"Hanesan ita hotu hatene katak, ita-nia ekonomia depedensia ba pilar 3 mak hanesan seitór públiku, privadu no kooperativa. Entaun papel seitór kooperativa mós importante atu kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia iha rai doben Timor-Leste, tanba realidade hatudu ekonomikamente TL depedensia maka'as liu ba importasaun husi rai liur i osan barak mak sai ba liur. Entaun ho hanoin hirak ne'e mak ami iha inisiativa hodi hari kooperativa ne'e," dehan Kooredenadór Maluba'i Juvito Zeferino Guterres husi via telefone ba www.tempotimor.com, Sábadu (22/08).
Juvito esplika, kooperativa refere iha objetivu rua ne'ebé atu kontribui ba dezenvolvomentu TL.
"Kooperativa ne'e iha objetivu rua, primeiru hakarak partisipa no promove produtu kooperativa nian iha nivél nasionál no ida seluk mak funsiona nu'udár kooperativa ida ne'ebé la buka lukru ba privadu, maibé buka hodi kria kampu traballu iha área hanesan agrikultura, pekuária hotikultura no emprestimu husi membru ba membru sira hodi moris di'ak iha nivél ne'ebé hanesan," nia esplika.
Koordenadór ne'e mós subliña "Kooperativa ne'e foin mak tinan ida, só la'o ona tinan 3 hanesan ne'e mak ita bele, agora tenke la'o neineik husi ki'ik mak foin sai ba boot," Nia akresenta
Entretantu, fini ne'ebé durante ne'e grupu kooperativa Maluba'i uza mak, kada membru tau fini oituan-oituan hafoin implementa. Nune'e durante tinan ida nia laran, ekipa refere kolleta ona ba hare hektare 3 inklui produtu seluk tan.
Kooperativa refere harii iha fulan maiu 2019, iha aldeia Kaurlale suku Uai-Laha, Postu Administrativu Venilale Munisípiu Baukau ne'ebé ho nia atividade multisektorál mak atu dezenvolve ka promove produtu hanesan, hare, modo, fehuk, ai-farina, talas, liis no inklui hakiak animal hanesan fahi no manu.
PUBLISIDADE HUSI MOP FO PARABENS BA LORON FALINTIL