Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Diretór Jerál Turizmu, José Quintas hatete Ministériu Turizmu (MT) preve orsamentu hamutuk millaun $1.2, iha tinan 2020 hodi dezenvolve fatin turistiku iha rai laran.

Orsamentu hirak ne'e, sei foka ba iha situ sira hotu-hotu hanesan dezenvolvimentu rekursu umanu, promosaun, turizmu báziku komunitaria no meloramentu ba servisu.

"Tuir planu estratéjiku 2011-2030, ita atu halo dezenvolvimentu ba fatin turistiku iha zona tolu. Tanba ne'e, mak iha tinan 2020 mak sei halo master plan ba zona tolu ne'ebé hanesan parte Leste, Oeste no Sentral," Jose Quintas esplika iha Otél Novu Turizmu, Sesta (11/10/19).

Diretór ne'e afirma, loloos orsamentu husi MT preve millaun $1.5. Maibé, Komite Revizaun Orsamentu hamenus ba 50 %. Maski nune'e, José dehan, orsamentu ne'ebe iha MT komesa haree ona ba master plan iha tinan 2020 nian, para oinsá atu dezenvolve setór Turizmu no haree ona ba longu prazu.

"Halo dezenvolvimentu, presiza mós planu ida ne'ebé di'ak atu konsidera mós ambiente no impaktu  sosiál. Labele hakfodak mai dezenu BOQ ba hala'o kedas. Ne'e ladún di'ak. Presiza ho pasensia para bele garante ba kualidade dezenvolvimentu," Quintas esplika.

 

Tempotimor (Dili) – Fundadóra Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO), Olinda Guterres ezije nafatin para CNRT no PLP troka sira-nia membru Governu, ne'ebé la hetan pose husi Prezidente Repúblika hodi nune'e, KHUNTO sei lori nia ema ba halo juramentu iha foho Ramelau.

"Governu tenke kompleitu, para ami mós lori ami nia ema ba halo juramentu iha Ramelau. Governu la pronto, oinsá ami lori ami nia ema ba juramentu iha Ramelau," dehan fundadóra Partidu KHUNTO, Olinda Guterres iha PN, Sesta (04/10/19).

Alende ne'e, Konseleiru Máximu AMP no Partidu KHUNTO, Naimori Bucar mós deklara ona katak sei lori membru Governu husi KHUNTO nian, inklui grupu arte marsiais sira ne'ebé vota ba KHUNTO hodi ba halo juramentu iha Ramelau.

"Ha'u prontu sei lori ha'u nia membru sira ba juramentu iha Ramelau, bainhira hetan pose ona husi Prezidente Repúblika. La'ós KHUNTO de'it, maibé arte marsiais hotu ne'ebé vota ba KHUNTO sei ba hotu iha Ramelau hodi labele iha problema beibeik. Tenke harii dame ba Governu no juventude sira," deklara Naimori Bucar iha inísiu 2019.

Tempotimor (Dili)-Governu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) besik atu tama ba tinan rua kaer ukun, maibé to'o ohin loron seidauk konsege hetan solusaun ba problema membru governu la kompletu. Ba kestaun ne'e, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak entrega de'it ba tempu.

Tempotimor (Dili) – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, husu ba VIII Governu, liuliu Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), atu hatuur didi'ak sistema edukasaun iha rai laran, hodi bele hadi'a kualidade edukasaun. Liuliu ba profesór no estudante sira.

"Governu tenke investe maka'as iha área edukasaun. Tanba rekursu umanu ida ne'e, laiha rohan. Tan ne'e, ita nia rikusoin sira seluk bele hotu. Maibé, rikusoin ida ne'e nunka mais bele hotu. Tanba ne'e, tenke investe maka'as iha área edukasaun," dehan Francisco Miranda Branco, Vise Prezidente Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (25/09/19).

Deputadu ne'e, husu Governu atu revé filafali sistema edukasaun nasionál nian.

"Governu iha obrigasaun tenke revé fali sistema edukasaun nasionál atu nune'e bainhira estudante sira remata iha universidade servisu kedas. Maibé, se la hetan servisu Governu apoiu sira hodi hetan kréditu, hodi kria servisu ba ninia-an rasik," dehan Branco.

Nia afirma,  Governu presiza halo komunikasaun ho igreja. Tanba, parte igreja iha esperiénsia iha área edukasaun.

"Igreja Katólika iha esperénsia di'ak kona-ba área edukasaun. Entaun, presiza partila sistema edukasaun ho igreja Katólika. Tanba, sira ho esperensia ne'ebé naruk," tenik Branco.

Tempotimor (Dili) – Parlamentu Nasionál husu ba Governu presiza hadi'a liután CCTV ne'ebé estabelese iha fatin públiku. Presiza mós update dalan para iha koneksaun ho google map, hodi bele deteta grupu deskoñesidu sira ne'ebé estraga ema seluk nia vida.

"CCTV ne'e, esforsu ida ona husi Governu. Liuliu husi parte seguransa nian, para oinsá buka deteta situasaun ne'ebé bele fó informasaun hodi halo servisu seguransa ho di'ak. Maski nune'e, ha'u hanoin presiza mós update. Tanba, ita iha problema, dalan sira ne'e mós tenke tama iha google map. Para buat ne'ebé ita hakarak deteta ne'e, bele akapta husi CCTV," dehan Xefe bankada CNRT, Duarte Nunes iha nia bankada Parlamentu Nasionál, Kinta (19/09/19).

Deputadu ne'e informa,  bainhira situasaun CCTV ne'e mak seidauk apoiu ho di'ak ba servisu seguransa,  PN sei ko'alia ho Governu.

"Se ida ne'e mak seidauk apoiu ho di'ak, ami sei iha diskusaun para ko'alia ho parte seguransa para oinsá mak ita halo kontrola ba kapitál Dili ne'e. Tanba ha'u haree to'o agora seidauk bele, presiza hadi'a," nia afirma.

Tuir nia observasaun, CCTV ne'ebé iha seidauk bele kobre kapitál Dili laran. Inklui ahi sira iha estrada mós tenke naroman ho di'ak, hodi nune'e CCTV bele akapta ema autór krime sira nia oin ho klaru.

Iha fatin hanesan, deputadu Sabino Soares 'Guntur' katak, tékniku profesionál sira tenke haree no deteta falla husi CCTV hirak ne'e.

"Téknika profisionál sira ne'ebé servisu iha ne'ebá tenke deteta problema ne'e. Se ita monta tiha CCTV para abandona de'it, lakohi servisu, lakohi monitoriza, entaun nia konsekuésia mak nune'e. Ita fó nafatin espasu ba ema vandalizmu sira para halo asaun krime iha Dili laran," Guntur dehan.

Nia parte mós husu ba parte autoridade seguransa atu maksimaliza servisu seguransa nian atu atua problema sira ne'e.

Tempotimor (Dili) – Konsellu Ministru, Kuarta (11/09/19) rona aprezentasaun Ministru Reforma Lejizlativa Asuntu Parlamentár (MRLAP), Fidelis Magalhães Leite no Embaixadór Constâncio Pinto, kona-ba  proposta dezenvolvimentu kompaktu Timor-Leste ka Compact Development Team Timor-Leste (CDT-TL).

Ministru Estadu Konsellu Ministru Agio Pereira esplika, komponente husi projetu ne'e sei submete ba Millennium Challenge Corporation (MCC). Projetu ne'e rasik, atu kombate kiak no hasa'e kresimentu ekonomia nasionál.

"Rona mós aprezentasaun importante husi Ministru Reforma Lejizlativa Asuntu Parlamentár (MRLAP), Fidelis Magalhães Leite, nomós Embaixadór Constâncio Pinto kona-ba proposta rua ita hato'o no propoin setór rua kona-ba bee moos, drainajen, sanitasaun no dezenvolvimentu edukasaun sentru exelente tulun atu dezenvolve,"  informa Agio Pereira ba jornalista, Kuarta (11/09/19).

Nia dehan, projetu ida ne'e atu kombate ki'ak no hasa'e kresimentu ekonomia nasionál no komponente hanesan, fortalesimentu bee moos, saneamentu no dezminajen, edukasaun nutrisaun no rezolusaun husi disputa komersiál.

Tempotimor (Dili) – Kay Rala Xanana Gusmão, Kuarta (11/09/19) observa direta servisu kompañia China Harbour Timor, Lda ne'ebé produz britas ba konstrusaun Portu Tibar.

"Imi haree, agora loke ona. Sira servisu nafatin, ha'u iha ne'e katak horseik ha'u dehan tiha ona, se mak prende ha'u, ba de'it kaer. Mas, servisu labele para. Tanba, ne'e la'os ha'u nian. Ha'u mai defende de'it interese nasionál. Ha'u mai tiha ona iha ne'e," dehan Xanana Gusmão iha Tibar.

Lider nasionál ne'e husu Kompañia Marino Enterprise atu labele reklama rai ne'e Marino Enterprise nian. "Marino labele reklama rai ne'e nia avó ninian. Nia avó nia ruin la hakoi iha ne'e. Nia avó nia ruin la hakoi iha ne'e," Xanana afirma.

Xanana mós husu ona ba Sekretáriu Estadu Terras Propriedades kona-ba prosesu Kompañia Marino Enterprise sosa rai refere.

"Horseik, ha'u husu ona Sekretáriu Estadu Terras Propriedades atu hatene horbainhira mak nia sosa rai ne'e. Horbainhira mak nia sosa rai pedasuk oan ne'ebá. Se sosa rai pedasuk oan ne'ebá hodi hetan benefisiu. Benefisiu la'ós ida ne'e. Kompañia sira servisu ne'e fó servisu ba Timoroan," nia tenik.

Eis Prezidente RDTL ne'e mos dehan, konstrusaun portu ne'e fó servisu ba Timoroan sira. "Ho ema nia oan ida moris iha Maubisse. Iha tempu Indonézia,  nia  moris kapás loos, tanba ne'e mak horseik ha'u dehan, lahatene ema barak ne'ebé ohin loron kaer, hanesan kbi'it uitoan, lahatene tinan ruanulu ba kotuk ne'e sira vota ba independensia ka vota ba autonomia. Ida ne'e, mak perguntas ba ha'u tanba ne'e ita tenke haree interese nasionál  la'ós interese privadu fali," nia dehan.

Tempotimor (Díli) – Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL) husu Governu atu tau atensaun no hadi'a infraestrutura iha área edukasaun, ne'ebé oras ne'e kontinua difikulta estudante sira nia prosesu aprendijazen.

"Tuir dadus ne'ebé iha, kona-ba estudante sira ne'ebé rejistu ba eskola  hamutuk porsentu 94. Signifika, númeru estudante aumenta boot. Entaun, liuhosi númeru estudante boot ne'e, Governu tenke haree ba infraestrutura kona-ba sala de aula, biblioteka, sala profesór nian, bee, hariis-fatin  no seluk tan," dehan Diretór Ezekutivu FONGTIL, Daniel Santos do Carmo iha Balide, Tersa (10/09/19).

Nia hatutan, Governu presiza haree ba edifisiu eskola, tanba maioria edifisiu eskola konstrui iha tempu Indonézia.

"To'o ukun an, ita hadi'a de'it. Kontribuisaun sira ne'e agora aat hotu. Entaun, agora ne'e ita presiza millioens US$ 30, para halo investimentu iha infraestrutura, hodi aumenta sala de aula ba estudante sira," nia haktuir.

Diretor ne'e mós hatete, eskola públiku sira iha territóriu tomak nia kondisaun la ideal, kompara ho eskola privadu sira.

"Eskola públiku hotu ne'ebé iha Timor laran tomak ne'e la ideal ona. Konstrusaun eskola ideal iha Timor ne'e so eskola privadu,” nia dehan tan.

Tuir Daniel, eskola públiku ne'ebé ideal tenke iha hariis-fatin, promove fase liman ho sabaun.  “Maibé, infraestrutura báziku hanesan bee-moos iha eskola laiha. Tanba, edukasaun ne'e la'ós hanorin ema para sai matenek de'it. Maibé, eduka mós ema iha aspetu hotu-hotu," nia haktuir.

Tempotimor (Díli) – Komité Populár, Tersa (10/09/19) iha Sede Komité 12 Novembru, Balide, Díli kondekora prémiu populár ba ativista diretus umanu, Saskia Kouwenberg.

“Ha'u sente orgullu tebes, tanba sai hanesan parte ba luta independensia Timor-Leste ninian.  Nu'udar feto, ho aten brani tebes hodi bele sai parte husi luta ba independesia nasaun Timor-Leste nian," Saskia Kouwenberg hatete bainhira simu Prémiu Populár husi Komité Populár.

Saskia, feto Olanda ida ne'ebé brani duni. Ho ninia brani, Saskia konsege lori sai husi Timor, kasete gravasaun video Max Stahl nian iha Santa Cruz. Sei la'ós tan Saskia, mundo internasionál sei la hatene, saida mak akontese iha masakre Santa Cruz, 12 Novembru 1991.

Iha fatin hanesan, Símbolu Solidariedade Timor-Leste, Maria de Lourdes Martins da Cruz (Mana Lu) hatete, nu'udar feto Timoroan ho fuan brani hodi organiza povu iha area rurais hodi bele kontribui ba Timor.

"Iha tinan 20 liu ba, ha'u mós iha misaun ida hodi harii programa prepara ema hodi tulun povu iha área rurais, durante luta ba independensia," dehan Maria de Lourdes.

Nia husu ba Timoroan hotu, liuliu ba jerasaun foun tenke estuda hodi hatene nia identidade rasik, nu'udar Timoroan. "Nu'udar joven, tenke badinas estuda hodi nune'e bele hatene istória no identidade nasaun Timor-Leste ne'e nian."

Page 7 of 7
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter