Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)- Ministru Petróleo no Minarai (MPM) Victor da Conseiçao Soares hateten, tinan ne'e Ministetiu Petroleu no Minarai konsege atinji ona rezultadu ezekusaun hamutuk %84,2 husi alokasaun pakote Dotasun Orsamental Temporaria (DOT) inklui Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020.

Tempotimor (Dili)-Liga ba proporsaun jestaun rezerva ne'ebé faktu hatudu katak zero, maka Prezidente Timor Gap António José Loyola de Souza promete sei lidera Timor Gap ho estudu ne'ebé kle'an ba proporsaun aubstituisaun rezerva mina nian.

Tempotimor (Dili)-Maske tratadu tasi Timor nian loos ona, maibé atu lori Greater Sunrise mai Timor-Leste parte kosta sul nian la'ós fasíl, tanba legalidade lubuk mak seidauk iha.

Nune'e, Prezidente Konsellu Administrasaun Autoriedade Nasionál Petroleu no Minerais (ANPM) Florentino Mateus Soares Fereira katak, kuandu la presiza legalidade sira no hakarak servisu diretamente maka sei han tinan ualu, maibé presiza legalidade sira, sei liu tinan 10.

"Rejime ida ne'e rekere ita atu hatur enkuadramentu legál sira, tanba ne'e mak ami bolu komesa husi kódigu mineiru petrolíferu nian, tributária no lei komplementár sira, nune'e iha termu jurídiku legál nomós tributária fiskais sira bele preparadu," dehan Prezidente ANPM Florentino Mateus Soares Fereira iha Kampus UNITAL, Sábadu (17/10).

Nia mós dehan, iha enkuadramentu legál ba GS, presiza halo kazamentu ba lei Timor-Leste no Australia. "Iha tejime legál ita koko atu fó kaben ba lei rua, lei Australia nian ne'ebé ema bolu lei komun maibé iha Timor ita bolu lei sivíl.

Lei rua ne'e nia sistema la hanesan, entaun ami halo tiha ona iha aranjamentu tranzisaun ne'ebé muda kampu sira husi teritóriu Australia nian mai teritóriu Timor-Leste," nia dehan.

Lider ANPM mós afirma, kampu sira hanesan kitan, Bayu Undang, 1109, ida ne'ebé bolu 1911 ne'e no kampu sira seluk muda ona mai teritóriu TL.

"Bainhira ami muda kampu sira ne'e mai, ami deskute ho Australia sira kona-ba enkuadramentu legál sira atu haree oinsa lei rua ne'e ita halo sai ida de'it, maibé la fó prezudikasaun ba empreza sira nomós estadu, entaun prosesu ne'e mós ita sei halo ba Greater Sunrise, tanba GS ne'e kampu foun loos," dehan Florentino.

Nia subliña, bainhira prosesu kazamentu ba lei rua ne'e hotu ona, presiza produz tan kontratu partilla produsaun ida ne'ebé iha laran sei prevé nia kondisaun oinsa atu dezenvolve kampu GS ne'e, tanba ne'e la'ós fasil.

"Prosesu hotu presiza iha Komisáriu rua husi TL no rua husi Australia para asina akordu, depois lori ba Timor Gap ho nia operadór sira asina kona-ba prosesu dezenvolvimentu nian, tanba ne'e ita la'ós sik de'it katak, ohin ka aban, maibé ne'e prosesu ida ne'ebé involve legál, komersiál no tékniku," nia dehan.

Entretantu kalendáriu ne'ebé iha ona katak, prosesu lei sira sei finaliza iha tinan oin, maibé depende ba diskusaun entre tékniku husi TL no Australia.

"Kona-ba PMC ami prevé ba dezembru tinan ne'e, maibé la'ós PMC de'it mak iha laran, lei komplementár mós iha, PSC, entaun agora iha ona esbosu, ami bele finaliza, maibé ba oin mak PSC ami konsege asegura ho empreza ba tinan oin," dehan nia.

Liga legalidade sira ne'e, nia mós dehan, kuandu ita asina kontratu ida mak la presiza legalidade ka servisu diretamente ita sei gasta tinan ualu hodi halo produsaun ba gas, entaun hamutuk ho prosesu legalidade ne'e bele liu tinan 10, tanba atu finaliza legalidade de'it bele atinje to'o tinan rua ka tolu inklui atu halo kontrusaun presiza gasta tinan ida ka rua halo konstrusaun.(*)

Tempotimor (Dili)-Durante tempu barak nia laran, laiha kompañia estatál ne'ebé hola parte iha fornesimentu kombustivel ba sentru eletrika ne'ebé durante ne'e fornese eletrisidade ba povu no estadu.

Kada konkursu Publiku durante ne’e sempre ba manan ba kompañia privadu sira de'it mak nu’udar fornese kombustivel, nu’une’e duni governu liuhusi Ministru Petroleu no Minerais (MPM) Victor da Conceição Soares, Ministru Obras Públika (MOP) Salvadór Pires no Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak deside ona hodi Timor GAP mós hola parte iha fornesimentu kombustivel ba sentru eletrika.

"Timor GAP atu partisipa fornesimentu kombustivel ba EDTL, entaun ohin ami diskusaun kleur to'o hetan duni konkluzaun," dehan Ministru Victor iha Palásiu Governu, Sesta (25/9).

Governante ne'e afirma, proposta kona-ba partisipasaun Timor GAP nian ne'e mai dala barak iha Konsellu Ministru (KM), maibé ohin konsege fó opprtunidade hodi diskute.

"Kada fornesimentu ne'ebé Timor GAP fornese, sei fornese tokon 35 litru, ba rote EDTL tolu ne'ebé iha ne'e, sei fornese ba rote ida ne'ebé MOP sei deside," nia dehan.

Entretantu, atu formaliza asuntu refere, governu sei enkamiña dekretu lei ida ba Prezidente Repúblika (PR) hodi promulga, nune'e Timor GAP nia partisipasaun bele formal.

Tempotimor (Dili) - Ministru Petróleu no minerais, Victor da Conceição Soares, propoin ideia ba Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak atu buka solusaun hodi harii autoridade espesifiku trata ba asuntu liña transversais.

Tempotimor (Dili) - Hafoin Ministeiru Petróleu no Mineral halo re-estruturasaun ba lideransa ba ANPM, Timor Gap no IPG, MPM mos kontinua halo kompleta membru konsellu admistrasaun autonomu ne'ebé iha institusaun sira ne’e.

Ministru Victor da Conceição Soares hateten, progresu servisu ministeriu nian ba Primeiru Ministru hafoin substitui lideransa husi ANPM, Timor Gap inklui IPG. 

Governante ne'e akresenta, progresu servisu iha institusaun ANPM hafoin restruturasaun servisu tomak la’o normal, maibe iha tempu badak mos sei kompleta membru konsellu admistrasaun husi institusaun ANPM nian.

"Iha komponente membru konsellu admistrasaun maka seidauk kompleta, ne'ebé iha tempu badak sei buka atu kosolidada didiak," dehan Victor, iha Palásiu Governu, Kinta (24/9).

Victor hateten, iha Timor Gap servisu mos lao diak, maibe falta mos iha membru konsellu admistrasaun ida husi ministeiru finansas tanba durante ne'e Timor gap iha deit membru nain hat. 

Nune'e, dezde inisiu Victor mos hato'o pedidu ona ba Ministeiru Finansas atu oferese pesoal ida hodi kompleta membru konsellu admistrasaun iha Timor Gap, nune'e bele ajuda ezekuasaun orsamentu sira iha Timor Gap no hetan ona resposta ba kandidatura husi Ministeiru Finansas hodi halo kompleta membru konsellu admistrasaun.

"Presiza iha ema husi finansas para halo akonpanã no mos halo avaliasaun ba jestaun sira ne'e hotu," tenik nia.

Entertantu, governante ne'e hatutan, IPG ne'ebé hafoin subtitui Prezidente, funsiona la’o normal no iha membru konsellu admistrasaun ne'ebé hamutuk nain tolu.

Antes ne'e, Ministéru Petróleo no Minerais troka ona Prezidente ANPM, Timor Gap no IPG ho rajaun atu halo servisu iha institusaun autonomu petróleo no minerais lao diak liutan. (*) 

Tempotimor (Dili)- Prezidente partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmão hateten, projetu tasi mane ne'e, asuntu nasionál, la'os partidu ida mesak nian.

"Balun temi politika mak barak, maibé la'os politika mak barak, la'os partidu CNRT mak atu ba kaer, maibé partidu ida kuandu mosu ho vizaun komprimisiu povu fo konfiansa ba tur iha governu no Parlamentu Nasional atu halo vizaun ba povu no rai", dehan Xanana iha ninia diskursu seminariu nasionál, iha salaun katedral, sabdu (12/09).

Tanba ne'e, Lider karismatiku Kay Rala Xanana Gusmão husu ba oitavu governu konstituisional atu haree opsaun dada kadoras mai Timor-Leste.

"Hau konvida ita nia governu agora no konvida lideransa membrus partidu sira no sosiedade sivil, atu haree fali tok aprezetasoes públikas lubuk ida ne'ebé hala'o tiha ona no revee fali tok estudus no relatoriu ne'ebé dezenvolve tiha ona iha tinan hirak ne'e, kona-ba aspetu teknikus no komersiais projetu tasi mane nian no kona-ba opsaun soberana lori kadoras mai Timor-Leste",dehan Xanana

Lider Nasionál ne'e rekomenda ba Ministru Petrolíu no Mnarais (MPM), Vitor da Concencao Soares atu refleta di-diak antes poletiza asuntu projetu tasi mane, tanba asuntu ida ne'e intrese nasionál, nune'e loloos tenke servisu hamutuk ho Prezidente sesante Autoridade Nasionál Petrolíu no Minarais (ANPM) Goaldino do Carmo da Silva ho Timor-Gap, Francisco Monteiro atu dezenvolve projetu refere diak liu tan.

"Karik Ministru foun ne'e, iha duni metodu politika no verdade intrese atu hatete kona-ba pasta petrolíu nian, loloos nia konvida ekipa ne'ebé, foin dadauk duni sai tiha ne'e, atu aprezenta informasoes no estudu hotu ne'ebé hala'o tiha ona iha tinan hirak nia laran, la'os tama ba duni sai de'it. Hau la'os husu atu tau fali sira na'in rua iha ne'eba, mais servisu ho honestidade, transparansia no kapasidade ituan", Xanana akresenta

Eis-xefe negósiador fronteira maritima ne'e mos husu ba governu atu dada kadoras mai Timor-Leste, labele haree ba kor partidu politiku, tanba asuntu projetu tasi mane ne'e, asuntu nasionál.

"Hau apela ba governu atu promove debate partisipasaun públika, labele tau ida ne'e, no ida neeba tanba kor partidu politiku ne'ebé kinor, mean no mutin, tanba kona-ba dezenvolvimentu Greeter Sunrise ita moris ona iha krizi internasional ne'ebé boot hanesan, ekonomia sosiál", dehan Xanana

Loos duni sirkuntansia ka buat barak muda liu-liu iha seitor petrolífeiru ne'ebé presu tun liu, ekonomia tun, turizmu tun, iha fatin hotu-hotu, tanba Covid-19 halo aviasaun iha mundu paradu.

Tempotimor (Dili) - Maski liuhusi eis-Xefe Negosiadór Prinsipál Delimitasaun Fronteira Marítima, Xanana Gusmão, halo ona peskiza iha Natarbora hodi planu muda projetu Tasi-Mane, maibé governu atuál hakarak mantein nafatin polítika anteriór tanba halo ona gastu tokon US$ 20 ba fatin ne’e.

Page 2 of 2
Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter