Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Relasiona ho fatin ba embaixada Timor-Leste nian iha Estadus Unidus Amérika  (EUA), ne'ebé to'o oras ne'e seidauk iha, Governu Timor-Leste liuhusi Ministériu Negósiu Estranjeiru  no Kooperasaun (MNEK), husu resiprosidade ba EUA.

"Kona-ba fatin ba embaixada Timor-Leste nian iha Amérika, ita sei trata hela fatin. Sira husu ba ita no Konsellu Ministru mós aprova ona, katak sira hakarak ita atu fó kontratu ida ba tinan naruk ho presu ida hanesan ne'e, hanesan ne'ebá. Entaun ita konkorda ona. Ministru Justisa mós ko'alia ona, MNEK mós hare tiha ona kontratu ne'e," dehan Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) Deonísio Babo Soares iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Kinta (19/09/19).

Nia afirma, TL husu resiprosidade ba EUA atu fó ba ita hanesan ita fó ba sira. "Ita husu resiprosidade katak ita fó ba sira, sira mós tenke fó mai ita iha Amérika. Ne'e, la'ós dehan fó de'it depois ita ba iha ne'ebá selu nafatin laiha,” nia esplika.

Tuir Babo, prosesu ne'e sei la'o hela. Hotu ona, mak sei asina. Maibé, nia dehan tan, ida ne'e normal.  Tanba iha diplomasia labele ansi.

“Rezolve buat ruma tenke resolve ho kalma no labele prejudika fali ita, ka labele fó de'it vantajen ba sira no ita. Laiha. Ita tenke negosia, haree ho kalma no neneik," dehan Babo.

Tempotimor (Dili) – Diretór Ezekutivu SERVE, Florencio Sanches hatete to'o fulan Jullu 2019, SERVE rejista ona emprezáriu hamutuk 26.000 ne'ebé hala'o atividade komersiál iha Timor-Leste.

"Husi totál ida ne'e, emprezáriu internasionál ne'ebé mai loke ona sira-nia sukursál, hamutuk 104. Entaun, ita halo komparasaun ho emprezáriu nasionál sira nia la to'o pursentu ida no rua," informa Florencio Sanches iha ninia knaar fatin, Villa Verde, Kinta  (19/09/19).

Sanches esplika, públiku ne'ebé dehan katak emprezáriu internasionál mak domina Timor-Leste, maibé bazeia ba baze dadus, emprezáriu internasionál iha de'it 104 husi 26.000 totál emprezáriu.

"Tuir baze dadus ofisiál ne'ebé iha, hatudu katak ema estranjeiru ne'ebé mak na'in ba kompañia iha Timor-Leste ne'e, iha de'it 1.500. Kompara ho Timoroan mak na'in ba kompañia 25.000.  Signifika  katak emprezáriu Timoroan mak domina. La'ós emprezáriu estranjeiru ka ema estranjeiru," Sanches afirma.

Nia dehan, iha implementasaun ba atividade komérsiu iha territóriu, mézmuke Timoroan mak domina %90 iha rejistu komérsiu, maibé ezerse atividade ekonomia ne'e ema estranjeiru.

“Mézmuke emprezáriu Timoroan domina iha rejistu, maibé sira laiha kapitál atu ezerse sira-nia atividade komersiál. Agora, estranjeiru sira iha kapitál boot para atu ezerse sira-nia atividade ekonomia diretamente," nia esplika.

Tuir nia,  emprezariu internasionál ne'ebé barak liu iha Timor-Leste mak husi Indonézia no Xina. Maski nune'e, parte Europa mós iha.

Tempotimor (Dili) – Komunidade Suku Madohi, liuliu sira ne'ebé hela iha Aldeia Anin-Fuik, Aldeia 7 de Setembru no Aldeia Rosário, husu ba estadu atu bainhira hasai populasaun husi rai estadu nian, presiza halo uluk registrasaun.

“Komunidade iha intensaun atu kontribuisaun ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Maibé, presiza mós konsiderasaun husi estadu no Governu,” hatete komunidade Silveiro da Costa iha Sede Aldeia Anin Fuik, Beto, Dili, Kinta (19/09/2019).

Nia dehan, prosesu atu halo registrasaun ba komunidade ne'ebé okupa rai estadu nian ne'e, tenke kria uluk enkontru, atu ema hotu bele hato'o nia hanoin. Hafoin foti desizaun hodi hasai komunidade husi rai estadu. “Labele uza fali sistema radikál para mai hasai, halo ema hotu la satisfeitu," nia afirma.

Tuir Silveiro, bainhira Governu hasai komunidade tenke ho dignu. Atu nune'e, komunidade labele sai vítima ba prosesu dezenvolvimentu ne'ebé la'o iha rai laran.

Entretantu, reprezentante Diresaun Sistema Nasionál Cadastro (SNC), Felicidade M. Ximenes afirma, iha prosesu atualizasaun ida ne'e atu fahe informasaun kadastrál anteriór nian ba komunidade sira.

"Ohin ami mai fó informasaun ba komunidade sira iha Suku Madohi, Posto Administrativu Don Aleixo. Liuliu iha Aldeia tolu hanesan Anin Fuik, 7 de Setembro no Rosário ne'ebé hela iha rai estadu nian, atu bele halo registrasaun hodi estadu bele hatene uma-kain hira mak durante ne'e okupa," Felicidade hateten.

Ho ida ne'e, tuir Felicidade, prosesu alargamentu ba Aeroporto ne'e la'o, sei hasai populasaun sira ne'ebé okupa rai refere tuir lei no sistema ne'ebé iha ona.

Maski nune'e, komunidade sira ne'ebé hetan afetadu husi rai estadu, seidauk klaru tanba foin mak halo prosesu rejistrasaun.

Tempotimor (Dili) – Parlamentu Nasionál husu ba Governu presiza hadi'a liután CCTV ne'ebé estabelese iha fatin públiku. Presiza mós update dalan para iha koneksaun ho google map, hodi bele deteta grupu deskoñesidu sira ne'ebé estraga ema seluk nia vida.

"CCTV ne'e, esforsu ida ona husi Governu. Liuliu husi parte seguransa nian, para oinsá buka deteta situasaun ne'ebé bele fó informasaun hodi halo servisu seguransa ho di'ak. Maski nune'e, ha'u hanoin presiza mós update. Tanba, ita iha problema, dalan sira ne'e mós tenke tama iha google map. Para buat ne'ebé ita hakarak deteta ne'e, bele akapta husi CCTV," dehan Xefe bankada CNRT, Duarte Nunes iha nia bankada Parlamentu Nasionál, Kinta (19/09/19).

Deputadu ne'e informa,  bainhira situasaun CCTV ne'e mak seidauk apoiu ho di'ak ba servisu seguransa,  PN sei ko'alia ho Governu.

"Se ida ne'e mak seidauk apoiu ho di'ak, ami sei iha diskusaun para ko'alia ho parte seguransa para oinsá mak ita halo kontrola ba kapitál Dili ne'e. Tanba ha'u haree to'o agora seidauk bele, presiza hadi'a," nia afirma.

Tuir nia observasaun, CCTV ne'ebé iha seidauk bele kobre kapitál Dili laran. Inklui ahi sira iha estrada mós tenke naroman ho di'ak, hodi nune'e CCTV bele akapta ema autór krime sira nia oin ho klaru.

Iha fatin hanesan, deputadu Sabino Soares 'Guntur' katak, tékniku profesionál sira tenke haree no deteta falla husi CCTV hirak ne'e.

"Téknika profisionál sira ne'ebé servisu iha ne'ebá tenke deteta problema ne'e. Se ita monta tiha CCTV para abandona de'it, lakohi servisu, lakohi monitoriza, entaun nia konsekuésia mak nune'e. Ita fó nafatin espasu ba ema vandalizmu sira para halo asaun krime iha Dili laran," Guntur dehan.

Nia parte mós husu ba parte autoridade seguransa atu maksimaliza servisu seguransa nian atu atua problema sira ne'e.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Sabino Soares 'Guntur' konsidera, operasaun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) durante ne'e la profisionál. Tanba, molok ba operasaun alerta uluk ona ba públiku.

"Tuir loloos polísia labele halo deklarasaun polítika iha públiku. Sira atu ba halo saida, ba nonok no halo de'it. O fó hatene tiha ona ba ema autór krime sira, konserteza sira mós antisipa. Tanba ne'e, PNTL looos nein atu halo deklarasaun polítika katak agora ne'e ha'u la fó fatin," dehan Deputadu husi bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP) ne'e, iha Parlamentu Nasionál, Kinta (19/09/19).

Nia akresenta, autoridade seguransa tenke iha polítika di'ak para bele deteta autór kriminozu sira.

"Autoriedade seguransa tenke iha polítika di'ak, hodi deteta no kaer autór kriminozu. Labele aban ba halo operasaun iha fatin ruma, kalan fó sai ona husi média katak aban ba halo operasaun iha fatin ida ne'e. Ida ne'e halo ema kriminozu sira ses-an husi fatin ne'e," Guntur afirma.

Nia mós husu atu lider PNTL labele halo polítika iha sosiedade nian leet. Nia dehan, PNTL iha dever obrigasaun atu asegura povu.

"Komandante sira, ba halo fali kampaíña polítika. Autoridade seguransa nunka mais ba halo polítika iha sosiedade. Sira nia dever obrigasaun oinsá atu antisipa krime ne'ebé mak mosu. Tenke koopera ho autoridade lokál sira, hodi sensibiliza sasan hirak ne'e. Mas, tanba ne'e mak ita nia  polísia ne'e la profisionál. Kuandu sira nia lider mak la  profisionál ona,  satán ninia elementu sira," Guntur hatete.

Tempotimor (Dili) – Orsamentu Privativa (OP) Parlamentu Nasionál hetan ona aprovasaun ho rezultadu a favor 34, kontra 11 no abstensaun 5 iha dezisaun finál global. OP ba tinan 2020 ne'e, aprova ho montante millaun $16.486,896.

“Ha'u vota kontra ho sentidu responsabilidade. Governu fó envelope fiskál millaun $14, labele halo fali ba millaun $16,” afirma deputadu Antoninho Bianco, Kuarta (18/09/19) iha Parlamentu Nasionál depois plenaria.

Nia dehan, ida ne'e indisiplinadu. “Tanba, envelope fiskál Governu ne'e tuir loloos prevalese imi,” Bianco kestiona.

Husi bankada hanesan ho deputadu Bianco, deputadu José Soares deside vota abstensaun. Nia dehan, razaun vota abstensaun tanba presiza hadi'a. “Governu fó osan millaun $14, to'o iha Parlamentu Nasionál sa'e ba millaun $16. Ida ne'e, presiza hadi'a,” José esplika.

Tuir Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noé de Jesus Amarál hatete, orsamentu totál ba Parlamentu Nasionál hamutuk millaun $16.486.896 ho nia diskrisaun fahe ba kategória lima: Saláriu  Vensimentu $5.945.229, Bens Servisu $8.271.276, Kapitál Menór $1.16,391, Kapitál  Dezenvolvimentu 80 mil no transferensia públika $1.174 mil.

Iha fatin hanesan, deputadu Luis Roberto haktuir ho orsamentu ne'ebé aprova ona hodi bele fasilita deputadu nain 65, inklui mós funsionáriu Parlamentu Nasionál sira.

"Bankada KHUNTO vota a favor ba Orsamentu Privativa Parlamentu Nasionál, hodi bele fasilita deputadu no funsionáriu inklui tékniku sira hotu hodi dezenvolve orgaun soberanu ne'e ba futuru," Luis dehan.

Rezultadu aprovasaun ba votasaun finál globál ne'e mak; afavor 34, kontra 11 no abstensaun 5.

Antes ne'e, Parlamentu Nasionál iha loron hirak liubá aprova iha debate jeneralidade Orsamentu Privativa ba Parlamentu Nasional hamutuk millaun $ 17.9. Maibé, iha finál global, PN aprova de'it millaun $16 resin.

Tempotimor (Dili) – Ministra Defeza (MD) Austrália, Senadora Hon Linda Reynolds CSC kompromete, sei hametin kooperasaun bilaterál entre nasaun rua iha área marítima, ambiente no manutensaun ba paz.

Komunikadu imprensa ne’ebé tempotimor.com asesu iha portál Departamentu Ministériu Defeza Australia nian hatete, Ministra Defeza Australiana ne’e sei vizita Timor-Leste entre loron 19 -21 fulan Setembru tinan ida ne’e.    

“Hau sei halo viajen ba Dili, entre 19 e 21 Setembru hodi partisipa iha eventu sira hodi rekoñese aniversáriu ba daruanuluk lansamentu Forsa Internasionál ba Timor-Leste (INTERFET),” hateten Ministra Linda iha komunikadu ne’e.

Nia konsidera, aniversáriu ne’e hanesan oportunidade hodi fó onra ba papél INTERFET nian, hodi reestabelese paz no fasilita Timor-Leste, hodi dezenvolve hanesan nasaun ne’ebé independente, soberanu no sustentavel ekonomikamente.

Privilejiu hodi reuniaun ho Governu Timor-Leste, ho povu Timor-Leste no ho veteranu INTERFET nian, hodi komemora lansamentu istóriku ne’e.

“Ha’u espera koñese veteranu sira no membru forsa defesa Australia nian ne'ebé uluk serbisu iha INTERFET ho Ministru Assuntos Veteranus no Pesoál Defesa, Darren Chester, iha resepsaun ida iha ró HMAS Choules, ne'ebé hela iha Dili, hodi marka komemorasaun ida ne’e,” Ministra ne'e hateten.

Nia dehan, ninia visita dahuluk iha Timor-Leste hanesan Ministra Defesa. Nia sei fornese mós oportunidade hodi hala'o diskusaun formál ho Governu Timor-Leste kona-ba oinsá atu bele haluan kooperasaun iha ambiente marítima, formasaun no operasaun manutensaun paz.

Ministra ne'e mós sei visita Base Naval iha Hera. Fatin ne’ebé sei renova liuhosi pakote seguransa marítima ne’ebé Primeiru Ministru Austrália, Scott Morrison anunsia ona hodi asegura katak fatin refere prontu hodi simu ró patrulhu tipo Guardian Class rua ne'ebé Australia sei entrega iha 2023.

“Ha’u nia visita mós ho konklusaun Ezersisiu Hari’i Hamutuk – ezersisiu engenharia no kapasidade ne'ebé akontese durante fulan ida, tinan-tinan,” nia esplika.

Tinan ida nee engenheiro kombate nian husi Austrália no Timor-Leste serbisu hamutuk hodi hasa’e sira nia kapasidade iha área konstrusaun, dezenvolvimentu infraestruktura no manutensaun ekipamentu, liuhosi projetu iha Kapitál Timor-Leste.

Hari’i Hamutuk, nia signifikadu iha Tetun emblematiku ho futuru kooperasaun defesa Austrália ho Timor-Leste, ho foku iha kooperasaun prátika hodi suporta Timor-Leste nia kapasidade defesa.

Tempotimor (Dili) –  Durante ne'e, Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi-Ambeno (RAEOA) ho Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM) rekolla ona taxa rejionál hamutuk Millaun $32.

"Reseita hirak ne'e, mai husi Alfandega, EDTL, impostu bainhira sasan sira tama no projetu hirak ne'e hotu mak hamutuk millioens 32 ba kofre rejionál," dehan Prezidente Interino RAEOA ho ZEESM, Arsenio Paixão Bano iha Ministériu Finansas, Aitarak Laran, Dili, Kuarta (18/09/10).

Kona-ba taxa husi Aeroportu Internasionál Rota do Sandal, Bano rekoñese seidauk boot. "Kobre, mas seidauk maka'aas. Ita foin hahú ne'e kobre uitoan," nia dehan.

Tuir Bano, aeroportu internasionál la'ós buat ida fasil. Presiza prepara buat barak. “Sertifikadu de'it ami seidauk iha. Ida ne'e preokupasaun ida mós husi Governu sentrál nian. Tenke halo hotu sertifikasaun internál no sei deskute ho  Administrasaun Aeroporto no Navegasaun Aeréa Timor-Leste (ANATL),” Arsenio esplika.

Aeroportu Rota do Sandalo nu'udar aeroportu ho estandar internasionál ne'ebé hetan inagurasaun iha loron 17 Junu 2019.

Tempotimor (Dili) – Maski tinan rua ona autoridade munisípiu estabelese, maibé seidauk hetan valór  husi Governu Sentrál (GS).

Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau (PAMB), Antonio Guterres konsidera Governu Sentrál (GS) halo ona diskriminasaun no kompetisaun ho munisípiu.  

“Problema ba ami, mak oinsá dudu desentralizasaun iha kraik para bazeia ba programa Governu nian katak, fazeadamente la'o tuir dalan. Maibé, ami la'o tiha ona iha deskonsentrasaun no agora iha desentralizasaun territorial ona,” dehan Antonio Guterres ba jornalista iha Ministériu Finansas, Aitarak Laran, Dili, Kuarta (18/09/19).

Tuir PAMB ne'e, se la instala kondisaun mínimu iha munisípiu para muda kondisoens populasaun nia moris, autoridade sei hetan de'it saláriu no vensimentu, bens no servisu transferensia públika. “Ne'e mak naran ami autoridade munisipál. Autoridade ida ne'ebé?” PUMB ne'e afirma.

Antonio promete, sei hasoru malu ho Governu Sentrál hodi husu klarafika bainhira mak Governu Sentrál  fó fiar ba autoridade munisípiu sira.

"Tinan ida ne'e, ami hakarak koko. Tempu to'o ona, oinsá mak Governu Sentrál fó fiar ba Prezidente Autoridade Munisípiu sira. Liuhosi fiar ne'ebé mak akordu organik entre dia 1 Setembru 2016 ne'e la'o, no reprezenta ona Governu Sentrál iha kraik," nia esplika.

PAMB mós husu atu Governu Sentrál labele kompete ho Governu lokál.

Tempotimor (Dili) – Atu kombate moras tuberkoloze (TB) iha rai laran, Ministériu Saúde kria ekipa ida para bele servisu hamutuk ho ministériu relevante.

“Ohin, komesa ona inisia ekipa ida, hanesan ekipa taskforce. Tanba, ita iha komprimisiu atu ko'alia ho ekipa internasionál, kona-ba Asembleia Mundiál Saúde,” informa Vise Ministra Saúde, Helia A. Dos Reis iha Maubara Room, Timor Plaza, Kuarta (18/09/19).

Ekipa Taskforce ida ne'e, inklui ministériu relevante hanesan Ministériu Solidariedade Sosiál  Inkluzaun (MSSI), Ministériu Edukasaun, Ministériu ESTATAL, parseiru dezenvolvimento, konvensoes Relijiozu no ONG internasionál. Ekipa ne'e rasik, bele defini halo desizaun no estratejia hodi kombate moras tuberkuloze.

Helia rekoñese, mudansa lubuk ida ne'ebe signifikativu. Maibé, nia hatete, presiza mós haree ba komunidade nia nesesidade hanesan Postu Saúde no fasilidade sira iha área rural, hodi bele kombate moras tuberkuloze no mós moras seluk.

Entretantu, Diretór Jerál MSSI, Rui Exposto dehan atu kombate moras tuberkuloze ne'e la'ós kompetensia MSSI nian.

"Moras ne'e afeita husi buat oioin. Hanesan, loron ida han dala ida de'it ne'ebé bele provoka moras. Tanba tuir estatístik 2015 nian, kiak % 41. Entaun, MSSI ho nia papél atu apoiu ba ema kbiit laek sira, hodi bele kombate moras tuberkuloze," Rui hatete.

Nia dehan, apoiu ne'ebé MSSI sei halo mak hanesan ajuda pasiente sira ne'ebé mai husi área rurál bainhira halo tratamentu iha nasionál. Maibé, ba pasiente sira ne'ebé laiha meius ruma atu halo ba nia an no apoiu mós ba instituisaun sosiál hanesan Fundasaun Klibur Domin iha Tibar.

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Tempo Timor Networks

Online Counter