Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Tempo Timor

Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

 Biografia CECILIO CAMINHA 

 Cecilio Caminha Freitas
1973 – 2018 

Cecilio Caminha ka naran sarani Cecilio Caminha Freitas, moris iha Lospalos iha Munisípiu Lautém iha loron 11 fulan Juñu tinan 1973. 

Cecilio nu’udar oan ba danen husi maun no bin alin hamutuk sanulu resin lima (15), oan husi aman José Caminha no inan Cecilia de Jesus Caminha (saudoza). 

Wainhira Timor-Leste deklara nia independénsia iha 28 Novembru 1975, maibé liu loron sia (9) rejime militár Indonésio mai invade Timor-Leste, halo maiória povu Timor-Leste halai ba ailaran inklui Cecilio ho nia família iha Losplos. Iha ailaran, Cecilio hamutuk ho nia maun no bin alin nain 6 mantein nafatin iha ailaran, la’o husi Lospalos iha inisiu tinan 1976 no to’o base de apoiu iha foho Matebian. 

Iha tinan 1977 iha área Koleu, Lospalos wainihira Cecilio ho nia família sei iha dalan atu ba base de apoio resisténsia nian iha foho Matebian, populasaun hetan bombardamentu makaas tutuir dalan no povu rihun ba rihun maka sai vítima (mate) inklui Cecilio nia inan rasik saudoza Cecilia de Jesus Caminha ne’ebé nu’udar mós vice OPMT Aldeia Vailoru-Muapitine ne’ebé isin rua hela ho bebé fulan hitu (7). Lakon inan iha funu laran, Cecilio kiik hamutuk nafatin ho nia maun no bin alin sira la’o hakur mota tun foho sae foho, toba iha udan no loron manas hakat liu mate isin lubuk konsegue to’o base de apoiu foho matebian iha 1978. Wainhira base de apoio rahun, populasaun rihun ba rihun ne’ebé desloka ba ailaran tun mai rende iha tinan 1979 iha base militár Indonésia sira iha vila, inklui Cecilio ho nia pai faluk nomós ho maun no bin-alin sira. 

Esperiénsia terus no susar iha ailaran halo mós Cecilio nia determinasaun boot tebes hodi kontinua nafatin luta hasoru opresór no injustisa sosiál iha vila laran.

Durante nia moris mai, Cecilio kiik iha família nu’udar oan mane ida ne’ebé ispertu tebes no laran osan mean. Hahú husi Lospalos to’o nia sai adultu no mai servisu iha Dili iha tinan 1992 mai leten, husi nia otas kiik to’o nia iis kotuk, nia sempre buka meius oin-oin hodi tulun família ka nia belun sira tuir kbiit ne’ebé iha maski dalabarak nia rasik hetan susar ka limitasaun oin-oin. 

Hafoin remata nia eskola Sekundáriu iha SMA 1 Lospalos, Cecilio hala’o nia knaar iha Dili iha ONG ho naran BIAHULA ne’ebé servisu iha área bee-moos no sanitasaun. Iha BIAHULA, hamutuk ho nia maluk sira halo instalasaun bee-moos ba iha fatin sira iha rurál, liu-liu iha áreas remotas sira ne’ebé la iha no susar tebes atu hetan ka asesu ba bee-moos no sanitasaun diak, hanesan iha Atauro no fatin seluk iha territóriu Timor. 

Liuhusi nia servisu iha ONG iha biban ne’ebá, Cecilio ho naran kódiku Ratu Mean ka Ratumimiraka hamutuk ho nia maluk clandestina balun iha nia servisu fatin, monta nafatin rede clandestina ka kontaktu ho guerileiru/a FALINTIL sira iha ai-laran liu-liu iha Rejiaun II ho III iha parte leste. Nia mós nu’udar belun diak ida no fasilita ka kontribui informasaun lubuk kona-ba Timor-Leste ba ativista Australiano ida ho naran Lansel Taudevin, ema ne’ebé momentu ne’ebá halo ligasaun servisu ho BIAHULA no ikus mai hakerek livru “East Timor Too Little Too Late.” 

Iha tinan 1998, liu-husi kontaktu ho militantes RENETIL sira iha Jakarta ho nia programa Indoneziasaun ba luta Timor nian iha Indonézia, Cecilio involve mós hodi fasilita ba estudantea pro-demokrasia Indonesian nian nain tolu (3) husi Jakarta, mai hasoru FALINTIL sira iha Rejiaun I Ponta-Leste. 

Wainhira Timor-Leste hetan nia ukun rasik-an, Cecilio kontinua hala’o nia knaar nafatin nu’udar ativista no involve no kontribui ba konstrusaun estadu Timor-Leste liuhusi knaar ninian iha ONG. Durante administrasaun transitória, nuudar Chairperson ba NGO Forum ho Dr. José Ramos-Horta ne’ebé momentu ne’ebá Ministru Senior ba Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, sira asina joint communiqué kona-ba direitu umanu nian ho UN High Commissioner for Human Rights Sra. Mary Robinson iha nia vizita ikus mai Timor-Leste. 

Servisu umanitária ne’ebé Cecilio hala’o iha nia moris, la iha rohan. Nia uma fatin ne’ebé nia hela ba, sai mós mahun ba ativista lubuk pro-independénsia sira husi Aceh hahú husi inísiu 2000 no kontinua nafatin sai mahun ba ativista sira seluk husi rai oin-oin nomós organizasaun oin-oin ne’ebé mai halo knaar iha Timor. 

Iha inisiu fulan Outubru 2001 Cecilio mós involve nu’udar membru painel ida hamutuk ho João F. Amaral, Maria Bareto, Francisco M. Branco, Patrick Burges, Brigida Correia, Jacinto Alves Correia, Quiteria da Costa, Adelino Freitas, Jacob M.R Fernandes, Galuh Wandita Soedjatmoko no Julião Mausiri. Nuudar painel, sira nia kna’ar mak hala’o prosesu selesaun ba membru Commissioner ba CAVR ne’ebé atu harii.

Iha Komunikadu Imprensa ne’ebé fó sai iha Relatoriu UNTAET nian momentu ne’ebá Cecilio hateten "We want to promote the democratic process and give the people of East Timor the right to choose who is suitable to be a Commission member. (Ami hakarak promove presesu ho demokrátiku no fó direitu tomak ba povu Timor-Leste hodi hili se maka adekuadu atu sai membru Comisaun.”

Nu’udar Direitór ba Forum ONG Timor-Lorosa’e (FONGTIL), Cecilio kontribui mós ba obras publicadas FONGTIL nian balun hanesan sai elaboradór ida ba livru Manuál Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu ne’ebé públika iha tinan 2003 no livru Formula Lei Eleitorál de Timor-Leste, públika iha Novembru 2006.

Durante iha ONG, hodi hakbiit nia aan Cecilio tuir kursu Direitu Umanitária Internasionál iha Chulalongkong University iha Bangkok, Thailandia. Wainhira mudansa lideransa iha FONGTIL, Cecilio harii nia ONG rasik ho naran East Timor People’s Action (ETPA).

Iha inísiu 2007, deside tama vida polítika no involve maka’as ba kriasaun Partidu Congresu Nasional Rekonstrusaun Timorense (CNRT). Hafoin Eleisaun 2007, Cecilio sai Deputado husi Bancada Parlementár CNRT no sai Vise-Presidente ba COMISSÃO C, Comissão de Economia, Finanças e Anti-Corrupção husi tinan 2007 – 2012.

Hafoin tinan 2012, Cecilio absent iha vida polítika maibé deside fali hodi kontinua.

Ikusmai, husi 2015 lidera ka sai Prezidente ba koligasaun partidu kiik sira ne’ebé iha eleisaun uluk la konsegue hetan asentu iha Parlamentu Nasionál ho naran Bloku Unidade Populár hodi konkore iha Eleisaun Parlementár 2017.

Moras ne’ebé Cecilio lori durante tinan naruk, lori duni nia vida moris iha mundu ne’e rohan iha loron 27 Juñu 2018 iha Bali, Indonézia. Cecilio husik hela nia fen kaben Marceana do Rego Caetano ho nia oan Cecilia Amici Caetano Caminha, Antonio Paicy Lucantona Caetano Caminha, Nazarato Caetano Caminha, Neza Aramaica Caetano Caminha.

Cecilio la mate, Cecilio presente! 

Comment

 

 

DILI - Preparasaun sira ba Pacific Angel 2018 (PAC ANGEL 18) halo dadaun ona, operasaun asisténsia umanitária rejionál konjunta no kombinada ida no fornese ajuda iha situasaun dezastre lidera husi Forsas Aérea Pasífiku nian. Aviaun Hercules C-130 husi Forsas Aérea Estadus Unidus nian ne’ebé toʼo iha Dili, iha loron 6 Juñu sei lori pesoál militár sira Estadus Unidus nian hodi hala'o ezersísiu iha Suai, Munisípiu Covalima hahú husi loron 11-16 Juñu, 2018.

PAC ANGEL 18 sei inklui programa sira ba saúde jerál, nehan, matan, pediátriku, no enjeñaria, nomós troka koñesimentu sira kona-ba asuntu oin-oin. “Estadus Unidus, koordena hamutuk ho ami-nia parseiru Timoroan no Australianu sira, dezenvolve Operasaun Pacific Angel hodi ajuda nesesidade povu Timor-Leste nian,” dehan Kathleen M. Fitzpatrick, Embaixadora E.U.A. nian ba Timor-Leste. “Hanesan belun no parseiru sira, ami iha atensaun ho progresu kontínuu nasaun boot ida ne’e nian no ami sente satisfeitu tanba ita-nia kolaborasaun bele oferese servisu sira ne’e.” 

Pacific Angel hanesan parte ida husi kooperasaun ne’ebé la’o dadaun entre Estadus Unidus no Timor-Leste hodi ajuda hadi’a ema Timoroan sira nia moris no dezenvolve kapasidade autoridade lokál sira no forsas seguransa sira nian. Hahú husi tinan 2007, Pacific Angel nia operasaun sira hadi’a ona ema rihun ba rihun nia moris iha rejiaun Pasífiku. Hafoin Timor-Leste, PAC ANGEL 18 nia operasaun sira sei hala’o mós iha Vanuatu, Vietname, no Sri Lanka. (pr)

Comment

  

DILI- Preparations are underway for Pacific Angel 2018 (PAC ANGEL 18), a joint and combined regional humanitarian assistance and disaster relief engagement led by Pacific Air Forces. A U.S. Air Force C-130 Hercules aircraft arriving in Dili on June 6 will bring U.S. military personnel to conduct the exercise in Suai, Cova Lima Municipality from June 11-16, 2018.  

PAC ANGEL 18 will include general health, dental, optometry, pediatrics, and engineering programs, as well as various subject-matter expert exchanges. “The United States, in coordination with our Timorese and Australian partners, developed Operation Pacific Angel to help meet the needs of the people of Timor-Leste,” said Kathleen M. Fitzpatrick, U.S. Ambassador to Timor-Leste. “As friends and partners, we care about the continued progress of this great country and are pleased that our collaboration can deliver these services.”

Pacific Angel is part of the ongoing cooperation between the United States and Timor-Leste to help improve the lives of Timorese and build the capacity of local authorities and security forces. Since 2007, Pacific Angel engagements have improved the lives of tens of thousands of people throughout the Pacific region. Following Timor-Leste, PAC ANGEL 18 engagements will also take place in Vanuatu, Vietnam, and Sri Lanka. (pr) 

 

Comment



Australian Foreign Minister Julie Bishop 

DILI – Australian Foreign Minister Julie Bishop congratulates to the people of Timor – Leste especially to the opposition coalition won a majority of the seats in Timor-Leste's parliament in an election this month. 

Timor-Leste's Court of Appeal's head, Deolindo dos Santos, said AMP won 49.6 per cent of the votes.

The vote was called in a bid to end months of deadlock in the small South-East Asian country's Parliament, where there had been a minority Government led by prime minister Mari Alkatiri.

"We look forward to the swearing-in of a new prime minister and cabinet, as the Australian Government remains committed to deeper cooperation between our two countries," Ms Bishop said in a statement.

“I also congratulate the election and security authorities on the conduct of this election”.

Australia is Timor-Leste’s largest development and security partner. “As near neighbours, we share mutual interests and deep people-to-people ties. We will work with the new government to deliver on our recently signed historic treaty establishing permanent maritime boundaries”. 

The AMP, a coalition of Mr Gusmao's National Congress for Timorese Reconstruction (CNRT) and two other parties, secured 34 of the 65 seats in Parliament.

The Fretilin party of outgoing PM Mr Alkatiri won 34.2 per cent of votes.

The party had protested about alleged irregularities during the vote, but the appeal court rejected the complaint.

Fidelis Magalhaes, an official from the AMP coalition, said the result should break the deadlock in Parliament.

"East Timor must have a Government that stands and comes from an absolute majority in Parliament," Mr Magalhaes said.

He declined to comment on speculation that former president and prime minister Mr Gusmao would stand again as prime minister.

Mr Gusmao could not be reached for comment. 

Comment

 Julie Bishop

DILI – Ministra Negósiu Estranjeiru Austrália, Julie Bishop hato’o parabéns ba povu Timor – Leste, liliu ba partidu koaligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) ne’ebé hetan votu maioria iha eleisaun antisipada foin lalais.

“Ha’u fó parabéns ba povu Timor – Leste ne’ebé hala’o ona eleisaun parlamentár ho susesu, no ba Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), lidera husi S.E. Xanana Gusmao, ne’ebé hetan votus maioria,” hatete Bishop liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Tempo Timor asesu.

Bishop hatutan, observadóres Austrália no internasionál konfirma ona katak eleisaun sira foin lalais ne’e hala’o ho dame no ordenadu. Timoroan barak mak partisipa hodi ezerse sira nia direitu ba vota.

“Ha’u mos fó parabéns ba autoridades eleisaun no seguransa nian kona-ba sira nia servisu ba iha eleisaun”.

Austrália mak Timor – Leste nia parseiru dezenvolvimentu no seguransa ne’ebé boot-liu. Hanesan viziñu ne’ebé besik – malu.

“Ita sempre fahe interese ba malu no hametin ligasaun ema-ba-ema. Ami sei servisu hamutuk ho governu foun atu lori ba oin ita nia tratadu istóriku kona-ba estabelesimentu fronteira maritima permanente ne’ebé foin lalais ita asina”.

“Ami hein hela tomadepose Primeiru-Ministru no Gabinete foun, tamba Governu Austrália komprometidu nafatin ba kooperasaun ne’ebé metin-liu entre ita nia nasaun”.

Entretantu, Tribunal Rekursu proklama ona rezultadu eleisaun antisipada katak partidu koaligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) mak sai nu’udar partidu manan nain iha eleisaun ne’e ho total votu 309.663 (49,6%) fahe ba kadeira hamutuk 34.

Entretantu, partidu manan daruak mak partidu FRETILIN ho total votu 213.324 (34,2%) fahe ba kadeira 23 de’it. Tuir fali Partidu Demokraátiku (PD) ho total votu 50.370 (8,1%) fahe ba kadeira 5, partidu koaligasaun Frente Dezenvolvimentu Demokrátiku (FDD) hetan votu hamutuk 34.301 (5,5%) fahe ba kadeira 3. (Oki)

Comment

 

DILI - Fundador empreza ENSUL Engenharia Timor - Leste, António Simões Marques Couto hatete, Dili Financial Business Center (DFBC) ka Centro de Negócios e Finanças de Díli nunka paradu, tanba konsege investe ona no harii obra eselénsia ida iha nasaun ne’ebé sai nu’udar orgullu ba ema hotu.

Coutu mós Konsul Honorário Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba Porto, Portugal hatutan liu hosi nota eskrita ba Tempo Timor katak, projetu ida ho ambisaun hanesan propoin ona, nunka hala’o iha Timor no tanba ho motivu ida - ne’e eziste dezafiu boot ne’ebé sei hakat liu, hanesan mós hakat liu hirak ne’ebé iha pasadu, nu’udr ezemplu, dezeñu projetu hotu ne’ebé tenke halo melloria no adaptasaun hodi inklui aumentu iha estasionamentu (problema ida ne’ebé la eziste iha tinan 10 iha Dili), respeita padraun a’as liu kona - bá ambiente, seguransa no enerjia hodi ajusta karaterístika sidade Dili nian rasik.

“Iha projetu, DFBC, mak naran hosi projetu ida-ne’e nian iha ámbitu akordu espesiál investimentu nian ne’ebé asina ho Estadu Timor - Leste, grupu empreza ida ne’e, nunka paradu, pelu kontráriu, investe ona no harii eselénsia ida iha nasaun ne’ebé sai nu’udar orgullu ba ema hotu,” hatete Couto via esplikasaun eskrita ba Tempo Timor iha Dili, Kuarta (30/05).

Couto hatutan, iha konstrusaun faze dahuluk nian, hahu ona iha tempu kleur liubá, hakat liu ona obstáklu sira hanesan falta ekipamentu iha rai laran ba tipu fundasaun projetada (solusaun dahuluk - “estaka moldada”,  solusaun daruak- “estaka kravada” no solusaun dahikus ne’ebé adota mak - “Floresta mikro - estaka”), inezisténsia grua sira ho kapasidade, ka kofrajen espesífika. Ekipamentu hirak-ne’e hotu hola, no agora halo parte hosi solusaun ne’ebé aselera hela velosidade konstrusaun edifísiu dahuluk ne’ebé bolu Business One, iha ne’ebé sei fornese ba kliente sira ne’ebé buka edifísiu ne’ebé ho padraun no kualidade a’as tebes.

Historikamente, iha tinan 2009 ENSUL Engenharia, S.A. hetan aporvasaun hosi governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru sira kona - bá arendamentu rai ho nia luan 22.635,00m2 iha kedas sidade Dili nia fuan laran, no tama ba tinan 2013 kuartu governu konstitusional ne’ebé lidera hosi primeiru - ministru, Kay Rala Xanana Gusmão halo lansamentu fatuk dahuluk (primeira pedra) ba rai ne’e, tanba ENSUL promete ba governu Timor - Leste katak sei halo investimentu ba rai ne’e ho valor osan hamutuk US $ millaun 18, maibé to’o oras ne’e foin mak hahu hari ai - rin sira.

Couto esplika, obra konstrusaun Business One ne’e, ho estimasaun US $ millaun 24, iha nia totalidade ho prazu ezekusaun nian fulan 36, no to’o iha momentu ida-ne’e halo ona gastu besik US $ millaun 5, ho projetu no estudu enkuadramentu no dezenvolvimentu, projetu espesialidade, projetu fundasaun, estaleira obra, dezaterru transporte vazadouru, preparasaun terrenu, implantasaun edifísiu no seluk tan.

Entretantu, antes ne’e kompañia nasionál sanulu (10) desidi ona hodi suspende pagamentu arendamentu rai ba kompañia internasional ENSUL Engenharia, S.A., tanba deskonfia mosu “irregulariedade” balun iha prosesu arendamentu rai ne’e rasik.

“Ida ne’e mak problema. Sira la investe ida. Sira aluga fali ba ita Timoroan sira ho valor a’as tebes. Tanba sira laiha baze legal ruma, ami deseidi hodi suspende tiha pagamentu ne’e, no hein esklaresementu hosi ENSUL,” hatete nain ba empreza Timoroan ida ne’ebé mós aluga tutan rai ne’e hosi Central Sociedade Comercial, S.A (CSC, S.A) ba Temo Timor iha Dili foin lalais.

“Atu rehabilita ka pinta de’it ruko oan sira ne’ebé mak oras ne’e eziste hela desde Portugues nia tempu, kompañia Timoroan barak mós prontu ona hodi halo. Ida ne’e la persija empreza internasional,” esplika emprezariu Timoroan ida ne’ebé sujere ba governu foun persija halo revizaun ba kontratu arendamentu rai ho empreza ENSUL Engenharia, S.A iha tinan hirak ba kotuk.    

Maibé, Couto rejeita total liafuan baraka, tanba tuir nia katak nia investe, la’ós halo barak.  

Empezariu Timoroan ne’e hatutan, lei propriedade katak subarendamentu nia valor labele a’as liu arendamentu ho governu, maibé realidade hatudu katak investidor nasionál sira ka kompañia nasionál sira durante tinan barak ona selu arendamentu rai ne’e ba empreza CFT S.A ho valor osan ki’ik liu mak US $ 1200 to’o boot liu mak US $ 6700.

“Situasaun ne’e la kria kondisaun seguru ba kompañia nasionál sira hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonómia iha rai laran,” nia esplika.

Iha parte seluk, eis Ministru Ekonómia no Dezenvolvimentu, João Mende Goncalves rekoñese katak nia mak asina duni akordu investimentu ba empreza ENSUL nian, maibé hafoin iha tempu ne’eba to’o oras ne’e nia la’ós ona nu’udar membru governu hodi tau matan kona - bá investimentu ne’e rasik.

“Se ha’u mak nu’udar membru governu nafatin ha’u sei halo avaliasaun ida ba prosesu investimentu ne’e rasik depois mak bele foti desijaun atu hapara ka la’e, maibé durante ha’u nia tempu ha’u hapara ona projetu ida iha Com, munisipiu Lautem, tanba empreza ne’e la kumpri saida mak nia asina ho governu,” hatete eis ministru João Goncalves ba Tempo Timor iha nia serbisu fatin, Landa Mark, Fatuhada - Dili, Kinta (24/05). 

Nia hatutan, desijaun atu halo arendamentu ba rai ne’e desidi iha reuniaun Konsellu Ministru sira iha mandatu kuartu governu konstitusional nian. (Oki)

Comment

Testamuña Kay Rala Xanana Gusmão 

DILI – Prosesu julgamentu ba kazu krime pekulatu, administrasaun danoza no fasifikasaun dokumentu ne’ebé deskonfia involve eis Ministru Obras Públiku Transporte no Komunikasaun (MOPTK), Gastão de Sousa no Padre Martinho Gusmão seidauk remata, no testamuña Kay Rala Xanana Gusmão deklara ba Tribunal katak nia mak autoriza duni kareta ne’e, maibé la’ós pekulatu. 

Kazu krime ne’e mós involve Jordão Madeira de Jesus da Silva Sousa nu’udar oan mane hosi arguidu Gastão Sousa, no funsionariu MOPTK, Diogo da Costa.

Iha prosesu julgamentu dahuluk, arguidu Gastão deklara ba Tribunal katak, nia hetan autorizasaun hosi primeiru – ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha tempu ne’eba, no arguidu ezekuta de’it autorizasaun ne’e hodi fó kareta ida ba Padre Martinho Gusmão atu uja ba festa tinan 200 Santo António iha parokia Manatuto. Kareta ne’e nu’udar kareta doasaun hosi Banku Dezenvolvimentu Aziatiku ka BDA (Asian Development Bank).

“Ha’u mak fó orden ba ministru ministru Gastão hodi fasilita kareta ida ba padre Martinho, tanba momentu ne’eba ami susar tebes atu buka kareta,” hatete testamuña Xanana iha Tribunal Distrital Dili (TDD), Tersa (29/05).

Testamuña Xanana mós konsidera kazu ne’e la’ós nu’udar pekulatu, tanba ema sira ne’e nu’udar funsionáriu públiku uja kareta Estadu hodi hala’o serbisu públiku. 

Antes ne’e, arguidu Gastão mós deklara ba Tribunal katak, kareta ne’ebé ba nia a’an de’it no fó ba nia oan sira ne’e la loos, tanba tuir nia katak nu’udar ministru iha tempu ne’eba iha direitu atu uja kareta rua. Kareta ida ba operasional no ida seluk ba kareta ofisial. Kareta ofisial mak normalmente para iha uma, maibé kareta operasional bainhira persija mak ba foti iha nia serbisu fatin.

Nune’e, aain ba asaun penal (Ministériu Públiku) akuza no rekere julgamentu iha prosesu komun tuir lei Kódigu Penal iha artigu 236, númeru 2 ho númeru 48 iha alinea d kontra arguidu sira hanesan Gastão de Sousa nu’udar MOPTK, Jordão Maria de Jesus da Silva Sousa koñesidu ho naran Jordy Sousa nu’udar arguidu Gastão Sousa nia oan mane, Ferlio Afonso Bado Loi da Silva Sousa koñesidu ho naran Viali nu’udar funsionáriu públiku iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), no Padre Martinho Gusmão.

Akuzasaun Ministériu Públiku nian katak, iha loron 28 Fevereiru 2010 governu Timor – Leste asina akordu ho BDA ba projetu finansiamentu ho valor US $ 46.000.000 ne’ebé atribui ba fundu rehabilitasaun no konstrusaun estrada. Projetu ne’e remata ona iha tinan 2012 no tenke entrega hikas osan restu sira ne’ebé la uja ho valor US $ 82.776,77 inklui kareta 8.

Hosi kareta hirak ne’e MOPTK simu kareta ho númeru matrikula 18-948 TLS marka Toyota Land Cruiser no kareta ida seluk ho númeru matrikula 18-723 TLS marka Toyota RAV4 inklui kareta Toyota Land Cruiser Prado ho númeru matrikula 18-947 TLS. Hafoin simu kareta hirak ne’e, instrusaun verbal hosi arguidu Gastão la fó koñesementu ba departementu lojistika MOPTK.

Akuzasaun ne’e mós hatutan katak, bazeia ba planu ne’ebé sira halo ona mak iha loron 24 Setembru 2012, arguidu Gastão komunika ba BDA kona – bá nia desijaun hodi fó kareta rua ho númeru matrikula 18-948TLS no 19-754TLS ba unidade jestaun projetu, inklui manutensaun no abastesimentu kombustivel ne’ebé finansia hosi BDA. Maibé, realidade hatudu katak kareta ho númeru matrikula 18 – 948TLS rai hela iha arguidu Gastão Sousa nia rezidensia iha aldeia Bekusi kraik, suku Bekora – Dili. Arguidu Gastão mós permite arguidu nain rua Jordy no Viali hodi uja kareta hirak ne’e ho titlu pessoal durante sira nia paseiu iha Dili laran.

Tama fali entre fulan Abril ka Maio 2014, aguidu Martinho Gusmão solisita verbalmente ba arguidu Gastão hodi husu ajuda kareta ida ba preparasaun seremónia komemorasaun tinan 200 parókia Manatuto nian, no iha loron 13 Maio 2014 arguidu Gastão entrega pessoalmente kareta ho númeru matrikula 19 – 754TLS ne’ebé uja hela ba titlu privadu hosi arguidu Diogo da Costa.

Entretantu, arguidu Martinho uja kareta ne’e durante tinan ida, fulan 3 nia laran, no konsege husu dala rua ba arguidu Gastão hodi halo manutensaun ba kareta ne’e iha loron 14 Juñu 2014 no loron 28 Agostu 2014 uja osan restu hosi BDA hamutuk US $ 532,34.

Tuir akuzasaun hirak ne’e, konsidera katak bens no ekipamentu hirak ne’ebé sira uja partense ba Estadu. Maske nune’e, sira aproveita patrimóniu públiku ba benefisiu propriu, mezmu sira hatene katak aktu sira ne’e prezudika Estadu.

Ho ida ne’e mak arguidu Gastão hetan akuzasaun dahuluk hosi Ministériu Públiku ho krime pekulatu kontra artigu 295 númeru 1 to’o 3 ba autoria material ho arguidu Diogo Silva. Daruak, krime pekulatu ida seluk mak kontra artigu 295 númeru 1, 41 no 34 ba autoria material ho arguidu Jordy Sousa ho arguidu Viali. Datoluk, mak krime administrasaun danoza kontra artigu 274 númeru 2 to’o 3 ba komplesidade ho arguidu Martinho Gusmão.

Ministériu Públiku mós akuza arguidu Diogo da Costa ho krime pekulatu iha artigu 295 númeru 1 to’o 3 ba autoria material ho arguidu Gastão. Krime daruak nian nafatin iha krime pekulatu iha artigu 295 no 41, no krime ida ikus nian mak kona – bá krime falsifikasaun dokumentu kontra artigu 303 númeru 1, alinea A no 41.

Entretantu, arguidu Jordy Sousa ho arguidu Viali mós hetan akuzasaun ho krime pekulatu iha artigu 295 no 1, 41, no 34 ba ko – autoria material ho arguidu Gastão.

Arguidu Martinho Gusmão hetan akuzasaun ho krime administrasaun danoza kontra artigu 274 no 2 ho 3 ba kumplisidade ho arguidu Gastão.

Prosesu ba kazu ne’e sei kontinua iha loron Tersa, 26 Juñu 2018 hodi halo akariasaun entre arguidu Diogo ho testamuña.

Audensia julgamentu ne’e dirije hosi koletivu mak hanesan juiza prezidente Albertina Neves, António do Carmo no juiza Zumiaty Freitas. Ministériu Públiku reprezenta hosi prokurador Jacinto Babo Soares no prokuradora Lidia Soares. Arguidu sira hetan asistensia legal hosi defensor Cancio Ximenes, Fernando Carvalho no Estaqui Guterres. (Oki) 

Comment

DILI - Tribunal Rekursu proklama ona rezultadu eleisaun antisipada katak partidu koaligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) mak sai nu’udar partidu manan nain iha eleisaun ne’e ho total votu 309.663 (49,6%) fahe ba kadeira hamutuk 34.

Entretantu, partidu manan daruak mak partidu FRETILIN ho total votu 213.324 (34,2%) fahe ba kadeira 23. Tuir fali Partidu Demokraátiku (PD) ho total votu 50.370 (8,1%) fahe ba kadeira 5, partidu koaligasaun Frente Dezenvolvimentu Demokrátiku (FDD) hetan votu hamutuk 34.301 (5,5%) fahe ba kadeira 3.

Juiz Prezidente Tribunal Rekursu, Deolindo dos Santos hatete, ho rezultadu eleisaun antisipada ne’ebé fó sai Tribunal mós nia serbisu remata ona. 

“No serbisu sira tuir mai orgaun kompetente sira seluk mak halo,” hatete Deolindo iha Tribunal Rekursu, Kaikoli - Dili, Segunda, (28/05).

Iha fatin hanesan, Fidelis Magalhães hosi partidu koaligasaun AMP hato’o agradesementu barak ba povu tomak ne’ebé depozita ona sira nia konfiansa ba AMP liu hosi eleisaun antisipada iha loron 12 Maio liuba.

“Ami hato’o agradese barak ba povu tomak. Agora sei públika tan iha Jornal Repúblika, no hahu hosi loron públikasaun to’o loron 15 nia laran, membru deputadu foun tama ona hahu plenaria dahuluk depois sei hili tan meja Parlamentu Nasionál no ikus liu mak ba iha governu,” hatete Fidelis ba Jornalista sira. 

“Maibé agora ita sei diskuti hela programa sira, no ha’u seidauk hatene klaru kona - bá kompozisaun estrutura governu ne’e rasik. Liliu se mak sei asume kargu primeiru - ministru. Ida ne’e ha’u seidauk hatene. Depois mak maun Xanana ko’alia ho ita boot sira,” esplika Fidelis.

Fidelis hatutan, partidu koaligasaun AMP prontu desde uluk kedas hodi funsiona governtiva to’o tinan lima. Signifika, sei la iha tan eleisaun ida iha fulan 8 nia laran hanesan akontese liu dadauk. (Oki)

Comment

        

 Eis primeiru - ministru, Kay Rala Xanana Gusmaão hamutuk ho fundador ENSUL Engenharia, António Couto halo lansamentu fatuk dahuluk ba investimentu ENSUL nian atu hari uma andar 10 iha rai Kolmera iha tinan 2013, maibé to’o oras ne’e seidauk akontese.      

DILI - Kompañia nasionál sanulu (10) desidi ona hodi suspende pagamentu arendamentu rai ba kompañia internasional ENSUL Engenharia, S.A., tanba deskonfia mosu “irregulariedade” balun iha prosesu arendamentu rai ne’e rasik. 

Historikamente, iha tinan 2009 ENSUL Engenharia, S.A. hetan aporvasaun hosi governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru sira kona - bá arendamentu rai ho nia luan 22.635,00m2 iha kedas sidade Dili nia fuan laran, no tama ba tinan 2013 kuartu governu konstitusional ne’ebé lidera hosi primeiru - ministru, Kay Rala Xanana Gusmão halo lansamentu fatuk dahuluk (primeira pedra) ba rai ne’e, tanba ENSUL promete ba governu Timor - Leste katak sei halo investimentu ba rai ne’e ho valor osan hamutuk US $ millaun 18, maibé to’o oras ne’e seidauk iha buat ida. Iha mak rehabilita ka pinta de’it ruko oan sira iha rai ne’e nia laran.

Bazeia ba informasaun balun ne’ebé Tempo Timor asesu katak, hafoin asina kontratu ho governu Timor - Leste, empreza ENSUL la’ós halo investimentu, maibé halo fali subarenda rai ne’e ba  CFT, nia baze iha Luxemburg. Empreza sira ne’e rejista iha Luxemburg, tanba livre hosi taxa.

“Ida ne’e mak problema. Sira la investe ida. Sira aluga fali ba ita Timoroan sira ho valor a’as tebes. Tanba sira laiha baze legal ruma, ami deseidi hodi suspende tiha pagamentu ne’e, no hein esklaresementu hosi ENSUL,” hatete nain ba empreza Timoroan ida ne’ebé mós aluga tutan rai ne’e hosi Central Sociedade Comercial, S.A (CSC, S.A) ba Temo Timor iha Dili foin lalais.   

Emprezariu Timoroan ne’e relembra katak Governu Timor - Leste halo kontratu ho ENSUL kona - ba utilizasaun rai ho nia luan aproximadamente 22.635,00m2 iha sidada Dili nia fuan  ho kondisaun katak se eziste investimentu global ida ho valor osan US$ millaun 18 hodi hari Colmera Business Center mak to’o oras la eziste.

Tuir dokumentu kontratu entre CSC, S.A ho investidor nasionál sira ne’ebé Tempo Timor iha katak, kompañia ne’e mak sai nu’udar jestor prinsipal ba empreza ida seluk ho naran Compagnie Financiere Terria S.A. (CFT S.A), maibe ENSUL Engenharia, S.A. nia naran la eziste iha kontratu ho investidor nasionál sira. Iha parte seluk, Governu mós la rekoñese empreza CFT S.A nu’udar kompañia ne’ebé aluga rai hosi Estadu Timor - Leste, maibé rekoñese de’it empreza ENSUL Engenharia, S.A. Maibé, empreza CFT S.A. halo fali sub-arendamentu rai ne’e ba empeza nasionál sira ho valor ne’ebé superior hosi kontratu arendamente entre ENSUL ho governu.

Tuir portal Luxembourg Business katak, empreza CFT S.A. rejistadu nu’udar company incorporated iha Luxembourg ho númeru identifikasaun mak B46567. Empreza ne’e inkorpora iha 1994 - 02 - 10, entaun idade empreza ne’e kuaje besik tinan 24.3 ona ho tipu nu’udar Société Anonyme (S.A), no enderesu rejistrasaun mak 24, Rue Saint - Mathieu L - 2138  Luxembourg. Empreza ne’e mós iha nia sukursal iha Portugal, iha R. Elvira Velez, Torre A3 R/C Loja 4/C. 2825-485 Almada.

