"Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo promulga, iha sesta-feira (03/09) kotuk, alterasaun dahuluk ba Lei Resenseamentu Eleitorál tanba Dekretu foun ne’e haktuir ona Konstituisaun RDTL", dehan liuhusi komunikadu imprensa ne'ebé www.tempotimor.com asesu, tersa (06/09).
Dekretu ne'e, aprovadu iha 28 juñu 2021, husi Parlamentu Nasionál no Prezidénsia Repúblika simu iha loron 6 jullu 2021, iha artigu balun ne’ebé Prezidente Repúblika konsidera la haktuir Konstituisaun RDTL no tanba razaun ne’e mak haruka ba Tribunál Rekursu atu tetu no foti desizaun.
Prezidente Repúblika hato’o pedidu ba Tribunál Rekursu hodi halo fiskalizasaun preventiva ba konstitusionalidade ba alínea k) husi númeru 1 artigu 13 no númeru 2 artigu 17 no númeru 4 artigu 29.
Akórdaun Tribunál Rekursu deklara, artigu 17 númeru 2 husi Dekretu Parlamentu Nasionál mak inkonstitusionál tanba la respeita direitu ema nian ne’ebé previstu iha artigu 38 Konstituisaun RDTL kona-ba fó-sai dadus pesoál sira.
Tanba akórdaun husi Tribunál Rekursu mak konsidera artigu 17, númeru 2 inkonstitusionál mak Prezidente Repúblika tenke foti desizaun veta dekretu ne’e no haruka fila ba Parlamentu Nasionál, iha loron 9 agostu 2021, akompaña ho kópia akórdaun nian.
Nune'e Parlamentu Nasionál halo fali apresiasaun ba dekretu vetadu husi Prezidente Repúblika no deside hasa'i artigu 17, númeru 2) no haruka mai Prezidente Repúblika iha loron 31 agostu 2021 tanba laiha ona inkonstitusionalidade.
Tanba ne'e Prezidente Repúblika foin promulga, iha 3 setembru 2021, Dekretu Parlamentu Nasionál ho númeru 43/V.
Tuir preámbulu hato’o husi Parlamentu Nasionál, alterasaun dahuluk ba Lei Resenseamentu Eleitorál halo hodi hadi’ak sistema resenseamentu eleitorál liuhusi teknolojia no inovasaun ne’ebé loke dalan atu identifika di'ak liu kada eleitór, ho risku erru ne’ebé ki’ik tebes.
Aleinde impresaun dijitál, sei identifika eleitór ida-idak bazeia ba ninia karaterístika fízika (dadus biométrikus). Kartaun eleitór no ida-idak sei iha mós “chip” eletróniku ho informasaun hothotu kona-ba titular kartaun, mai kedas ho mekanizmu seguransa ne’ebé garante katak sei la viola identidade eleitór nian. (*)