Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

PR Seidauk Veta Membru Governu Foun Featured

By Press Release June 28, 2018 4403

 Prezidente Repúblika,Francisco Guterres Lú Olo. Foto PR. 

DILI – Prezidente Repúblika,Francisco Guterres Lú Olo, iha serimónia solene, iha Palásiu Lahane, fó posse, iha 22 Juñu liubá , ba Primeiru-Ministru VIII Governu Konstitusionál, Taur Matan Ruak.

Hafoin tomada -de - posse Primeiru-Ministru, tuir kedas tomada-de-posse ba ema liu nain rua nulu hanesan membru VIII Governu Konstitusionál.

Iha media sosiál nasionál, no tuir kedas, media iha rai li’ur, fó- sai informasaun no interpretasaun ne’ebé laloos katak (kona-ba desizaun) Prezidente da Repúblika la veta ka rejeita ema balu iha lista ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru indijitadu husi AMP. Tanba ne’e, importante Prezidénsia Repúblika fó informasaun ne’ebé loos hodi lori hakmatek no kria ambiente ne’ebé di’ak, atu nune’e VIII Governu Konstitusionál bele halao nia servisu no tane aas ba ita-nia povu no rai doben nia interese.

Prezidente Republika seidauk veta ema ida nian naran iha lista ne’ebé propoin husi senhor Taur Matan Ruak ne’ebé agora halao dadaun nian funsaun konstitusionál hanesan Primeiru-Ministru RDTL. Prezidente Repúblika husu atu konsidera fali no pondera ka tetu razaun tanbasá mantein naran sira ne’e iha lista membru VIII Governu Konstitusionál.

Prezidente Repúblika mos siente/hatene katak membru Governu sira iha responsabilidade kriminal no tenke hetan suspensaun husi servisu atu nune’e bele bá hatán iha tribunal, hodi nune’e labele hakanek sentimentu it-nia povu nian.

Membru Governu sira iha responsabilidade kriminál no tenke suspende kedas husi sira-nia funsaun atu bá hatan iha tribunal, wainhira hetan ona akuzasaun definitiva ba krime ne’ebé bele hetan kastigu liu tinan 2 (rua)

Artigu 113 Konstituisaun RDTL nian hatete katak membrus Governu iha responsabilidade kriminál.

Responsabilidade kriminál husi membru Governu sira haree momoos ona iha artigu 113.1. Konstituisaun RDTL.

Pontu 1 artigu 113 Konstituisaun nian hatete hanesan ne’e:

Artigu 113. 1

(Responsabilidade kriminál Membrus Governu)

Membru Governu ne’ebé hetan akuzasaun definitiva katak halo krime ida ne’ebé bele hetan kastigu liu tinan rua, tenke hetan kedas suspensaun (katak labele hala’o nafatin ninia knaar), hodi tuir prosesu iha tribunál

Nu. 2 artigu ne’e nian hatete katak membrus Governu ne’ebé halo krime ladún grave/boot no bele hetan kastigu kadeia la liu tinan rua, bele hetan mós suspensaun, nu’udar membru Governu. Maibé tanba krime ladún grave/boot, Konstituisaun Repúblika determina katak Parlamentu Nasionál mak tenke deside membru Governu hetan suspensaun ka lae. Pontu 2 hasai husi Konstituisaun rasik hatete: “Bainhira membru Governu hetan akuzasaun definitiva katak nia halo krime ne’ebé bele hetan kastigu la liu tinan rua, Parlamentu Nasionál mak deside se governante ne’e tenke hetan suspensaun ka lae”. 

Tuir Konstituisaun Prezidente Repúblika veta de’it ba diploma legál ka lei sira, la veta indivídu sira.

Prezidente Repúblika, haktuir de’it ninia dever Konstitusionál no iha konsiderasaun ba preokupasaun husi sosiedade sivil sira no nune’e, husu atu garante katak atu tetu didiak no pondera sé loos mak bele tama ba VIII Governu Konstitusional

Ita hothotu hakarak VIII Governu hala’o mandatu tinan lima, tuir Konstituisaun haruka.

Iha reuniaun dahuluk ho AMP ih loron segunda 4 juñu 2018, Prezidente Repúblika hato’o ona ninia preokupasaun kona-ba Governu ida ne’ebé moos husi korrupsaun. No mós iha loron 19/6/2018 Prezidente Repúblika hala’o reuniaun ho Primeiru-Ministru ne’ebé hetan nomeasaun (Primeiru Ministru indijitadu husi AMP) atu halao nia knaar, liuhusi tomada-de-posse, iha loron sesta, 22 de Junho 2018. Prezidente Repúblika hato’o ona ninia preokupasaun mak temi iha leten ne’ebé hanesan mos sidadaun sira-nia preokupasaun kona-ba korrupsaun.

Prezidente Repúblika mós iha konxiénsia no hatene saída mak prezunsaun-de-inosénsia, saída mak imunidade no saída mak responsabilidade kriminál.

Prezidente Repúblika iha konxiénsia no hatene mós saída mak separasaun poder no interdependénsia entre órgaun soberanu sira.

Ho respeitu ba segredu justisa no mós ba naran di’ak sidadaun ida-idak nian, tuir mai ami fó-sai karta ne’ebé Prezidente Repúblika haruka ba S.Exa. VIII Governu Konstitusionál. (pr)  

Rate this item
(0 votes)
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter