Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Bankada Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO) iha Parlamentu Nasionál (PN) husu Governu atu hadi'a setór agrikultura. Tanba, polítika Governu nian mak atu hasai povu husi kiak no mukit.

"Obervasaun KHUNTO nian mak Timor-Leste tenke livre husi merkadoria, mal nutrisaun, livre ba importasaun ai-han liuliu ba foos, no livre ba dependensia ba produtu rai liur," deklara deputadu KHUNTO, António Verdial iha plenária PN, Segunda (30/09/19).

Verdil mós husu Governu atu hatuur baze fundamentál ne'ebé forte, hodi fó dezenvolvimentu ba setór agrikultura.

"Governu TL tenke tetu no hatuur didi'ak baze fundamentál ne'ebé forte hodi halo dezenvolvimentu ba setór agrikultura. Tanba, buat barak ne'ebé mosu iha ita nia rai ohin loron ne'e liga ba saúde, ekonomia no edukasaun. Ne'e hatudu ba ita katak dezenvolvimentu setór agrikultura importante tebes," nia afirma.

Tempotimor (Dili) – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) dezafia Governu atu halo polítika ida ne'ebé bele asegura osan Timor nian ne'ebé kuaze %80 mak sai ona ba rai liur. Nune'e hela de'it %20 iha rai laran.

"Iha primeira Governu AMP, Ministra Finansas Emilia Pires hateten dolar ida ita investe iha TimorLeste  %70 halai ba rai liur. Agora dadaun, liu ona %80, ne'e progresu dezenvolvimentu nia balansu mak ne'e, dependensia totál ba rai liur ita nia osan sira investe ne'e, ita nia povu %70 moris iha agrikultór ne'e lamentavél," dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco iha plenária PN,  Segunda (30/09/19).

Nia husu ba Governu, bainhira mak Governu Timor-Leste bele inverte fali osan % 80 mak hela iha TL?

"Bainhira loos mak ita bele inverte filafali ida Ministra Finansas Emilia Pires dehan kayak ita investe dolar ida, %70 ba rai liur.  Maibé, ami nia kalkulasaun ohin loron liu ona %80. Entaun, Governu halo nusa mak inverte filafali investe dolar ida, %80 ita kaer metin iha ita nia rai no husik %20 mak ba rai liur," dehan Branco.

Ho ida ne'e, ami dezafia Governu hodi halo polítika ida ba inverte situasaun real ne'e.

"Ida ne'e mak ami dezafia Governu halo polítika ida hodi inverte situasaun real ida ne'ebé Timor-Leste sai paíz konsumista ka konsimudór boot ne'ebé dependensia ba rai liur barak liu," tenik Branco.

 

Tempotimor (Dili) – Diretora Nasionál Veternária (DNV), Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP), Joanita Bendita da Costa Jong rekoñese, maski DNV halo kedas vasinasaun ba fahi barak iha Dili laran, maibé la konsege hapara virus Afrika Swine Fever (ASF) ne'ebé konsege hamate ona fahi 400 resin iha Kapitál Dili.

"Ami forma kedas ekipa husi Diresaun Nasionál Veternaria (DNV), tuun diretamente halo koperasaun ho Diretór Servisu Agrikultura Munisípiu hodi halo atendimentu husi loron 14 Setembru liubá. Ekipa ne'e tama ba iha suku sira ne'ebé fahi mate barak liu," hatete Joanita iha edifisiu MAP, Komoro, Dili, Segunda (30/09/19).

Diretora ne'e haktuir, DNV iha papél ne'ebé importante hodi responde imediata ba fahi ne'ebé moras. "Diresaun nasional veternária nia papél halo asaun imediata ba fahi ne'ebé moras, halo vasinasaun no  prevene ba moras African Swine Fever," Joanita afirma.

Nia dehan, virus ASF ne'e foin mosu iha nasaun Timor-Leste tanba liuhusi importasaun ai-han no na'an fahi ne'ebé mai husi rai liur.

"Moras ne'e tama husi importasaun produtu ai-han ho na'an  fahi sira ne'ebé afeta moras ASF husi nasaun afetadu sira. Atu halakon virus ASF iha nasaun Timor-Leste, tenke hapara sosa ai-han restu husi restorante no labele lori na'an fahi iha fatin ida ba fatin seluk," nia esplika.

 

Tempotimor (Dili) – Eis Sekretária Estadu Igualidade Jeneru, Idelta Maria Rodrigues, partilla informasaun ba Primeru Ministru Taur Matan Ruak, relasiona ho dezenvolvimentu iha Timor-Leste, liuliu liga ba área rurál ne'ebé kontinua marka pasu.

"Ha'u kontinua aprezenta ba PM kona-ba área dezenvolvimentu rural. Tanba ne'e, sei hein rezultadu husi Primeiru Ministru nune'e mós atu ajuda ka suporta polítika VIII Governu nian hodi halo programa ka dezenvolvimentu rurál nian iha Timor Leste," tenik eis Sekretária Estadu Igualdade Jeneru, Idelta Maria Rodrigues iha Palásiu Governu, Segunda (30/09/19).

Nia afirma, povu Timor-Leste barak mak sei moris iha ki'ak no mukit, ne'e problema ida ba estadu. Entaun, bazeia ba planu estratéjiku dezenvolvimentu nasionál katak, iha 2030 povu hetan moris ho saúde di'ak no prosperu.

"Atu atinje planu ne'e la'ós dezenvolvimentu iha nasionál de'it. Maibé mós tuun ba iha baze atu nune'e halo reafirmasaun ka revolusaun ne'ebé di'ak, para bele implementa polítika Governu nian ba moris di'ak," afirma Idelta.

Idelta esplika, knua ba dezenvolvimentu mak husi suku. Entaun, iha Governu ida ne'e nafatin esforsu hodi tau atensaun ba povu nia moris di'ak, atu povu hotu bele sente katak independensia ne'e merese ba povu tomak, hodi nune'e povu hotu bele partisipa di'ak iha prosesu dezenvolvimentu tomak.

Tempotimor (Dili) –  Asosiasaun Juventude Nahareka (AJN), husu Governu atu tau atensaun ba komunidade Suku Nahareka, Postu Administrativa Ossú, Munisípiu Vikeke ne'ebé durante tinan sanulu resin ona, halerik nafatin kona-ba infraestrutura, liuliu estrada ne'ebé liga husi Ossú ba Suku refere.

Vise Koordenadór AJN, Joselino do Rosario Ximenes katak, Suku Nahareka dezde tempu uluk to'o mai ohin loron, seidauk asesu ba estrada, be moos no eletrisidade. Tanba ne'e, nia husu ba Governu atu tau matan mós ba povu Nahareka.

"Komunidade Nahareka dadaun ne'e, sei uza solar panel iha tempu kalan. Nune'e mós kondisaun estrada ne'ebé la di'ak, fó impaktu tebes. Susar ba komunidade atu lori nia produtu lokál hodi asesu ba merkadu iha postu no munisípiu," dehan Joselino iha jardin Fransisco Borja da Costa, Dili, Domingo (29/09/19).

Entretantu, iha fatin hanesan José Martins nu'udar membru AJN afirma, estrada, eletrisidade no bee moos to'o agora komunidade sidauk hetan asesu. Maski, tuir José, iha suku balun komunidade asesu ona infraestrutura báziku hanesan estrada, eletrisidade no bee moos. Nia dehan, so komunidade Nahareka rasik to'o agora seidauk hola parte iha dezenvolvimentu.

Nia mós afirma, nu'udar jerasaun foun Suku Nahareka nian, husu ba Governu atu haree ba povu nia moris ne'ebé seidauk hetan asesu ba dezenvolvimentu.

"Ami Juventude hanesan liman, ain, tilun no matan ba komunidade atu hato'o ba Governu atu rezolve problema sosiál sira ne'ebé komunidade emfrenta iha baze," katak Martins.