“Atu rehabilita ka pinta de’it ruko oan sira ne’ebé mak oras ne’e eziste hela desde Portugues nia tempu, kompañia Timoroan barak mós prontu ona hodi halo. Ida ne’e la persija empreza internasional,” esplika emprezariu Timoroan ida ne’ebé sujere ba governu foun persija halo revizaun ba kontratu arendamentu rai ho empreza ENSUL Engenharia, S.A iha tinan hirak ba kotuk.    

Empezariu ne’e hatutan, lei propriedade katak subarendamentu nia valor labele a’as liu arendamentu ho governu, maibé realidade hatudu katak investidor nasionál sira ka kompañia nasionál sira durante tinan barak ona selu arendamentu rai ne’e ba empreza CFT S.A ho valor osan ki’ik liu mak US $ 1200 to’o boot liu mak US $ 6700.

“Situasaun ne’e la kria kondisaun seguru ba kompañia nasionál sira hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonómia iha rai laran,” nia esplika.

Nia hatutan, empreza nasional hirak ne’e ohin loron hala’o ona investimentu ho osan rasik iha rai ne’ebe sira aluga hosi CFT S.A. ho valor osan US $ millaun ida resin ona.

Hafoin lansamentu fatuk dauhuluk iha tinan 2013, fundador empreza Ensul Engeñaria S.A, António Couto esplika, kontratu ho governu Timor - Leste definitivamente asina iha tinan 2012, no promete katak sei hari uma andar 10 ba Sentru Komersial no Finanseira ho durasaun tinan rua nia laran, maibé promesa ne’e la sai realidade to’o ohin loron.

“Investimentu ida ne’e hahú hala’o iha tinan sanulu liubá maibé kontratu loloos foin asina iha tinan 2012. Ami hakarak hahú obra ne’e no ami orgullu tebes, tanba hanesan konfiansa boot ida ne’ebé Governu Timór nian fó ami ninia empreza”, António Couto, fundadór empreza timoroan Ensul Engenharia nian, hatete.

Edifisiu ne’e sei harii ho besi no vidru, hakarakk kontribui hodi reabilita no moderniza kapitál timoroan nian, no sei iha andar sanulu, barak liu sei sai hanesan eskritóriu no estasionamentu ida.

“Obra ne’e sei kria postu serbisu barak no sei lori teknolojia foun sira ba Timór no ezijénsia maka’as tanba aposta ne’ebé ami halo maka edifísiu ne’e sei sai hanesan ho iha Lisboa, Paris no sei hanesan ho nesesidade Timor-Leste nian iha futuru”, António Couto hatutan. Iha parte seluk, eis Ministru Ekonómia no Dezenvolvimentu, João Mende Goncalves rekoñese katak nia mak asina duni akordu investimentu ba empreza ENSUL nian, maibé hafoin iha tempu ne’eba to’o oras ne’e nia la’ós ona nu’udar membru governu hodi tau matan kona - bá investimentu ne’e rasik.

“Se ha’u mak nu’udar membru governu nafatin ha’u sei halo avaliasaun ida ba prosesu investimentu ne’e rasik depois mak bele foti desijaun atu hapara ka la’e, maibé durante ha’u nia tempu ha’u hapara ona projetu ida iha Com, munisipiu Lautem, tanba empreza ne’e la kumpri saida mak nia asina ho governu,” hatete eis ministru João Goncalves ba Tempo Timor iha nia serbisu fatin, Landa Mark, Fatuhada - Dili, Kinta (24/05).

Nia hatutan, desijaun atu halo arendamentu ba rai ne’e desidi iha reuniaun Konsellu Ministru sira iha mandatu kuartu governu konstitusional nian.

Tempo Timor tenta konfirma assuntu ne’e ba parte ENSUL, maibé dirijente ENSUL nian laiha fatin, tanba desloka hela ba Portugal.

“Sira ba hotu Portugal. Dalaruma semana rua tan mak sira foin mai,” esplika traballador Timoroan ba Tempo Timor iha sira nia serbisu fatin, Pate, Kolmera - Dili. 

Emprezariu Timoroan sira ne’e mós rekomenda ba governu foun katak persija halo avaliasaun ba investimentu ne’e, tanba kuaje tinan 6 ona, maibé nia rezultadu mak halo de’it ruko ka baraka oan sira iha rai ne’e, no promesa atu halo uma andar 10 to’o oras ne’e la sai realidade. (Oki) 

Comment

 DILI – Asosiasuan Nasionál Músika Timor – Leste (ALMAMOR) kondena maka’as atitude bandalizmu no kriminozu hasoru artista foinsa’e Lola Cancio iha Comite Central da FRETILIN (CCF). 

Hafoin komemorasaun loron restaurasaun independensia Timor – Leste ba tinan 16, iha horas kalan, CCF mós hala’o konsertu múzika hodi komemora loron transformasaun Asosiasaun Sosial Demokrátika Timor (ASDT) ba FRETILIN ba tinan 42 iha sede CCF, Komoro – Dili, Domingo kalan. 

Comment

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Tempo Timor Networks

Online Counter