Iha sorumutu entre lider igreja katólika Timor Leste Bispu Dom Basilio ho PR Francisco Guterres "Lu-Olo" ne'e konsege katak Ona loron viazem PR nian ba Roma ne'e mak monu iha loron 23 novembru 2018.
PR Lu Olo iha hanoin atu husu santo padre mai vizita TL maibe Bispo Nascimento dehan, Amu Papa atu mai vizita de'it Timor ne'e susar oituan tanba presiza programa ida ne'ebé integra iha ASEAN nia. Eh Amu Papa mai vizita nasaun balun iha ASEAN ne'e bele mai vizita Timor Leste.
"Vizitasaun Prezidente repúblika Francisco Guterres "Lu-Olo" parte ida atu hatoo convite mós ba Papa Francisco mai vizita Timor Leste tanba haree ba proporsionais igreja katólika iha Timor Leste boot tebes entaun orgullu ida" Bispu dehan iha palacio presidenti aitarak Laran (23/10).
Entretantu Prezidente Repúblika Francisco Guterres "Lu-Olo" sente kontente tanba previleziu boot ne'ebé hetan konvite husi Vatikanu, atu bele hetan vizitasaun ba Vatikanu.
"Ha'u nia peregrinasaun ba Roma ne'e tanba hetan konvite husi Ita-nia Amu Papa eh ha'u bele konvida mós Amu Papa mai Timor Leste" espresaun kontente husi PR
Nune'e, husi parlamentu nasional bankada opozisaun Fretilin Franciaco Miranda Branco dehan husi opozisaun sempre apoiu ba viazem prezidente.
Entretantu I vise sekretária parlamento Nasional Anjelina.....ajenda ba peregrinasaun prezidente nia ba roma seida'uk ajendamentu iha liders bankada hafoin mai deskute iha parlamentu naaional.
Maske nunee tuir informasaun nebe Tempo Timor hetan dehan líderes dos bankada iha AMP nia laran konkorda Ona wainhira PR seidauk fo pose ba membru Governu nebe propoin husi PM Taur Matan Ruak maka AMP sei vota kontra nafatin ba proposta aseitasaun PR nian ba Roma.
“Wainhira PR la fo pose ba membru governu sira nebe sei pendente mak AMP sei la vota afavor ba pedido PR ninia visita ba Vaticano,” dehan fontes Tempo Timor nebe husu atu labele publika ninia naran.
Iha parte seluk hatan ba desizaun Parlamentu nasional neebe la autoriza vizita ba Indonesia, Prezidente repúblika Franciaco Guterres "Lu-Olo" ho diplomacia dehan ninia parte lá mete ho desizaun husi orgaun ESTADU seluk, no rekuinese lqlaok nee kompetensia parlamentu naaional ninian.
"Ha'u lakohi interfere ba desizaun parlamentu nasional no governu nia desizau. Sira-nia kompetensia atu hola desizaun ida ne'e prontu hola desizaun. Hanesan mós iha prezidente da repúblika nia kompetensia orgaun soberania sira seluk labele interere iha PR nia kompetensia" dehan PR ba jornalista sira iha palacio Presidenti (24/10) hafoin remata audiénsia ho eskola CAFU Liquiça. Oliviera.