Komunidade Suku Nahareka, moris ho produtu lokál sira hanesan Bua, Nuu, Kamii no seluk tan. Maski nune'e, to'o agora, povu iha suku refere seidauk bele asesu merkadoria hanesan suku sira seluk, ne'ebé hetan ona infraestrutura di'ak.

Tempotimor (Dili) – Ministru Justisa (MJ), Manuel Cárceres da Costa, ninia deklarasaun loron Kinta (12/09/19) katak atu fakar sai mafia sira iha ninia ‘uma laran’ to'o agora la hatudu realidade. Públiku dehan, ministru ne'e la brani no kari de'it lia-bosok ba povu.

"Ha'u sei buka mafia sira ne'e. Ha'u brani buka mafia sira ne'e, no ha'u hatene. Ha'u book husi Terras Propriedades no ha'u sei duni sai sira hotu. Ha'u la tauk ema ida. Tanba públiku hatene katak Ministru Justisa mak sai Marino Interprise ninia broker," deklara MJ momentu ne'e iha edifísiu Ministériu Finansas, Aitarak-Laran, Dili.

Husi deklarasaun ne'ebé MJ lansa ne'e halo públiku iha konfiansa liután nu'udar ministru ne'ebé di'ak hodi lidera setór justisa. Maibé, ikus mai deklarasaun sira ne'e halo MJ hanesan la brani fakar sai mafia sira iha setór justisa.

Hatán ba jornalista, Sesta (27/09/19) iha Palásiu Governu, kona-ba se loos mak mafia iha ministériu ne'ebé nia tutela ba ne'e? Cárceres ho diplomatikamente hatete de'it dehan “to'o loron. To'o tempu ita boot sira hatene. Obrigadu."

Alende ne'e Parlamentu Nasional mós husu MJ atu esklarese kona-ba rai Kaitehu ne'e. Maibé, MJ kontinua taka ba públiku. Bainhira jornalista konfirma kona-ba ida ne'e ba MJ, MJ hatete de'it "ida ne'e ministru ho parlamentu. La'os ministru ho jornalista."

Tempotimor (Dili) – Virus ho naran African Swine Fever (ASF) mak durante ne'e hamate komunidade nia fahi hamutuk 400 iha Kapitál Dili no 400 seluk mak moras ba virus refere.

“Tan ne'e, Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) husu rezultadu teste moras ba fahi nian ne'e iha laboratóriu iha Austrália ne'ebé deteta ona virus ho naran African Swine Fever," deklara komunikadu imprensa husi MAP, Sesta (27/09/19).

Komunikadu ne'e mós hatete, husi rezultadu teste ba virus fahi refere, %41 pozitivamente iha ona Timor-Leste.

"Rezultadu ba teste iha laboratóriu Austrália konfirma katak virus ASF tama ona iha Timor-Leste. Husi amostra ne'ebé haruka ba Austrália, %41 mak indika pozitivamente moras ASF iha Timor-Leste," komunikadu imprensa ne'e sita.

Virus ASF, eziste kleur ona iha mundu. Maibé to'o agora seidauk iha aimoruk ne'ebé mak atu prevene virus refere.

"Moras ASF nu'udar moras viral ba fahi ida ne'ebé orijinadu husi Africa. Moras ASF maske eziste kleur ona iha mundu, maibé to'o ohin loron seidauk iha aimoruk atu kura no vasina hodi prevene moras refere," komunikadu ne'e subliña.

Virus ASF daudaun ne'e afetadu ona iha ASIA hanesan iha Xina, Vietname, Kamboja, Filipinas, Laus, Birmánia, Korreia do Norte no Mongolia. Iha Timor-Leste virus ASF sei ariska fahi pur volta 400.000 kabesas no uma-kain liu %70 mak dependente ba hakiak fahi hodi suporta sira nia moris.

Husi komunikadu imprensa ne'e katak, moras ASF refere la da'et ba ema nia saúde. Tanba ne'e, atu halo prevensaun mak tenke hapara movimentu fahi husi Dili ba munisípiu.

MAP mós servisu di'ak no Governu Austrália hodi fó medidas hanesan teste sira hodi bele hetan diagnoza definitiva ba moras ASF. Inklui MAP mós halo ona kolaborasaun ho OIE (Office Internasionál das Epiziotes) hodi prodúz matéria ba sosializasaun moras refere.

Tempotimor (Dili) – Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno da Paixão de Jesus, propoin ona atu estabelese tan postus 30 kada tinan to'o 2023.

"Kona-ba postu nian, ita presiza tan postus 30 ba suku.  Tanba durante ne'e, Nova Zelândia mak halo ona postus 14. Entaun, daudaun ita presiza aumenta tan 30 postus. Maibé fahe ba postu hotu-hotu, no presiza tau postu iha fatin ida ne'ebé mak aktividade ilegais no konflitu sira la'o hela ba," dehan MDS iha Ministériu Interiór, Sesta (27/09/19).

Ministru afirma katak, polítika ne'ebé iha, presiza halo postu hamutuk 452. Maibé, tanba orsamentu menus, entaun kada tinan sei estabelese de'it postus 30.

"Ita sei halo postu hamutuk 452. Maibé ita nia osan ne'ebé limitadu, entaun kada tinan halo postu 30, hein katak to'o tinan 2023 bele halo hotu ona," afirma MDS.

Alende ne'e Ministru mós relata kona-ba konstrusaun ba edifísiu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nian, ne'ebé sei hahú konstrusaun iha tinan oin mai ne'e.

"Konstrusaun ba edifísiu PNTL nian, hetan ona rezultadu pozitivu husi Konsellu Ministru atu tau osan millaun $2 resin. No konstrusaun tuir loloos konstrui ona iha tinan ne'e. Maibé, durante iha trimeste ikus ne'e adianta fali ba tinan oin hafoin hahú," Filomeno haktenik.

Tempotimor (Dili) – Ministru Interiór (MI) interinu, Filomeno da Paixão de Jesus informa, kazu osan $ 4.230.00 ne'ebé lakon iha Imigrasaun Oe-Cusse, agora dadaun ne'e iha ona prosesu investigasaun.

"Membru sira ne'ebé komete iha iregularidade iha Oe-Cusse, dadaun iha hela Komandu PNTL Kaikoli Dili hodi hala'o investigasaun," dehan MI interinu iha edifísiu MI, Vila-Verde, Sesta (27/09/19).

Ministru subliña, bainhira kazu Imigrasaun Oe-Cusse ne'ebé osan lakon ne'e, iha ona kazu balun ne'ebé tama uluk ona iha Komisaun Anti Korrupsaun (KAK).

"Antes kazu Oe-Cusse mai, kazu balun tama uluk ona iha KAK. Nune'e, membru sira ne'ebé komete iregularidade dadaun la hala'o ona servisu iha fronteira. Tanba iha hela komandu investigasaun kriminál nian," afirma Paixão.

Tempotimor (Dili) – Ministru Interiór (MI) interinu, Filomeno da Paixão de Jesus hamutuk ho estrutura Ministériu Interiór nian, define lei orgánika tuir kargu sira ne'ebé iha ministériu refere.

"Lei orgánika ne'e, atu ko'alia ba kada departamentu hotu-hotu ne'ebé iha ministériu interiór nian. Inklui, defini kada diretór no diretora to'o iha departamentu nia papél ka servisu la'o oinsá. Depois mak kordenasaun ba liña vertikal nian," informa MI interinu iha edifísiu MI, Vila-Verde, Sesta (27/09/19).

Entretantu, Diretora Gabineti Asesoria Juridika MI, Domingas Maia Barros katak, orgánika tuan iha ona. Maibé, presiza la'o tuir orgánika foun ne'ebé iha.

"Antes ne'e MI iha ona orgánika. Tanba, dezde primeiru Governu mai to'o oitavu Goveru orgánika   eziste ona kada instituisaun ida-idak, hodi mudansa nafatin natureza servisu nian," haktuir Domingas.

Purtantu, nia dehan, estrutura iha MI ida agora mantein nafatin. Maibé, iha planu estratéjiku husi polítika VIII Governu nian atu planu ba vizaun longu prazu no mediu prazu nian.

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter