Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Governu Anteriór Afavór ba Kompañia ETO Ne’ebé Fó Prejuizu ba Estadu

Tempotimor (Dili)- Deputadu bankada FRETILIN Francisco Miranda Branco kestiona konstrusaun Jetty ne'ebé utiliza atu fornese konbustível mai sentrál elétrika Hera, oras ne’e sai fali propriedade privada ba kompañia ETO Lda, ne’ebé atu fó riku matak de'it ba grupu ka individu, no fó prejuizu ba Estadu Timor-Leste (TL).

“Governu mak prevé orsamentu atu halo konstrusaun Jetty iha Hera, maibé ikus mai kompañia ETO Lda mak sai fali na'in. Ida ne’e hatudu katak, desizaun governu anteriór afavór ba kompañia privada hodi lori prejuizu ba estadu. Ha’u dehan governu ida uluk ne’e sengaja fó vantajen ba setór privada ida hodi halo prejuizu ba estadu. Sira kria kondisaun ida hodi fó vantajen ba ETO katak, hakarak ka lakohi iha futuru atu halo deskarregamentu mina ba EDTL tenke uza Jetty,” Deputadu Branco hato’o kestaun hirak ne’e liuhusi dadalia eskluziva ho jornalista www.tempotimor.com iha Parlamentu Nasionál, foin lalais ne’e.

Ba Zety iha Hera, ETO kobra estadu ho US$0.04 kada litru. Tuir dadus ba tinan 2021 to'o 2023 konbustivel ba EDTL Hera hamutuk 328,042,728 litrus Vezes US$0,04 sentavus maka estadu sei selu ETO total osan liu tokon US$13.

Deputadu ne’e konsidera katak, devia osan ne’e estadu uza no tau hamutuk hodi hadia eskola ka halo buat seluk, maib’e kada tinan tenke hasai osan boot ne’ebé devia ser iha momentu ne’e fó ba Timor Gap mak jere, no estadu la gasta por volta liu millaun $13,121,709.10 atu selu jetty ETO nian ba durasaun tinan tolu.

Nia relata katak, daudaun ne'e, governu selu ba kompañia ETO litru ida ho osan $0,04 centavus, no ihs Novembru 2014 governu asina kontratu ida ho kompania G&S ho montante $13,827,651.11, hodi design no konstroi Zety Hera tanba governu utiliza Jetty ne'ebé antes ne'e governu mak aloka orsamentu hodi ETO halo konstrusaun.Tanba ne'e, nia dehan, iha momentu ne'ebá kedas Fretilin kestiona katak, tanba sa infraestrutura konstrusaun Jetty ne'e la fó ba empreza públiku Timor Gap mak kaer, maibé tenke fó fali ba empreza privadu ETO.

"Ami akompaña prosesu ne'e nia lala'ok, maibé iha tempu ne’ebá kedan ami kestiona tanba sa mak infraestrutura ida importante tebes ba fornesimentu konbustivel ba ita nia sentrál elétrika sira ne’e nusa mak ita nia empreza públiku ida hanesan Timor Gap bele kaer, ita entrega fali ba seitór privadu sira", Branco deklara.

 

Polítiku ne’e hatutan, Jetty ne'e nia estatutu propriedade ba fali empreza privadu ETO, depois kada tinan governu tenke selu ho montante ne'ebe boot, ne'e la justu ona, tanba estadu presiza hatama mós reseita hodi dezenvolve fali seitór sira seluk ne'ebé daudaun fasilidade mukit tebes.

"Iha tempu ne’ebá mós iha alokasaun verba ida ba ita nia konstrusaun infraestrutura ida ne'e, mas ikus fali mai nia estatutu ne'e ba fali kompañia privada ida, ami hanoin situasaun ida ne'e nesesita karik, investigasaun ida husi ministeriu públiku ba estatutu loloos, purke se ita nia estatutu rasik kona-ba infraestrutura importante tebes ba estadu nia moris, tanba estadu presiza nia reseita ba nia kofre, ida ne'e privatiza tiha estadu tenke selu entre millaun $12, 13 ou 14 kada tinan ba seitór privadu. Ami hanoin la justu, tanba ita haree seitór importante sira hanesan saúde, edukasaun ne'ebé oras ne'e daudaun, ami mós halo fiskálizasaun tun ba kraik haree situasaun lamentável tebes", nia dehan.

Branco esplika tan, Orsamentu ne'ebé kada tinan governu selu ba ETO ne'e ho montante boot tebes, nune'e nia halo komparasaun katak, osan ne'e aloka ba dezenvolve seitór edukasaun, saúde karik sei iha rezultadu ida diak, maibé selu fali ba ETO, entaun nia parte sei lori ba Ministériu Públiku hodi defini loloos estatu Jetty nian.

"Laiha infraestrutura bázika ida ne'ebé mínimu nesesáriu atu bele halo prosesu aprendizajen ba ita nia rekursu umanu, ita nia labarik sira, bei oan sira atu bele hetan espasu ida diak, eh ita selu seitór privadu ho millaun $13 ou 14 kada tinan. Ida ne'e ami hanoin, ami sei lori asuntu ne'e ba Ministériu Públiku hodi defini loloos se mak na'in ba Jetty ne'e. Purke se tempu ne’ebá iha verba ida alokadu husi fundu infraestrutura ba konstrusaun infraestrutura ida importante ne'ebé tuir ami nia hanoin tenke estadu mak na'in. Maibé, ikus mai sai fali privadu, ida ne'e lori prejuizu boot ba estadu," Branco kestiona.

Tuir nia, governu anteriór entrega konstrusaun ba empreza privada ETO ne'e intensionalmente, tanba iha empreza públiku Timor Gap ne'ebé mós bele halo konstrusaun refere, maibé governu la entrega.

"Ami hanoin ne'e intensionalmente, tanba ita iha seitór públiku ida, ita nia empreza públiku ida Timor Gap ne'ebé bele hala'o projetu ida ne'e, karik governu intensaun diak, karik governu iha seriedade politika hodi haree oportunidade ida ne'e, oportunidade di’ak par ita apoia, reforsa, kapasita ita nia empreza públiku ida ne'ebé ita iha hanoin atu diak hodi fortalese tan ita nia empreza públiku ida ne'e hodi buka reseita mai kofre ita nia estadu", nia akresenta.

 

Politiku ne’e konsidera desizaun governu anteriór hodi entrega projetu Jetty ba empreza privada ne'e nakonu ho intensaun politika atu fasilita grupu no parte balun, hodi riku matak iha povu sofredór nia leet.

"Maibé, karik iha intensaun politika ne'ebé atu fasilita grupu ruma ka parte balun, entaun governu altura ne’ebá desidi fó ba seitór privada, maibé politika ida ne'e, privatiza tiha seitór ida ke tuir loloos oportunidade ba estadu atu fortalese, reforsa kapasita tan ita nia seitór públiku ida ne'ebé ita hari tiha ona mak Timor Gap, maibé governu la aproveita oportunidade ne'e, fo fila-fali ba seitár privada", nia kestiona nafatin.

Nia halo mós komparasaun konstrusaun Jetty ba Light House ne'ebé hapara de'it kontratu ate agora.

"Purke lojikamente, ha’u bele ka’er mós mai situasaun anteriormente light house, iha kontratu ida prosesu la'o daudaun no fornesimentu atu tama, kontratu ne'e para tiha iha klaran. Entaun, kompañia mós foti kestaun hodi lori ba tribunál, mas ida ne'e elementu mós sei ligadu ba light house, tanba iha ne’ebá ha’u dehan parte balun husi governu haree katak, ida ne'e reseita ida diak. Karik empreza timor-oan ruma kaer hodi fornese konbustivel ba sentrál elétriku rua ne'e, entaun elementu balun iha governu laran entrega ba seitór privada ida timor-oan", nia afirma.

Deputadu ne’e mós halo análiza oitoan kona-ba estrutura ka dezeñu konstrusaun entre sentrál elétrika Hera ho terminal iha oin, Jetty iha tasi laran, depois sentrál elétrika iha kotuk, hanesan uma ida karik, molok atu tama mai uma laran ne'e, iha odamatan ida maibe Zety ho terminal hanesan odamatan sai propriedade kompañia nian ida nian no governu nian maka Sentral eletrika de'it, nune’e bainhira setor privadu hakarak taka tiha, entaun fornesimentu mina ba sentral EDTL hera sai problema.

"Ha’u hanoin komparasaun ida lójika, se komparasaun ida ne'e real, eh loos, saida mak governu altura ne’eba hasai desizaun ida ne'e atu koloka situasaun ne'e iha situasaun difisil ba governu rasik atu implementa. Purke, se kompañia ne'ebé iha Jetty ne'e, nia halo presaun oitoan governu bele iha difikuldade atu fornese konbustivel ba sentrál sira ne'e. Ida ne'e mós hanoin bainhira sira desidi ida ne'e, la'ós disidi de'it, maibé intensionalmente kria kondisaun ida ne'e atu bele difikulta fornesimentu bainhira laiha koordenasaun diak entre parte sira ne'e", nia ko’alia espresaun triste.

 

 

Tuir deputadu ne’e nia pensamentu katak, jeradór sira nia sistema ne'e bele muda ba fali gas, hanoin iha situasaun ida hanesan ne'e, governu bele hasai desizaun ida ne'ebé radikál oitoan atu hatun kustu konsumu eletrónika nian.

“Nune'e governu atinji objetivu rua, ida ba konsumidór hotu iha Timor-Leste lori presu ida barratu bainhira nia utiliza gas fornese eletrisidade ba konsumidór eletrisidade iha Timor-Leste, eh ida fali mak governu sei la gasta osan barak ona atu sosa konbustivel fornese ba jeradór sira ne'e. Entaun, governu atinji buat rua kedan, nia lori presu ida ne'ebé esensivel ba konsumidór sira, eh governu bele halo ona kontensaun gasta osan ne'ebé tuir media millaun $7 kada -fulan ba konsumu sentrál elétrika rua ne'e,” nia fó hanoin.

Deputadu Branco mós salienta, atu lori prosesu ne'e ba Ministru publiku, Fretilin haree, primeiru, tanba nia estatutu ne'e la hatene loos, enkuantu iha tempu ne’eba verba ida alokadu iha fundu infraestrutura atu halo konstrusaun ba infraestrutura hera nian, maibé ikus fali mai dehan, ida ne'e propriedade privadu.

“Entaun ami mós hakarak husu, se ida ne'e na'in duni mak seitór privadu, tenke aprezenta, se mak entrega, fó projetu ida ne'e ba seitór privadu hari konstrusaun ida ne'e, eh nia tenke aprezenta dokumentus hodi komprova katak, na'in duni ba infraestrutura ne'ebé estratéjiku tebes,” nia dehan.

Nia hatutan, estadu mak tenke kaer, maibé, se tempu ne’ebá governu desidi entrega ba seitór privadu ne'e tenke iha provas dokumentus ne'ebé, se mak entrega, eh hodibainhira mak entrega.

 

 

Antes ne'e, mosu projetu ida hodi hari terminál konbustivel iha besik sentrál elétrika nia oin, foufoun na’in ba projeitu refere maka Timor Gap, hanesan dokumentus ne'ebé publika husi Timor Gap iha dia 8 de maiu 2013, momentu ne’ebá anunsiu katak, iha ona parseria entre Timor Gap ho kompañia internasionál ida husi Malaysia atu konstrui terminál ne'e, maibé to'o ikus mósu fila-fali kompañia privada ida mak apropria tiha fatin refere.

"Sim, ida ne'e mak ami hatete katak, iha tempu ne’eba ema ne'ebé liu-husi área ne’ebá ne'e haree duni dehan, Timor Gap mak atu halo konstrusaun, maibé ikus mai situasaun ne'e muda fali hanesan agora daudaun ita hatene presiza klarifikasaun ida, eh autoridade ida ne'ebe bele lori klarifikasaun mak justisa Ministériu Públiku mak autoridade ne'ebé bele klarifika situasaun ne'e", nia dehan.

Ho kazu hirak ne'e, nia dehan, hanesan lisaun ida ba governu agora no ba futuru atu bele tau buat hotu tuir nia dalan.

"Hau hanoin ida ne'e hotu, lisaun ida ba governu ida agora, governu ida aban bainrua atu ita tau buat hotu tuir nia legalidade, tenke respeita konstituisaun, tenke respeita ba lei, tenke respeita regra sira ne'ebé estabelese iha ita nia estadu nia laran. Labele sente ita mak kaer ukun ona, ita dezrespeita regras hotu-hotu, la respeita leis, ikus mai konsekuénsia mak hanesan agora daudaun ita ko'alia", nia dehan.

Entretantu www.tempotimor.com halo esforsu hodi hetan resposta ruma husi ETO maibe to'o notisia ne'e hatun ETO la fo resposta ruma. (*)

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Wednesday, 30 December 2020 08:22
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter