“VIII Governu ohin partilla rezultadu ho susesu ne'ebé durante ne'e hala'o hamutuk ho parseriu dezenvolvimentu nasionál, kooperativa nasionál nomós ho sosiedade siv’il sira”, dehan Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomia (MAKE), Joaquim Amaral, iha salaun Auditória Ministériu Finansas, Aitarak Laran, tersa (12/04).
Tanba diálogu ne'e, inisiativa mai husi primeiru Ministru, liuhusi nia Gabinete ho Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomia (MKAE) realiza diálogu ne'ebé inkluzivu.
“Ohin halo mós avaliasaun ba progresu kooperasaun durante ne'ebé hala'o iha tinan 2018 to'o 2022 no progresaun ba 2023 ninian”, esplika nia.
Konserteza progresu sira ne'e Governu lala'o mesak sei servisu hamutuk ho setór privadu ho Organizasaun Naun Governamentál (ONG) ne’ebé apoiu maka’as husi parseriu dezenvolvimentu Nasionál sira.
“Iha forum sira hanesan ne'e atu hametin ho konfiansa ba kooperasaun, sa aspetu mak ita liu ona ho susesu, dezafiu saida mak sei hela hamutuk hodi buka solusaun, tanba diálogu permante ne'e di'ak ba estadu ida atu hetan solusaun ida hodi rezolve dezafiu sira tuir mai”, esplika nia.
Ho diálogu ne'e importante tebes, atu identifika dezafiu sei halo diskusaun, naklokke ho liña setór sira ne'ebé besik liu ho setór privadu sira, hanesan Ministru Obras Públika, Ministru Agrikultura no Peska, no setór turizmu produtiva sira ne'ebé partisipa hein katak sei hetan agrupa dezafiu sira mai husi setór privadu no sosiedade sivil sira.
Xefe Gabinete Primeiru Ministru, Azevido Marçal hatene, planu prioridade ba Governu daualu nian ba tinan 2022 no ba oin nian
“Projetu lubun ida mak halo ona elavorasaun, Governu hakarak partilla rezultadu ba públiku liuhusi públika diálogu inkluzivu”, dehan nia.
Gvernu iha intervensaun husi ema ba sentru Dezenvolvimentu Nasionál, maibé iha tinan 2018 mai iha dezafiu tolu hanesan, problema mundiál pandemia Covid 19, persepsaun instabilidade politika, orsamentu duadezimu ladún ajuda programa Governu nian no dezastre naturál. (*)