo ona, liga ba konvensaun ratifikasaun ba direitu ema ho defisiénsia nian.  Tanba, husi nasaun neen ne'e, Timor-Leste de'it mak seidauk ratifika konvensaun ne'e," dehan Provedora Jesuina.

Hatan ba konvite ne'e, tuir Jesuina, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak katak, sei haree tempu. Bainhira PM la konsege partisipa, sei delega membru Governu balun atu partisipa iha Konferénsia Internasional ne'e.

Tempotimor (Dili) – Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno da Paixão de Jesus hatete, atu halo kontrolu ba fronteira tasi Timor, presiza iha lejislasaun ne'ebé rigór.

Tuir MDS ne'e, iha ona grupu ne'ebé halo hela estudu ho jurista sira no tékniku sira iha konsellu Ministru nian, hodi estuda kona-ba oinsá mak halo patrollamentu iha tasi ho ró no áero.

"Patrollamentu ba fronteira tasi ninian. Maibé, haree mós ba modalidade no lejislasaun ka dekreta lei ida, atu bele oinsá regula ba movimentu ilegál iha tasi ne'e. Austrália mak kaer ka ita mak kaer. Tanba ne'e, presiza konkordansia mós parte defeza Austrália nian para depois bele kaptura (atividade) ilegál  ne'e oinsa," informa MDS iha Palásiu Governu, Kinta (26/09/19).

Alende ne'e, Ministra Defeza Australia deklara ona katak atu implementa polítika ne'e iha Dezembru 2019. Maibé, depende ba lejislasaun.

MDS afirma, orsamentu ne'ebé atu aloka hodi hola transporte marítima no áero nian, ne'ebé atu halo kontrolu ba tasi Timor ne'e diretamente husi Konsellu Ministru ka Gabinete Primeiru Ministru.

Tempotimor (Dili) – Komisaun Regulador Arte Marsiais (KRAM) kontinua halo sosializasaun para reativa filafali Grupu Arte Marsiais (GAM) iha rai laran. Maski, Dekretu Lei Númeru 5/2017 bandu GAM atu halo sira-nia atividade.

"KRAM kontinua halo sosializasaun ba grupu joven sira. Liuliu ba ema ne'ebé mak prátika arte marsiais para atu la'o tuir regras ne'ebé iha," hatete Prezidente KRAM, Nelio Isaac Sarmento iha Palásiu Governu, Kinta (26/09/19).

Nelio tenik, kada fulan KRAM sempre halo analiza ba juventude sira, liuliu sira ne'ebé treinu.

"Ami mós kada fulan halo ami nia analiza ba juventude sira hotu. Liuliu envolvimentu arte marsiais nian ne'ebé halo problema iha komunidade no grupu ne'ebé bandu no la bandu. Ami sempre halo avaliasaun beibeik ba sira nia atetude iha komunidade," Nelio informa.

KRAM husu ba grupu arte marsiais sira ne'ebé durante ne'e Governu bandu, tenke kria dame iha komunidade nia leet. Hodi nune'e, GAM bele reativa filafali.

"Sira (GAM) ne'ebé mak Governu bandu ne'e, tenke kria nafatin dame. Depois to'o ikus ita sei iha introdusaun ruma para bele re-rejistu ka remodela ho lei sira ne'ebé mak adekuadu," nia subliña.

Atuál Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) ne'e mós informa, tempu ne'ebé atu reativa organizasaun arte marsiais ne'e, depende ba konsiensia husi juventude rasik. Tanba,nia dehan tan, bainhira konsiensia juventude nian mak la'o di'ak iha tinan rua ka tolu tan, konserteza sei iha introdusaun.

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Formasaun Profesionál no Empregu (SEFOPE), Julião da Silva katak atu redúz dezempregu iha Timor Leste, VIII Governu tenke dezenvolve setór turizmu.

"Papel ida atu hadi'a fatin turistiku iha rai laran, presiza servisu hamutuk ho ministériu hotu-hotu, hanesan Agrikultura inklui SEFOPE kontribui ba programa refere. Tanba ida ne'e mós importante ida husi SEFOPE nian," dehan SEFOPE Julião da Silva, Kinta (26/09/19).

Julião afirma, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) mensiona kada tinan Timor-Leste  tenke hetan vizita husi turista pelumenus ema na'in 200.

Tanba ne'e, bainhira fatin turizmu dezenvole ona, bele hamenus dezempregadu iha rai laran.  SEFOPE mós husu ba juventude sira atu hakbesik-an ba sentru treinamentu hodi bele kapasita an para bele hala'o servisu bainhira Governu dezenvolve ona setór turizmu.

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, lamenta ho atetude juventude ne'ebé la respeita malu, hodi halakon maluk seluk nia vida.

"Ita lamenta ida ne'ebé mate. Ita hein katak aban bainrua labele akontese-tan. Buat hotu ne'ebé halo ho insisiativa no respeita ba malu, labele provoka malu, tanba vida ida lakon ne'e, vida ne'ebé falta. Tanba ne'e lamenta teb-tebes," tenik Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (26/09/19).

Xefe Governu ne'e mós afirma katak,  kazu ne'e kriminál entaun justisa mak sei la'o.

"Kazu ne'e kriminál ne'ebé prosesu justisa mak la'o iha kualker forma. Maibé, situasaun kontroladu iha tempu ne'ebá tanba ita nia Polísia Nasionál Timor-Leste halo servisu di'ak. Nune'e, situasaun kontroladu no ema hotu la'o hanesan bai-bain," dehan PM Taur.

PM mós ilojia ba servisu Polísia Nasionál Timor-Leste ne'ebé hala'o servisu di'ak no lalais hodi rezolve situasaun hodi labele hada'et tan iha fatin seluk.

Lamenta Beibeik

Iha fatin seluk, Domingos da Cunha, komunidade Comoro ba tempotimor.com hatete, Governu presiza buka solusaun ne'ebé klaru kona-ba problema hanesan ne'e.

“Governu presiza buka solusaun, para bele hakotu no minimiza buat hirak ne'e. La'ós hotu de'it ho estetementu lamentasaun beibeik,” afirma Domingos, iha loja Lider nia oin, Kinta (26/09/19).

Alende ne'e, Domingos mós kestiona ho servisu PNTL nian, ne'ebé tuir nia, sei dook husi profesionalismu. Nia fó ezemplu kazu Ai-mutin ne'ebé nia dehan to'o agora seidauk kaer autór ne'ebé oho vitima iha konfrontu ida akontese iha Segunda (23/09/19) liubá ne'e.

“Ida polísia kaer mak autór ne'ebé inklui mós iha konfrontasaun ne'e. Maibé, se mak oho vitima ne'ebé mate iha momentu akontesementu ne'e, to'o agora públiku lahatene,” nia dehan tan.   

Tempotimor.com nota katak iha inisiu tinan ida ne'e de'it, mosu konfrontasaun ne'ebé inkliña arte marsiais iha Munisípiu Baucau (dala 2) nia rezultadu hamate no hakanek ema balun no estraga sasán. Iha Munisípiu Likisa, na'in 2 mate no lubuk ida kanek, estraga uma barak no ema liu 100 sai refujiadu. Iha Kapitál Dili ataka malu iha Beto, Comoro no ikus liu ataka malu, Segunda (23/09/19) iha área Ai-mutin ne'ebé rezultadu na'in 1 mate no na'in 2 kanek todan.

Tempotimor (Dili) – Ministru Interiór (MI) Interinu, Filomeno da Paixão de Jesus hamutuk ho komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) deskute kona-ba kondisaun no prioridade PNTL nian iha Governu daualu.

"Enkontru ne'e, atu fó hanoin ba malu atu hadi'a disiplina, hirarkia no prosedimentu seluk tan atu haforsa servisu Polísia ba oin di'ak liután. Ko'alia mós kona-ba polítika Governu primária ba iha Polísia Komunitária,” tenik Ministru Interiór Interino ne'e iha Quartel Jerál PNTL, Kaikoli, Kinta (26/09/19).

Governante ne'e afirma,  liuhosi diskusaun ne'e, ba futuru mak iha fallansu no ema seluk kestiona entaun presiza hadi'a.

MI afirma, ba futuru presiza halo revizaun ba estratéjiku ne'ebé mak PNTL iha, hodi bele kontrolu di'ak liután ba kazu sira.

"Ba futuru polítika Governu nian atu revé estratéjia PNTL nian para oinsá bele halo di'ak liután no bele iha dezibilidade ka kontrola di'ak liután, ba kazu sira ne'ebé akontese iha rai laran," nia afirma.

Tempotimor (Dili) – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, husu ba VIII Governu, liuliu Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), atu hatuur didi'ak sistema edukasaun iha rai laran, hodi bele hadi'a kualidade edukasaun. Liuliu ba profesór no estudante sira.

"Governu tenke investe maka'as iha área edukasaun. Tanba rekursu umanu ida ne'e, laiha rohan. Tan ne'e, ita nia rikusoin sira seluk bele hotu. Maibé, rikusoin ida ne'e nunka mais bele hotu. Tanba ne'e, tenke investe maka'as iha área edukasaun," dehan Francisco Miranda Branco, Vise Prezidente Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (25/09/19).

Deputadu ne'e, husu Governu atu revé filafali sistema edukasaun nasionál nian.

"Governu iha obrigasaun tenke revé fali sistema edukasaun nasionál atu nune'e bainhira estudante sira remata iha universidade servisu kedas. Maibé, se la hetan servisu Governu apoiu sira hodi hetan kréditu, hodi kria servisu ba ninia-an rasik," dehan Branco.

Nia afirma,  Governu presiza halo komunikasaun ho igreja. Tanba, parte igreja iha esperiénsia iha área edukasaun.

"Igreja Katólika iha esperénsia di'ak kona-ba área edukasaun. Entaun, presiza partila sistema edukasaun ho igreja Katólika. Tanba, sira ho esperensia ne'ebé naruk," tenik Branco.

Tempotimor (Dili) – Traballadór sira ne'ebé durante ne'e servisu iha Kompañia Miramar Blok, ejize ba kompañia nain atu esplika razaun fundamentál ne'ebé hapara sira husi kompañia refere.

"Objetivu husi enkontru ne'e, atu halo aproximasaun ba Kompañia Miramar Blok ho traballadores sira, kona-ba problema entre kompañia Miramar Blok ho ninia traballadores hamutuk na'in 12," dehan Manajer Kompañia Miramar Blok, Osvaldo Tavares iha eskuadra PNTL Munisípiu Dili, Kuarta  (25/09/19).

Nia dehan,  iha aproximasaun entre Kompañia Miramar Blok ho traballadór sira hatudu rezultadu pozitivu husi parte rua.

"Husi aproximasaun ne'e, hatudu rezultadu positivu tanba parte rua simu malu ho di'ak hodi halo koordenasaun ba malu, hodi bele hetan solusaun di'ak husi problema ne'e," dehan Osvaldo.

Iha fatin hanesan, portavóz Sindikatu Jerál Traballadores Timor-Leste (SJTL), Criscencia de Fatima Freitas katak, iha aproximasaun entre kompañia Miramar Blok no traballadór mak laiha solusaun, sira kontinua ejize atu hetan resposta.

"Ohin enkontru ne'e mak laiha solusaun, ami sei ejize nafatin ba kompañia Miramar Blok. Maibé, mak laiha nafatin, ami sei halo asaun greve," nia afirma.

Entretantu, traballadór Fidelino Araújo informa, durante ne'e sira tenta halo negosiasaun ona ho kompañia. Maibé laiha rezultadu.

"Ami hato'o ba Sindikatu hodi buka dalan ne'e, hodi rezolve negosiasaun entre kompañia no traballadór sira ne'e bele simu malu ona, hodi rezolve iha loron Segunda semana oin," nia afirma.

Tuir ninia parte, Fidelino dehan, kompañia halo ona violasaun ba sira nia direitu tanba ko'a  traballadóres sira nia saláriu tuir nain husi kompañia nia hakarak.

"Kompañia viola ami nia direitu kona-ba ami nia kontratu ho saláriu ne'ebé hetan ko'a tuir sira nia hakarak no hapara ami nia servisu iha loron 7 fulan Agostu too agora," nia komenta.

Tempotimor (Dili) – Asesor polítika Iha Ministériu Obras Públika (MOP), Jorge do Conceição Teme rejeita kompañia ne'ebé manan tender ne'e ninia oan nian, tanba ninia oan laiha kompañia.

Tuir asesor polítika ne'e katak, ninia oan servisu duni iha kompañia Baekmoon, maibé la'os ninian.

"Nia servisu iha kompañia ne'e, la'ós viola lei ka regra. Nia laiha kompañia. Maibé hanesan on the job training, nia servisu de'it iha kompañia Baekmoon," deklara Jorge do Conceição Teme, iha edifísiu Ministériu Obras Públika, Kaikoli, Tersa (24/09/19).

Iha fatin hanesan, Diretór Nasional Aprovisionamentu MOP, Quintiliano Afonso Belo katak, projetu ne'e sei iha hela prosesu apresentasaun dezeñu BOQ.

"Prosesu sei la'o hela. Agora dadauk sei halo apresentasaun sira nia metodolójia aproximasaun hodi halo dezeñu BOQ ba truxer sira ne'ebé sira konkore ona," esplika Quintiliano.

Diretór nasional ne'e informa tan, molok halo avaliasaun sira forma uluk ekipa.

"Iha aprovizionamentu molok fó avaliasaun ne'e ami forma ekipa ida komisaun ba avaliasaun ne'e mak iha kompetensia tomak husi ministru mak fó despaxu hodi halo desizaun koletivamente," nia esplika.

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter