Print this page

PR Horta ho Konsentimentu Apoiu Proposta Atribui Medella ba Jenerál Hendropriyono

By August 26, 2022 1227
Vise Xefe Estadu Maiór Jenerál Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Majór Jeneral Calisto dos Santos Coli "Coliati". Vise Xefe Estadu Maiór Jenerál Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Majór Jeneral Calisto dos Santos Coli "Coliati". Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Vise Xefe Estadu Maiór Jenerál Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Majór Jeneral Calisto dos Santos Coli "Coliati" hatete, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta rasik ho konsentimentu apoiu programa atribui medalla meritu ba Jenerál Tentara Nasional Indonesia (TNI) Reformadu Hendropriyono ne'ebé propoin husi F-FDTL.

“Programa ida-ne'e mós iha konsentimentu husi seu Prezidente Repúblika hanesan komandante supremu ezertiku, nia fó nia konsentimentu, hodi nune'e nia rasik prontu hodi atribui kondekorasaun ba señor Hendropriyono”, dehan nia iha Palásiu Prezidensiál Bairo Pite, sesta (26/08).

Maske públiku preokupa tebes ba asuntu ne'e no inkluzivumente hanesan sidadaun timoroan preokupa tanba presiza esklaresimentu para depois klarifika tiha dúvida sira-ne'ebé iha.

Maibé laiha dúvida relasiona ho asuntu ida-ne'e, tanba Tenente Jenerál Falur Rate La'ek rasik turi Programa iha GMN.tv, no nia halo ona esklaresimentu detalladu kona-ba pensamentu saida mak lori Forsa Armada konvida señor Jenerál Hendropriyono mai partisipa iha loron FALINTIL ba dala-47.

Tanba ne'e, ko'alia kona-ba razaun ne'e nu’udar Vise Xefe Estadu Maiór Jenerál hanoin di'ak liu públiku bele ba haree iha GMNtv, tanba iha ne'ebá Tenente Jenerál esplika razaun klaru tiha ona.

“Hanesan militar, Jenerál kuandu ko'alia, ha'u labele ba repete filafali ida-ne'eba, se karik ita-boot sira husu antes de Jenerál ba halo nia esplikasaun, pois ha'u prontu atu fó ha'u-nia esplikasaun estratejika, kona-ba espasu estratejiku ne'ebé Timor-Leste ensera entre Timor-Leste ho Indonézia, pasadu no futuru”, hatete nia.

Bainhira ko'alia pasadu ne'e filafali ba istoria Portugal ninian, iha 1.700 resin kuandu terra moto rai nakdoko, Lisboa tetuk tiha, no husu ba Liurai oinsá, Liurai hatete dehan hakoi ema mate no kuida ema ne'ebé moris.

Entaun Filafali ba asuntu Timor-Leste nia ejisténsia ne'ebé tinan 20 ona, siknifika aman no avo sira ne'ebé mate ba funu ukun rasik-an, hakoi tiha ona, liuhusi rekoiñesimentu iha konstituisaun Repúblika, ne'ebé valoriza eroi no kombatente libertasaun.

Maibé ba asaun prátika atu responde ba pensamentu estratejika ida-ne'e mak Governu liuhusi nia programa barbarak, programa ida mak fó subsídiu ba veteranu, kombatente sira, tuir grau 4 a 7 no 8 a 14 ho 20 a 24. Nomós atribui subsídiu uma ba veteranu sira, ida-ne'e siknifika katak bele responde ba sira-ne'ebé mate, no fó valorizasaun ba sira.

“Agora ba moris, moris mak sé, mak oan sira, imi no imi presiza futuru ne'ebé di'ak, kuandu ko'alia kona-ba futuru la depende de'it ba Timor-Leste”, hatete nia.

Dadauk Timor-leste rasik depende makaas ba fatór externu, liliu viziñu sira, hanesan Austrália no Indonézia, ho forma estratejika ne'ebé líder sira foti ida-ne'e atu garante de'it estabilidade polítika, estabilidade ekonómika ba futuru oan sira iha rai ida-ne'e ninian.

Purtantu kona-ba Prezidente Repúblika atu promove fraternidade umana ida-ne'e kestaun estratejika ne'ebé komandante supremu ida nian tenke haree tanba ida-ne'e mos parte ida husi kestaun estratejika ba militar ninian apoia ba desizaun polítika.

Tanba ne'e, hakarak esklarese katak ida-ne'e fatór externu, ida ne'ebé kontribui ba dezenvolvimentu Timor-Leste, nomós presiza atu integra ba iha ASEAN, inklui presiza nia limitasaun iha fronteira terestre ho fronteira marítima.

Entaun sein dúvida, kuandu presiza Indonézia nia apoiu, tanba bainhira laiha Indonézia nia apoiu mak Timor nia mehi sira-ne'e sei la alkasa, no kuandu la alkansa maka planu moris di'ak ne'ebé Inisia husi primeiru Ministru, Taur Matan Ruak katak, (Isik Kosar been hodi hetan Moris di'ak) ne'e nunka atu alkansa.

“Entaun ne'e forma dalan ne'ebé ita-nia lider sira foti atu ita bele alkansa objetivu ida-ne'e”, hatete nia. (*)

Rate this item
(1 Vote)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items