Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Komisaun Regulador Arte Marsiais (KRAM) kontinua halo sosializasaun para reativa filafali Grupu Arte Marsiais (GAM) iha rai laran. Maski, Dekretu Lei Númeru 5/2017 bandu GAM atu halo sira-nia atividade.

"KRAM kontinua halo sosializasaun ba grupu joven sira. Liuliu ba ema ne'ebé mak prátika arte marsiais para atu la'o tuir regras ne'ebé iha," hatete Prezidente KRAM, Nelio Isaac Sarmento iha Palásiu Governu, Kinta (26/09/19).

Nelio tenik, kada fulan KRAM sempre halo analiza ba juventude sira, liuliu sira ne'ebé treinu.

"Ami mós kada fulan halo ami nia analiza ba juventude sira hotu. Liuliu envolvimentu arte marsiais nian ne'ebé halo problema iha komunidade no grupu ne'ebé bandu no la bandu. Ami sempre halo avaliasaun beibeik ba sira nia atetude iha komunidade," Nelio informa.

KRAM husu ba grupu arte marsiais sira ne'ebé durante ne'e Governu bandu, tenke kria dame iha komunidade nia leet. Hodi nune'e, GAM bele reativa filafali.

"Sira (GAM) ne'ebé mak Governu bandu ne'e, tenke kria nafatin dame. Depois to'o ikus ita sei iha introdusaun ruma para bele re-rejistu ka remodela ho lei sira ne'ebé mak adekuadu," nia subliña.

Atuál Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) ne'e mós informa, tempu ne'ebé atu reativa organizasaun arte marsiais ne'e, depende ba konsiensia husi juventude rasik. Tanba,nia dehan tan, bainhira konsiensia juventude nian mak la'o di'ak iha tinan rua ka tolu tan, konserteza sei iha introdusaun.

Tempotimor (Dili) – Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 nian ne'ebé Governu liuhosi Komite Revizaun Orsamentu ba tinan 2020, aloka ona ba kada ministériu no sekretáriu estadu, OJE refere iha posibilidade bele boot liu orsamentu ne'ebé pronunsia husi Governu billaun $1.6.

"Inisialmente, ami tetu orsamentu tinan 2020 nian iha billaun $1.6. Maibé, depois de debates no proposta ba nesesidade ita nian, ita ultrapasa uitoan. Mais, só aban mak ita hatene loloos, OJE ba 2020 ne'e atinje hira no sa'e liu biliaun $1.6 ne'e hira loos," dehan Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (26/09/19).

Entertantu, bainhira remata diskusaun husi KROP kona-ba Orsamentu Jerál Estadu tinan 2020, Segunda (23/09/19) iha Ministériu Finanasas, ba jornalista Diretór Jerál Finansas, Januario Gamma deklara katak OJE 2020, atinje biliaun $1.6.

"OJE 2020 nian hamutuk biliaun $1.6. Ne'e, aloka ba iha prioridade sira hanesan Kapitál Sosiál, Seitór Ekonomia, Infraestrutura no Seitór Institusional konsentra husi prioridade ne'ebé Governu determina tiha ona ba tinan 2020 nian. Loos duni katak fó efeitu no benefísiu ba povu ka sosiedade sira iha baze," deklara Januário Gamma.

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, lamenta ho atetude juventude ne'ebé la respeita malu, hodi halakon maluk seluk nia vida.

"Ita lamenta ida ne'ebé mate. Ita hein katak aban bainrua labele akontese-tan. Buat hotu ne'ebé halo ho insisiativa no respeita ba malu, labele provoka malu, tanba vida ida lakon ne'e, vida ne'ebé falta. Tanba ne'e lamenta teb-tebes," tenik Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (26/09/19).

Xefe Governu ne'e mós afirma katak,  kazu ne'e kriminál entaun justisa mak sei la'o.

"Kazu ne'e kriminál ne'ebé prosesu justisa mak la'o iha kualker forma. Maibé, situasaun kontroladu iha tempu ne'ebá tanba ita nia Polísia Nasionál Timor-Leste halo servisu di'ak. Nune'e, situasaun kontroladu no ema hotu la'o hanesan bai-bain," dehan PM Taur.

PM mós ilojia ba servisu Polísia Nasionál Timor-Leste ne'ebé hala'o servisu di'ak no lalais hodi rezolve situasaun hodi labele hada'et tan iha fatin seluk.

Lamenta Beibeik

Iha fatin seluk, Domingos da Cunha, komunidade Comoro ba tempotimor.com hatete, Governu presiza buka solusaun ne'ebé klaru kona-ba problema hanesan ne'e.

“Governu presiza buka solusaun, para bele hakotu no minimiza buat hirak ne'e. La'ós hotu de'it ho estetementu lamentasaun beibeik,” afirma Domingos, iha loja Lider nia oin, Kinta (26/09/19).

Alende ne'e, Domingos mós kestiona ho servisu PNTL nian, ne'ebé tuir nia, sei dook husi profesionalismu. Nia fó ezemplu kazu Ai-mutin ne'ebé nia dehan to'o agora seidauk kaer autór ne'ebé oho vitima iha konfrontu ida akontese iha Segunda (23/09/19) liubá ne'e.

“Ida polísia kaer mak autór ne'ebé inklui mós iha konfrontasaun ne'e. Maibé, se mak oho vitima ne'ebé mate iha momentu akontesementu ne'e, to'o agora públiku lahatene,” nia dehan tan.   

Tempotimor.com nota katak iha inisiu tinan ida ne'e de'it, mosu konfrontasaun ne'ebé inkliña arte marsiais iha Munisípiu Baucau (dala 2) nia rezultadu hamate no hakanek ema balun no estraga sasán. Iha Munisípiu Likisa, na'in 2 mate no lubuk ida kanek, estraga uma barak no ema liu 100 sai refujiadu. Iha Kapitál Dili ataka malu iha Beto, Comoro no ikus liu ataka malu, Segunda (23/09/19) iha área Ai-mutin ne'ebé rezultadu na'in 1 mate no na'in 2 kanek todan.

Tempotimor (Dili) – Ministru Interiór (MI) Interinu, Filomeno da Paixão de Jesus hamutuk ho komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) deskute kona-ba kondisaun no prioridade PNTL nian iha Governu daualu.

"Enkontru ne'e, atu fó hanoin ba malu atu hadi'a disiplina, hirarkia no prosedimentu seluk tan atu haforsa servisu Polísia ba oin di'ak liután. Ko'alia mós kona-ba polítika Governu primária ba iha Polísia Komunitária,” tenik Ministru Interiór Interino ne'e iha Quartel Jerál PNTL, Kaikoli, Kinta (26/09/19).

Governante ne'e afirma,  liuhosi diskusaun ne'e, ba futuru mak iha fallansu no ema seluk kestiona entaun presiza hadi'a.

MI afirma, ba futuru presiza halo revizaun ba estratéjiku ne'ebé mak PNTL iha, hodi bele kontrolu di'ak liután ba kazu sira.

"Ba futuru polítika Governu nian atu revé estratéjia PNTL nian para oinsá bele halo di'ak liután no bele iha dezibilidade ka kontrola di'ak liután, ba kazu sira ne'ebé akontese iha rai laran," nia afirma.

Tempotimor (Dili) – Polítika Governu daualu ne'ebé promete atu kria kampu servisu ba Timoroan 60.000 kada tinan, ne'e bosok povu.

"Polítika kria kampu servisu 60.000 ne'e bosok. Ida ne'e bosok povu. Polítika kampaíña nian. La tuir realidade no laiha kálkulu ida atu ko'alia ba ida ne'e. Tanba ne'e, ita kuandu ko'alia tenke kálkulu halo didi'ak no halo estimasaun loloos mak ko'alia  ba públiku," dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (25/09/19).

Nia dehan,  polítika AMP nian ne'e hato'o iha kampaíña. Maibé, atu atinje kampu servisu 60.000 nee ita bosok povu no bosok an duni. Tanba, realidade imposivel bele atinje.

Antes ne'e, Vise I Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento deklara katak, bainhira Governu la konsege atinje, di'ak liu halo mudansa ba polítika Governu nian.

"Ha'u hanoin, se Governu hanoin polítika ne'e la'ós ideál, bazeia ba promesas kampaíña eleitorál, bele revé. Ha'u hanoin la sala buat ida. Importante, mak oinsá la'o tuir nafatin programa Governu nian. Kona-ba númeru ne'e ita bele halo mudansa, bazeia ba realidade ne'ebé mak andamentu polítika ne'ebé mak ita infrenta," dehan Vise I PPN ne'e loron Tersa (17/09/19).

Tempotimor (Dili) – Bispu Dioseze Maliana, Dom Norberto Amarál laran-kraik ka triste ho realidade ne'ebé akontese iha Timor-Leste, kona-ba feto foinsae sira ne'ebé iha Ensinu Sekundaria de'it, hahú kous ona.

"Realidade iha rai laran, labarik feto sira iha ensinu sekundária de'it, kous ka hola mane ona. Tanba ne'e, presiza tau atensaun. Husi situasaun ne'e, Governu presiza haka'as ou tau regulamentu ida maka'as ba estudante tantu mestre atu halo tuir. Se lae, mak nune'e hela de'it," dehan Dom Norberto ba jornalista, Segunda (23/09/19) iha edifísiu Ministériu Finansas.

Alende ne'e, Dom Norberto mós kestiona kona-ba regulamentu agora ne'ebé nia dehan, la klaru. “Mestre sira kuandu hakaas estudante sira, parte husi seguransa no Polísia ba halo kedas intervensaun. Oinsá mak estudante bele avansa,” nia esplika.

Nia hatete, presiza sistema permanente ida ne'ebé di'ak hodi bele servisu tuir. Labele Governu ida ukun halo tuir nia hakarak no interese. “Tanba edukasaun ne'e la'ós fasil. Tenke iha kontinuidade,” afirma Dom Norberto Amarál.

Tuir Prezidente Episcopál Timor-Leste ne'e, Governu presiza determina loloos no define didi'ak. “Labele sekundária kompara fali ho universidade. Maibé, presiza tau regulamentu ida ba sekundária sira atu vigora ema hotu-hotu. Labele fó livre fali ba sekundária sira hanesan hotu universidade,” nia dehan.

Tempotimor (Dili) – Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Deonísio Babo Soares hetan ona sinál di'ak husi Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, kona-ba lista embaixadór sira ne'ebé to'o agora pendente no durante ne'e sai polémika.

“Prezidente Repúblika (PR) laiha intensaun atu impede ka la fó tomada posse. Tanba ne'e, interese estadu nian, ne'ebé ha'u hetan kedas ona garantia husi Xefe Estadu katak ne'e la'ós intensaun husi PR nian, atu impede ema ruma. Maibé, hanesan Xefe Estadu nia iha dever konstituisionál atu fó hanoin ba Governu nomós ba ministru," MNEK informa ba jornalista bainhira remata sorumutu ho PR, Kinta (19/09/19).

Nia dehan, iha sorumutu ho PR ne'e, nia relata lalais de'it situasaun atuál. Depois, nia mós rona xefe estadu ninia hanoin sira uluk ne'e. “Halo tiha ajustamentu uitoan no ajustamentu ne'e sei hato'o fali ba Konsellu Ministru (KM) para aprova, depois sei haruka fali ba Palásiu Prezidensiál atu prosesa,” MNEK hatete.

Desizaun ne'ebé di'ak no klaru liu, tuir Babo, PR sei komunika diretamente ho Xefe Governu. Tanba, PR nu'udar Xefe Estadu, inklui lider máximu diplomásia Timor-Leste nian mak tenke aprova embaixadór sira.

“Entaun PR maka tenke aprova. Ne'ebé sei lori mai maka PR dehan katak tenke muda fali, tenke ajustamentu fali, ida ne'e sei rona no sei halo tuir. Tanba, ida ne'e ba interese estadu nian," Babo akresenta

Lista ne'ebé Governu submete ba PR hamutuk 16, depois na'in tolu maka simu ona pose. Restu seidauk simu pose.

Tempotimor (Dili) – Parlamentu Nasionál liuhusi Orsamentu Privativa aloka tan orsamentu atu hola tan karreta foun 12 ba deputadu foun sira hamutuk US$ 492.000.00.

"Kalkulu ne'ebé iha, deputadu sira ne'e eleitu fali husi lejislasaun datolu nian, ne'ebé uza nafatin Toyota Prado anterior, deputadu sanulu resin walu de'it. Hanesan CNRT iha 9, Fretilin iha 8 no PD 1.  Entaun aumenta tan karreta 35 ne'ebé iha prosesu hela ne'e, hela deputadu sanulu resin rua mak karreta seidauk iha. Tanba ne'e, mak iha planu orsamentu 2020 inklui nafatin karreta 12, " dehan Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noé de Jesus da Costa Amarál iha PN,  Kinta (19/09/19).

Nia akresenta, orsamentu 2020 nian ne'e, kada karreta ida ho nia presu US$41.000. Entaun, totál husi karreta sanulu resin rua ne'e hamutuk US$ 492.000.00.

Alende ne'e, karreta 35 ne'ebé iha tinan 2019 aloka orsamentu, iha ona prosesu laran. "Prosesu sosa karreta foun, Sekretária Jerál Parlamentu Nasionál nian asina tiha ona kontratu ho kompañia iha semana kotuk no agora iha prosesu kompañia ne'ebé hola. Tuir akordu katak, durante iha loron 45 kompañia hatama ona kareta mai," dehan Arão.

Nia akresenta, orsamentu ne'ebé Parlamentu Nasionál aloka ba hola karreta foun ba deputadu sira ne'e, hamutuk ba kareta 35.

"Orsamentu 2019 nian, ne'ebé aloka ba kareta hamutuk 35. Kada karreta ida ho nia folin US$41.000, ne'ebé oras ne'e iha hela prosesu. Ami hein de'it para kompaña kumpri kontratu ne'ebé estabelese ona entre loron 45 nia laran bele lori mai. Tanba deputadu barak mak agora sei uza transporte privadu," dehan Arão.

Entretantu Xefe Bankada CNRT, Duarte Nunes katak, karreta ne'ebé mak iha ona prosesu hodi hola ba deputadu sira ho marka Pajero Sport.

Tempotimor (Dili) – Komunidade Suku Madohi, liuliu sira ne'ebé hela iha Aldeia Anin-Fuik, Aldeia 7 de Setembru no Aldeia Rosário, husu ba estadu atu bainhira hasai populasaun husi rai estadu nian, presiza halo uluk registrasaun.

“Komunidade iha intensaun atu kontribuisaun ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Maibé, presiza mós konsiderasaun husi estadu no Governu,” hatete komunidade Silveiro da Costa iha Sede Aldeia Anin Fuik, Beto, Dili, Kinta (19/09/2019).

Nia dehan, prosesu atu halo registrasaun ba komunidade ne'ebé okupa rai estadu nian ne'e, tenke kria uluk enkontru, atu ema hotu bele hato'o nia hanoin. Hafoin foti desizaun hodi hasai komunidade husi rai estadu. “Labele uza fali sistema radikál para mai hasai, halo ema hotu la satisfeitu," nia afirma.

Tuir Silveiro, bainhira Governu hasai komunidade tenke ho dignu. Atu nune'e, komunidade labele sai vítima ba prosesu dezenvolvimentu ne'ebé la'o iha rai laran.

Entretantu, reprezentante Diresaun Sistema Nasionál Cadastro (SNC), Felicidade M. Ximenes afirma, iha prosesu atualizasaun ida ne'e atu fahe informasaun kadastrál anteriór nian ba komunidade sira.

"Ohin ami mai fó informasaun ba komunidade sira iha Suku Madohi, Posto Administrativu Don Aleixo. Liuliu iha Aldeia tolu hanesan Anin Fuik, 7 de Setembro no Rosário ne'ebé hela iha rai estadu nian, atu bele halo registrasaun hodi estadu bele hatene uma-kain hira mak durante ne'e okupa," Felicidade hateten.

Ho ida ne'e, tuir Felicidade, prosesu alargamentu ba Aeroporto ne'e la'o, sei hasai populasaun sira ne'ebé okupa rai refere tuir lei no sistema ne'ebé iha ona.

Maski nune'e, komunidade sira ne'ebé hetan afetadu husi rai estadu, seidauk klaru tanba foin mak halo prosesu rejistrasaun.

Tempotimor (Dili) – Ministra Defeza (MD) Austrália, Senadora Hon Linda Reynolds CSC kompromete, sei hametin kooperasaun bilaterál entre nasaun rua iha área marítima, ambiente no manutensaun ba paz.

Komunikadu imprensa ne’ebé tempotimor.com asesu iha portál Departamentu Ministériu Defeza Australia nian hatete, Ministra Defeza Australiana ne’e sei vizita Timor-Leste entre loron 19 -21 fulan Setembru tinan ida ne’e.    

“Hau sei halo viajen ba Dili, entre 19 e 21 Setembru hodi partisipa iha eventu sira hodi rekoñese aniversáriu ba daruanuluk lansamentu Forsa Internasionál ba Timor-Leste (INTERFET),” hateten Ministra Linda iha komunikadu ne’e.

Nia konsidera, aniversáriu ne’e hanesan oportunidade hodi fó onra ba papél INTERFET nian, hodi reestabelese paz no fasilita Timor-Leste, hodi dezenvolve hanesan nasaun ne’ebé independente, soberanu no sustentavel ekonomikamente.

Privilejiu hodi reuniaun ho Governu Timor-Leste, ho povu Timor-Leste no ho veteranu INTERFET nian, hodi komemora lansamentu istóriku ne’e.

“Ha’u espera koñese veteranu sira no membru forsa defesa Australia nian ne'ebé uluk serbisu iha INTERFET ho Ministru Assuntos Veteranus no Pesoál Defesa, Darren Chester, iha resepsaun ida iha ró HMAS Choules, ne'ebé hela iha Dili, hodi marka komemorasaun ida ne’e,” Ministra ne'e hateten.

Nia dehan, ninia visita dahuluk iha Timor-Leste hanesan Ministra Defesa. Nia sei fornese mós oportunidade hodi hala'o diskusaun formál ho Governu Timor-Leste kona-ba oinsá atu bele haluan kooperasaun iha ambiente marítima, formasaun no operasaun manutensaun paz.

Ministra ne'e mós sei visita Base Naval iha Hera. Fatin ne’ebé sei renova liuhosi pakote seguransa marítima ne’ebé Primeiru Ministru Austrália, Scott Morrison anunsia ona hodi asegura katak fatin refere prontu hodi simu ró patrulhu tipo Guardian Class rua ne'ebé Australia sei entrega iha 2023.

“Ha’u nia visita mós ho konklusaun Ezersisiu Hari’i Hamutuk – ezersisiu engenharia no kapasidade ne'ebé akontese durante fulan ida, tinan-tinan,” nia esplika.

Tinan ida nee engenheiro kombate nian husi Austrália no Timor-Leste serbisu hamutuk hodi hasa’e sira nia kapasidade iha área konstrusaun, dezenvolvimentu infraestruktura no manutensaun ekipamentu, liuhosi projetu iha Kapitál Timor-Leste.

Hari’i Hamutuk, nia signifikadu iha Tetun emblematiku ho futuru kooperasaun defesa Austrália ho Timor-Leste, ho foku iha kooperasaun prátika hodi suporta Timor-Leste nia kapasidade defesa.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter