Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Alas)-Laureadu Nobel da Pas José Ramos Horta deklara sei hakerek karta ida ba Amu Papa Francisco hodi fó orden ba igreja Katolika iha mundu tomak atu hapara sira-nia atividade karitativa.

Horta hato’o kestaun ne’e relasiona ho deklarasaun deputadu balun iha Parlamentu Nasionál ne’ebé kestiona asaun karitativa Xanana Gusmão no konsidera asaun refere hatun povu nia dignidade.

"Ha'u rona ema matenek-nain balun iha parlamentu nasionál dehan asaun karidade hatun dignidade povu, ha’u rona no hanoin kedan atu hakerek karta ba Amu Papa atu fó orden ba igreja hotu iha mundu para karidade, tanba karidade kontra fali ema-nia dignidade," dehan Horta ba konunidade sira iha suku Dotik, Postu Administrativu Alas, Munisípiu Manufahi, Sesta (25/09).

Aleinde hakerek karta ba Amu Papa, Horta dehan, nia mós hanoin atu hakerek karta ba Sekretariu Jeral Organizasaun Nasaun Unidas (ONU) António Guterres atu fó orden ba ajensia hotu iha mundu no Timor liu-liu PNUD, UNICEF, WFP hodi hapara fahe hahan.

"Ha'u sei hatete señora .....(Primeiru ministru nia Kaben) para ona karidade ne’ebé hala’o ona tinan barak, la di’ak ba povu nia dignidade," dehan nia.

Kona-ba deputadu ida ne’ebé mak koalia, eis Ministru Negosiu Estranjeiru ne’e dehan, nia la hatene see mak koalia tanba nia akompaña de'it iha media.

"Ha'u la hatene deputadu see mak ko'alia, maibé rona no haree iha media, ha'u kuaze fiar, tanba parlamentu mesak ema matenek de'it mak iha ne'ebá, entaun sira ko'alia ita tenke rona," dehan nia.

Tuir nia, iha situasaun pandemia covid-19, sorte Xanana kontinua hodi hala’o asaun karidade atu apoiu ferik-katuas no vulneravel sira.

 

Tempotimor (Tutuluru)- Eis-Primeiru Ministru (2007-2015), Kay Rala Xanana Gusmão, ba komunidade sira iha Aldeia, Tutuluru, Postu Same Vila Munisípiu Manufahi informa katak, sira na'in rua avo Ramos Horta ‘penanguran’ (dezempregu).

Lider karismatiku ne'e dehan, “hau ho Eis-Prezidente Republika José Ramos Horta agora dezempregu, tanba ne’e la'o tun sa'e de'it laiha servisu.”

"Ami rua Avo Ramos ‘penanguran’ hanesan imi, ne'ebé ita hanesan de'it", dehan Xanana ho hamnasa hafoin halo asaun karitativa iha suku Tutuluru Postu Same Vila Munisípiu Manufahi, kuarta (23/09).

Xanana reitera, tan laiha servisu, nune'e Soe netik tempu ituan la'o haleu timor atu halo asaun karitativa ba povu kbit laek sira, difisiente no kampaña regras prevensaun ba komunidade hotu-hotu.

Tempotimor (Natarbora)- Hafoin Eis-Prezidente da Republika (2007-2012), Dr. Jose Ramos Horta ho sensieridade akompania Eis-Prezidente (2002-2007) no Eis-Primeiru Ministru IV no V Governu Konstitusional (2007-2015), Kay rala Xanana Gusmao hodi halo atividade karitativa ba povu, ohin iha Natarbora Eis-Prezidente Autoridade Reziaun Administartiva Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) José Luis Guteres (LUGU) mos hola parte iha programa ne’e.

Tempotimor (Manufahi)-Tuir lider nasionál Kay Rala Xanana Gusmão, liberdade ne’ebé Timor-Leste hetan la’os liu husi duni inimigu ho kilat maibé duni ho vontade povu nian ne’ebé hili ukun rasik an liu husi konsulta popular, no negosiasaun ne’ebé frente diplomatika sira halo.

