Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Tempo Timor

Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Tempotimor (Dili) – Impasse polítika iha rai laran seidauk hetan solusaun. Bankada Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) iha Parlamentu Nasionál (PN), firme ho sira-nia posizaun. Bainhira membru Governu pendente seidauk hetan pose, laiha a favor ba Prezidente Repúblika (PR) halo viajen ba rai liur.

“Bankada AMP la autoriza Prezidente Repúblika ba partisipa Asembleia Jerál UNO iha Novaiorke, bainhira membru Governu pendente seidauk hetan pose,” afirma Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Luis Roberto ba tempotimor.com, Kuarta (18/09/19) iha Parlamentu Nasionál.   

Tuir Luis, ida ne'e realidade. La'ós tan aspetu seluk. Nia dehan, tanba impasse polítika mak mosu impedimentu ida para oinsá PR ho VIII Governu, bele tuur hamutuk hodi rezolve impasse ne'e.

Deputadu Bankada KHUNTO ne'e katak, viajen ba estranjeiru ne'e buat seluk ida. Importante liu mak rai laran.

"Iha impasse polítika ne'e, viajen ba rai liur ne'e, buat seluk ida. Importante liu, mak rai laran. Ita viajen ba rai liur mós imposivel ita mai, halo buat hotu. Importante mak ita nia nasaun ne'e, kuandu buat hotu la'o ho di'ak," nia afirma.

Luis dehan, politikamente halo impedimentu. La fó autorizasaun ba Prezidente Repúblika halo viajen. “Lei mós hakerek. Ne'ebé, ita hotu-hotu bazeia ba lei ne'ebé prevé tiha ona, la'ós Parlamentu Nasionál foti tuir nia hakarak. PN mós foti tuir lei ne'ebé prevé tiha ona," Luis esplika.

Comment

Tempotimor (Dili) – Atu kombate moras tuberkoloze (TB) iha rai laran, Ministériu Saúde kria ekipa ida para bele servisu hamutuk ho ministériu relevante.

“Ohin, komesa ona inisia ekipa ida, hanesan ekipa taskforce. Tanba, ita iha komprimisiu atu ko'alia ho ekipa internasionál, kona-ba Asembleia Mundiál Saúde,” informa Vise Ministra Saúde, Helia A. Dos Reis iha Maubara Room, Timor Plaza, Kuarta (18/09/19).

Ekipa Taskforce ida ne'e, inklui ministériu relevante hanesan Ministériu Solidariedade Sosiál  Inkluzaun (MSSI), Ministériu Edukasaun, Ministériu ESTATAL, parseiru dezenvolvimento, konvensoes Relijiozu no ONG internasionál. Ekipa ne'e rasik, bele defini halo desizaun no estratejia hodi kombate moras tuberkuloze.

Helia rekoñese, mudansa lubuk ida ne'ebe signifikativu. Maibé, nia hatete, presiza mós haree ba komunidade nia nesesidade hanesan Postu Saúde no fasilidade sira iha área rural, hodi bele kombate moras tuberkuloze no mós moras seluk.

Entretantu, Diretór Jerál MSSI, Rui Exposto dehan atu kombate moras tuberkuloze ne'e la'ós kompetensia MSSI nian.

"Moras ne'e afeita husi buat oioin. Hanesan, loron ida han dala ida de'it ne'ebé bele provoka moras. Tanba tuir estatístik 2015 nian, kiak % 41. Entaun, MSSI ho nia papél atu apoiu ba ema kbiit laek sira, hodi bele kombate moras tuberkuloze," Rui hatete.

Nia dehan, apoiu ne'ebé MSSI sei halo mak hanesan ajuda pasiente sira ne'ebé mai husi área rurál bainhira halo tratamentu iha nasionál. Maibé, ba pasiente sira ne'ebé laiha meius ruma atu halo ba nia an no apoiu mós ba instituisaun sosiál hanesan Fundasaun Klibur Domin iha Tibar.

Comment

Tempotimor (Dili) – Deputadu husi bankada Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO), Luis Roberto husu Parlamentu Nasionál atu reduz osan Viajen ba estranjeiru no aumenta osan viajen iha rai laran nian.

"Di'ak liu aumenta orsamentu ba viajen lokál ne'e barak liu, para ita tuun ba kraik para haree povu nia moris, ba estranjeiru manan saida?" hatete deputadu Luis Roberto iha ninia intervensaun ba debate Orsamentu Privativa ba Parlamentu Nasionál, Tersa (17/09/19).

Tuir deputadu ne'e, kona-ba viajen estranjeiru ninian entre kooperasaun bilaterál Parlamentu Timor-Leste no parlamentu nasaun seluk nian, sei iha karta konvite.

"Kona-ba estranjeiru nian, kooperasaun bilaterál Parlamentu ida ho Parlamentu seluk ha'u fiar katak konvite sei mai para ita ba partisipa, no ita mós konvida sira para mai partisipa iha Parlamentu ne'e. Ita hotu akompaña," dehan Luis Roberto.

Nia afirma, tinan kotuk PN promete sei fó tempu ba deputadu foun sira hodi halo estudu viabilidade iha rai liur. Maibé, nia dehan, ida ne'e hanesan liafuan de'it. La akontese.

Entretantu, Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe de Jesus da Costa Amaral katak kona-ba ida ne'e, depende ba deputadu sira atu reduz iha item ida ne'ebé.

"Agora, plenaria iha kompetensia para reduz to'o tiha zero mós bele. Ida ne'e, kompetensia plenaria. Ne'e mak ohin ha'u dehan, se reduz to'o tiha zero ha'u fó parabens," dehan Arão.

Comment

Tempotimor (Dili) – Fundasaun Mahein (FM) husu ba Primeiru Ministru Taur Matan Ruak atu komesa deskute ona kona-ba Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Maijor Jenerál Lere Anan Timur (LAT) nia mandatu ne'ebé sei remata iha 6 Outubru 2019. Inklui mandatu Brigadeiru Jenerál Falur Rate Laek ne'ebé sei remata iha 1 Outubru 2019.

"Ami husu atu Governu no Prezidente Repúblika (PR) tenki hahú ona prosesu diskusaun ba mandatu Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Major Jenerál Lere Anan Timur ne'ebé sei remata iha loron 6 Outubru no Vise Xefe Estadu Maior Jenerál, Brigadeiro Jenerál, Falur Rate Laek sei remata iha 1 Outobru 2019,” hatete Diretór interinu Fundasaun Mahein, João Almeida ba jornalista iha edifisiu FM Fomentu I, Tersa (17/09/19).

Tuir FM nia observasaun, jerasaun barak mak iha ona kapasidade atu lidera F-FDTL. Maibé, desizaun iha Prezidente Repúblika nia liman.

"Ha'u hanoin komandante barak iha ona kapasidade atu lidera forsa Armada ho sira nia esperensia ne'ebé sira hetan hodi hadi'a di'ak liután Komandu F-FDTL. Maibé, depende ba kompetensia Prezidente  Repúblika hodi Konsulta ho membru Konsellu Superior Defeza no Seguransa,”Almeida hatete.

Entretantu, antes ne’e iha loron 3 Agostu 2019, Prezidente Republika Lú Olo dekreta kontinuidade mandatu ba Majór Jenerál, Lere Anan Timur nu’udar Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, liuhusi Dekretu Prezidensiál ne’ebé públika iha 14 juñu 2019, serie I, númeru 23 A, hahú sura hosi 6 Outobru 2019.

Comment

Tempotimor (Dili) – Reprezentante Partidu Libertasaun Populár (PLP) iha Parlamentu Nasionál (PN), Maria Angelina Sarmento hatete, polítika PLP nian hodi halakon pensaun vitalisia mak seguransa sosiál.

"PLP nia hanoin ne'ebé mak ideál liu halakon tiha pensaun vitalisia ne'e mak seguransa sosiál. Tanba seguransa sosiál ne'e, ita bele dehan hatuur ona seguransa sosiál ba ema hotu ne'ebé la haree ba nia kargu ka ema importante liu iha nasaun ne'e. Entaun, nia previlejiu liu. Maibé, seguransa sosiál ne'e ko'a o nia saláriu bainhira iha ona tempu reforma. O iha direitu foti fali o nia osan ne'e," dehan Maria Angelina Sarmento iha Parlamentu Nasionál, Tersa (17/09/19)

Tuir nia, lei pensaun vitalisia agora ein vigor hela. Maibé, deputadu tuan sira mós prontu ona atu kontribui ho AMP nia polítika.

"Lei pensaun vitalisia agora ein vigor hela, mas ha'u hanoin deputadu tuan sira prontu atu kontribui. Tanba, ida ne'e parte ida hotu husi AMP ninia komprimisiu inklui mós PLP nia komprimisiu," dehan Angelina.

Tuir Vise Prezidente Parlamentu ne'e, durante iha PN halo ona komunikasaun informál ho deputadu tuan sira, hodi halakon pensaun vitalisia no hotu-hotu apoiu de'it rejime kontribuitivu seguransa sosiál, ne'ebé hamosu justisa sosiál  ba ema hotu.

Nia akresenta, eis deputadu sira ne'ebé hetan pensaun vitalisia agora reduz ona ba pursentu 60%.

"Eis deputadu sira ne'ebé hetan pensaun ne'e halo redusaun ba % 60. Entaun se deputadu efetivu nia salariu mak US$ 1.600, entaun husi US$ 1.600 ne'e mak % 60 ba eis deputadu sira ne'ebé agora ne aplika hela % 60 ne'e, la'ós % 100 hanesan ho deputadu atual sira," dehan Angelina.

Comment

Tempotimor (Dili) – Observadór polítika husi Universidade Dili lamenta tebes ho átu Parlamentu Nasionál nian ne'ebé kontinua kansela viajen Prezidente Repúblika (PR) nian ne'ebé atu ba Nova Iorke, partisipa Asembleia Jerál ONU.

"Ita agora ne'e interdependensia hela, katak iha orgaun ida ho orgaun seluk laiha komunikasaun ne'ebé di'ak ba malu," dehan observadór polítika Francisco Mausoro iha kampus UNDIL, Tersa  (17/09/19).

Tuir Mausoro, átu ne'ebé mak Parlamentu Nasionál hatudu ne'e ladi'ak. "Átu ne'ebe mak Parlamentu Nasionál halo ne'e la di'ak. Tanba laiha interese ba povu. Tanba ne'e, tenke iha interese ba povu hodi rezolve problema ne'ebé mak kro'at iha povu nia moris. Ita presiza hatudu lisaun ne'ebé di'ak ba ita nia povu," Francisco afirma.

Nia akresenta, atu halakon átu hirak ne'e, Prezidente Repúblika tenke fó  posse ba membru Governu ne'ebé kontinua pendente.

Parlamentu Nasionál, kansela viajem PR nian ba Nova Iorke iha Segunda (16/09/19), liuhusi rezultdu votasaun a favor 20 kontra 27 no abstensun ida.

Comment

Tempotimor (Dili) – Parlamentu Nasionál (PN), Tersa (17/09/19) aprova iha faze jeneralidade ba Orsamentu Privativa ba Parlamentu Nasionál ho montante tokon US$ 17.9 ba tinan 2020.

Iha debate jeneralidade ba Orsamentu Privativa ne'e, Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe de Jesus da Costa Amaral katak, planu inisiál ne'ebé mai husi komisoens sira hotu, submete mai Konsellu Administrasaun PN kuaze tokon ruanulu resin.

"Osan ne'ebé mak submete mai ne'e, kuaze Millioens US$ 20 resin. Ne'ebé, ami konsege lori to'o mai iha Konsellu Administrasaun PN nian, depois konsege halo diskusaun no reduz. Ikus mai hetan millioens US$ 17,9 ba planu orsamentu ne'ebé mak aprezenta iha plenaria hodi debate," dehan Arão Noe iha PN, Tersa (17/09/19).

Husi totál orsamentu ne'ebé PN iha, konsege hetan ona aprovasaun iha faze jeneralidade ba projeitu rezolusaun PN numeru 35/V (II), husi deputadu 51 ho votus a favor 35, abstensun 12 no kontra 4.

Comment

Tempotimor (Dili) – Fundasaun Mahein (FM), deteta osan hamutuk US$ 4,230.00, lakon iha Fronteira Bobometo Oe-Cusse.

"Monitorizasaun FM nian identifika Postu Fronteira Bobometo Oe-Cuse, orsamento ka taxa lakon la hatama ba banku husi fulan Jullu to'o Agusto 2019 nian, ho montante US$ 4,230.00. Deskonfia, pesoál servisu migrasaun utiliza ba nesesidade privadu," dehan  Koordenadór peskiza, Sancho Xavier iha Edifisiu Fundasaun Mahein, Fomentu I, Tersa (17/09/19).

FM mós husu ba ministériu relevante atu halo investigasaun ne'ebé kle'an ba átu refere. "Fundasaun Mahein, husu atu halo transferensia ne'e halo uluk investigasaun ida profundu ba pesoál sira ne'ebé deskonfia komete iregularidade antes atu halo transferensia," Sancho dehan.

Entretantu Diretor Ezekutivu Interino Fundasaun Mahein, Joao Almeida katak, investigasaun halo didi'ak atu hatene iregularidade ne'e sese mak Inklui iha laran.

"Bainhira la halo investigasaun mak halo de'it transferensia tomak, ne'e prejudika tebes ba funsionamentu regular servisu imigrasaun nian," Joao Almeida informa.

Tuir Almeida, bainhira halo transferensia tomak de'it, ne'e signifika investe foun fali. “Tanba servisu imigrasaun nian ne'e, komplexu liga ho aplikasaun lei imigrasaun ninian,” nia hatete.

Comment

Tempotimor (Dili) – Kapitál Sentru Saúde Formoza (KSSF) tinan ne'e, rejista moras ISPA no Diareia aas liu, kompara ho moras sira seluk.

Tuir Diretór Kapitál Sentru Saúde Formoza (KSSF),  Jaime dos Reis Belo katak, durante ne'e Sentru Saúde  Formoza rejista moras aas liu mak ISPA.

"Moras ne'ebé aas liu iha Sentru Saúde ne'ebé ami rejista mak ISPA, moras kulit ho diareia," dehan Diretór KSSF, Jaime dos Reis Belo iha nia knaar fatin Formoza, Tersa (17/09/19).

Nia subliña, Sentru Saúde Formoza kada loron halo atendimentu ba pasiente sira hamutuk 1.000. "Pasiente ne'ebé loroloron tama iha Sentru Saúde ne'e menus liu mak 150. Barak liu ne'e mak bele to'o  1000, tuir klima ne'ebé iha," Jaime dehan.

Tuir nia, moras ne'ebé aas ne'e afeta husi rai rahun suar hodi afeta ba isin manas, ulun moras no mear.

Comment

Tempotimor (Dili) – Vise I Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento katak, polítika Aliansa Mudansa ba Progressu (AMP) nian, kona-ba reduz dezempregu hodi kria kampu servisu ba Timoroan 60.000 kada tinan mak la konsege, Governu bele revè.

"Governu presiza halo ezersisiu para haree filafali sira nian previzaun kona-ba 60.000 kampu servisu kada tinan ne'e ideál ka lae? Se prosesu polítika ne'e la'o, ita haree katak iha impedimentu espetativa ne'ebé mak iha, liuhusi ita nia promesas sira ne'ebé hato'o iha kampañia eleitorál," dehan Maria Angelina iha PN, Tersa (17/09/19).

Nia dehan, Governu bele revè fali nia polítika ne'e bainhira imposivel atinje. "Governu la sala revè fali nia polítika ida ne'e. Katak, imposivel atu alkansa 60.000 kampu servisu kada tinan. Ho razaun mak ministru kompetente seidauk iha fatin. Entaun, sira labele ezekuta tanba iha lei organika Governu fó limitasaun ba ministru, hodi ezekuta husi millioens ida to'o millioens lima," Maria Angelina esplika.

Nia afirma, bainhira Governu hanoin politika 60.000 ne'e la ideal bele revè. "Ha'u hanoin, se Governu hanoin polítika ne'e la'ós ideal, bazeia ba promesas kampañia eleitorál bele revè. Ha'u hanoin la sala buat ida. Importante mak oinsá la'o tuir nafatin programa Governu nian. Kona-ba númeru ne'e ita bele halo mudansa, bazeia ba realidade ne'ebé mak andamentu polítika ne'ebé mak ita infrenta," dehan Vise I PPN ne'e.

Comment

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« June 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Tempo Timor Networks

Online Counter