Tempotimor (Manufahi)-Komunidade sira iha Daurata, Suku Fahi-Nehan, Postu Administrativu Fatuberlihu, Munisípiu Manufahi ho lia dadolin hatete lider nasional na’in rua, Kay Rala Xanana Gusmão ho José Ramos Horta mak hali huun boot ba povu ki'ak.

Timoroan Ba Servisu iha Koreia no Austrália Inisia Husi Horta

Tempotimor (Manufahi)- Eis Prezidente Repúblika ba períodu 2007-2012, José Ramos Horta, maka inisia Timoroan ba servisu iha Correia no Austrália hodi fó kontribuisaun ba hasa'e ekonomia Timor-Leste nian.

Laureadu Nobel ba Paz, José Ramos Horta halo esplikasaun ne'e, atu halo komparasaun entre Timor-Leste ho nasaun sira seluk iha mudansa dezenvolvimentu liuliu iha área ekonomia.

"Rai ida iha Cabo Verde naran Mindelo, uluk mós kolónia portugés no rai ne'e laiha mina, osan mean, rai ne'e maran loos. Kada tinan udan fulan ida de'it, maibé konforme estudu internasionál sira halo entaun rai Cabo Verde ne'e sira-nia jestaun ekonomia finanseira di'ak liu iha Áfrika tomak", dehan nia, iha Postu Turiskai, Munisípiu Manufahi, Kuarta (23/09).

Eis-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun ne'e mós hatutan, klaru sira-nia populasaun lubuk iha iha Amérika hanesan mós timoroan balun agora iha Inglaterra, Koreia no Austrália hodi fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu ekonomia.

"Uluk ha’u kuandu Ministru Estranjeiru, ha’u mak ko'alia primeira-vez ho Koreia iha 2002 no 2003 kedas, favór loke imi nia odamatan merkadu ba joven Timor ba servisu iha ne'ebá", dehan Horta.

Lider nasionál ne'e akresenta, iha momentu ko'alia ho nasaun Koreia fo razaun tolu ba sira.

"Ida ami nia ekonomia ka osan laiha liu no família sira ki'ak liu, imi simu ami-nia ema para pelumenus osan ruma tama. Segundu ha’u, ami nia joven sira ba servisu iha Koreia sira sei manan esperiénsia servisu étika no dixiplina servisu nian tanba Koreia ne'e servisu duni la'ós halimar. Terseiru hametin relasaun di'ak liután Timor ho Koreia. No lori tinan 3 no 4 mak programa ne'e komesa hahú", hateten nia.

Horta subliña, grupu primeiru ba Koreia ne'e nia rasik mak ba despedida sira iha aeroportu, maizumenus sira na'in 50 no to’o agora rihun 2 resin mak ba tan.

"Austrália mós hanesan ha'u ko'alia primeiru, maibé difisil liu, primeiru grupu ba na'in 16, sira ba aprende peska, agora ba barak ona kuaze rihun rua, hanesan mós rai seluk, iha Inglaterra barak kuaze 30 Mill", tenik Horta. (*)

Tempotimor (Atsabe)-Komandante ein xefe Falintil Kayrala Xanana Gusmão no eis Prezidente Repúblika (PR) José Ramos Horta halo abertura ba kopa Sali-Magu hodi promove talentu juventude postu administrativu Atsabe munisípiu Ermera nian.

Iha abertura ne'e, Xanana Gusmão dehan, juventude la'ós estuda de'it, maibé promove mós telentu iha área desportu no múziku.

"Ita la'ós estuda de'it, maibé ita mós dezenvolve ita-nia saúde liuhusi desportu no muziku," katak Xanana hafoin halo abertura ba jogu futebool kopa Sali-Magu, Sábadu (19/9).

Hafoin haree kondisaun kampu ne'ebé juventude postu Atsabe uza , Xanana no Horta promete sei fó apoiu.

"Ha'u hatene imi-nia difikuldade, tanba rai mak ladi'ak, maibé ha'u tenke louva imi. Avó Horta mak sei fó apoiu ba rede futeboll nian, ha'u (Xanana) mak sei fó apoiu ba rede voleiboll no baskuetboll," dehan Xanana.

Husi jogu amijade ne'e, Xanana husu juventude Atsabe oan atu kria amijade iha área desportu no seluk tan.

Iha fatin hanesan diretór ensinu báziku sentrál José Ramos Horta, Angelino Monteiro agrdese ba ba lider na'in rua ne'e, tanba halo ona Abertura ba kopa refere.

"Ami agradese ba maun boot na'in rua, tanba bele hit aan mai iha ne'e hodi halo abertura ba kopa ida ne'e," nia tenik.

Entretantu estudante ne'ebé hala'o estudu iha EBC José Ramos Horta hamutuk 650 kompostu husi mane no feto nomós manorin sira hamutuk 18, sala aula 12 kompostu husi aula no sala profesór sira-nian.

Tempotimor (Dili)-Hafoin eis Prezidente Repúblika Dr. Jose Ramos Horta hahi eis komandante en xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão nu'udar mesias no besi-asu Timor-Leste, iha okaziaun hanesan Xanana GGusmao fila rekoñese eis Prezidente Repúblika, Dr Jose Ramos Horta nu'udar komandante en xefe ba Luta Libertasaun Nasional iha diáspora.

Tuir Xanana, Horta nu'udar komandante en xefe, “tan ba nia mak ha'u-nia liman loos.”

"Iha 86 ha'u sai husi Fretilin, tanba bolu ha'u traidór, entaun nia (Horta) mak hekerek surat ba ha'u no nomeia nia hanesan reprezentante espesiál komandante Falintil nian, hodi nia bele ko'alia, istória sira ne'ebé akontese ona ne'e akontese," dehan Xanana liuhusi nia diskursu bainhira halo asaun karitativa ba komunidade kbiit laek sira iha suku Katrai Lauana, Sesta (18/9).

Nu’udar komandante en Xefe das FALINTIL iha ailaran, momentu ne’eba Xanana Gusmao lakon konfiansa ona  ba nia kompatriota sira iha rai liur ne'ebé, “bolu ha'u (Xanana) traidor.”

"Maun Ramos Horta ne'e mak ita temi karaik, ha'u atu temi karik ha'u-ha'u-nia liman loos iha liur ne'ebá, mais nia mak sai portavoz, nia mak sai reprezentante espesiál komandante ein xefe Falintil hodi ko'alia iha ne'ebá," nia dehan.

Eis Líder Máximo Konsellu Nasional Rezistensia Maubere (CNRM sigla Portuges) ne'e afirma, bainhira laiha reprezentante espesiál iha rai liur, maka TL nia luta sei hasoru dezafiu barak.

"Se laiha ne'e susar, tansa susar? Tanba susar teb-tebes komunika ba malu. Ne'ebé ami rua mosu iha ne'e, nia reprezenta servisu husi liur, ha'u iha ne'e, ita katuas sira hamutuk, kompleta malu mak ida ne'e," katak Xanana.(*)

Tempotimor (Atsabe)-Hafoin viajem husi suku Katrai Lauana postu administrativu Letefoho iha tuku 17:35 to'o iha postu administrativu Atsabe Munisípiu Ermera iha tuku 19:20, kontinua kedan ho asaun karitativa no halo esklaresimentu kona ba prevensaun moras Covid 19.

Iha momentu hanesan eis Prezidente da Republika, Dr. Jose Ramos Horta haklaken ba publiku,  Xanana Gusmão mak restauradór independénsia Timor-Leste.

Horta dehan lia hirak ne'e, hafoin fó intervensaun ba asaun karitativa ne'ebé eis komandante en Xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão halo ba povu kbiit laek iha korasaun postu administrativu Atsabe.

"Maun Xanana mak boot, nia mak ita-nia lider. Tanba nia mak ohin loron ita hela iha rai ida naran Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL)," dehan Horta liuhusi intervesaun ba atividade asaun karitativa iha postu Atsabe, Sesta (18/9).

Horta haklaken, ohin loron ema hotu moris iha liberdade, tanba Xanana.

"Nia (Xanana) mak restauradór independénsia. Independénsia iha 1975. Depois iha 7 Dezembru invazaun tama iha TL, depois Nicolau Lobato mate, ikus mai maun boot Xanana mak lori todan," katak Horta

Horta mós dehan, Xanana mak hulan todan hotu husi Luta nian, tanba reorganiza Fretilin, Falintil, diplomata sira no orienta, nune'e ita to'o 1999 referendum. ida ne'e mak Xanana Gusmão.

Entretantu asaun karitativa, iha suku katrai karaik no Lauana, eis komandante en xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão distribui foos, supermi, semente no materiál konstrusaun nian ba komunidade sira.

Tempotimor (Letefoho)-Durante viajen eis komandante en xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão nian iha teritóriu nasionál hodi halo asaun karitativa no fo hanoin b povu kona ba pandemia Covid-19.

Kontinuasaun husi asaun ne’e, iha Katrai Karaik, loron sesta (18/9) iha ne’ebe hetan mos partisipasaun husi eis Prezidente Repúblika Dr. Jose Ramos Horta ne’ebe Ba ema lubuk bo’ot, eis representante especial CNRM ne’e katak, Xanana mak mesias no besi-asu Timor-Leste nian.

Tuir Horta, Xanana mak mesias, tanba mosu iha 1978, hafoin Nicolau Lobato mate iha kombate.

"Bainhira Nicolau Lobato mate, Komite Sentrál Fretilin (CCF sigla Portuges) mohu, Falintil rahun, ema barak hanoin funu hotu ona. Ami iha liur mós lahatene, se mak lider, tanba Nicolau Lobato mate ona iha gerilla, derepente mesias ida mosu iha Larigutu," dehan Horta iha nia dikursu iha komunidade Katrai Lauana nia oin, Sesta (18/9).

Horta relembra, Dom Martino informa katak, enkontru iha Larigutu mosu Xanana Gusmão.

"Agora presiza ema ida ho vontade hanesan besi-asu, tanba iha luta ne'e ema mate hotu, hamlaha, mundu la liga, se mak atu hahú fila fali, ema ne'ebé atu hahú fila fali, nia tenke iha, tenke iha don espesiál, ikus mai rreorganiza Fretilin, reorganiza Falintil, no fó esperansa ba povu, to'o ohin, nia (Xanana) nafatin," dehan Horta

Horta mós espresa nia sentimentu kontente iha komunidade Katrai Lauana nia oin, tanba hamutuk ho Xanana Gusmão tanba ne'e imi hotu rona mensajem husi Kay Rala Xanana Gusmão.

Xanana rekoñese, mosu hanesan mesias iha 1978, kaundu Nicolau Lobato mate ona iha kombate laran.

"Ohin maun Ramos mós dehan, sira iha liur rona katak, lahatene se mak atu organiza no reorganiza fali ka lae, to'o mosu Dom Martino, nia haruka ba liur katak, iha fali ona, organiza fali ona," nia dehan dehan Xanana.

Xanana mós dehan, hafoin reorganiza Fretilin, Falintin no fó esperansa ba povu, maibé ema balun iha liur dehan katak ha'u (Xanana) traidór.

"Maibé husi liur ema balun bolu ha'u dehan, ha'u traidór tanba ha'u reorganiza Fretilin, Falintil no povu, maibé ema balun dehan ha'u traidór, tanba ne'e iha 1986, ha'u sai husi Fretilin hodi lidera de'it Falintil no funu, hanesan ema bolu katak komandante ein xefe," dehan Xanana.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter