Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Sidadaun estranjeiru ida hosi nasaun Mali ho naran Ahmed Suiman (27), kuaze fulan 5 ona sulan iha Sentru Resepsaun Azilu (SRA) iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, Dili tanba tama mai Timor-Leste ilegál.

Ba tempotimor.com, Ahmed konta tuir inisiu nia mai liuhosi territóriu Indonezia, liubá Kupang (NTT) mak tama mai Timor-Leste liuhosi fronteira rai maran, Postu Batugade, Munisípiu Bobonaro.

“Ha’u mai to’o Kupang mak rona nasaun Timor-Leste nia naran. Ha’u buka konsuladu Timor-Leste nian iha Kupang hodi husu atu taka vistu. Maibé, konsuladu la fó. Nune’e, ha’u tama mai de’it la ho vistu mak polísia migrasaun kaer ha’u hodi lori ha’u mai tau iha fatin ne’e,” hatete Ahmed iha aeroportu Komoro, Dili, Kuarta (16/10).

Ahmed hatutan, antes ne’e polísia migrasaun lori ona nia hodi fila ba Indonézia. Maibé, autoridade Indonézia sira rejeita nia. Nune’e, lori fali iha Sentru Instalasaun Temporária iha aeroportu Comoro ne’ebé responsabiliza hosi polisia migrasaun Timor-Leste.

“Agora ha’u lakohi fila ba ha’u nia rain Mali ona, tanba ha’u nia rain iha hela konflitu laran. Ha’u nia aman-inan mate hotu ona. Ha’u hakarak husu azilu politika iha Timor Leste,” komenta Ahmed.

Nia promete katak, bainhira hetan direitu azilu politika iha Timor Leste nia sei la oho ema ida. Nia sei la repete asaun pasadu sira iha Mali.

Bainhira tempotimor.com hasoru Ahmed iha sentru instalasaun ne’e, Ahmed hatais hela kalsa naruk koor metan ida ho faru la ho gola koor mean, no ain mamuk. La hatais xinelus.

Kona-bá nia alimentasaun diaria (hahan lorloron), Ahmed haktuir katak foufoun uza nia osan rasik mak hodi sosa hahan loron-kalan, maibé oras ne’e hetan suporta uitoan hosi parte migrasaun Timor-Leste nian, no maske kuaze fulan 5 ona iha fatin ne’e, maibé Ahmed rasik seidauk hatene bainhira mak nia bele hetan vistu legal ida no hetan direitu azilu politika iha Timor-Leste.

“Ha’u hakarak hela iha ne’e ona, no lakohi fila ba Mali, tanba ha’u nia nasaun iha hela funu laran. Ha’u hakarak buka serbisu iha ne’e hodi aguenta moris. Ha’u mai iha Timor hodi buka salvasaun, mai buka moris,” konfesa Ahmed.

Entretantu, tuir informasaun balun ne’ebé tempotimor.com asesu iha aeroportu Comoro katak antes ne’e migrasaun Timor-Leste lori ona sidadaun Mali ne’e ba Indonézia, maibé Indonézia deside rejeita Ahmed ho razaun lubuk ida.

“Ha’u rona katak agora sira buka hela osan hodi deporta nia fila ba Mali. Maibé dalaruma osan seidauk iha mak to’o oras ne’e seidauk realiza,” hatete pesoal seguransa ida.

Mali nu’udar nasaun ida Afrika Osidental. Nasaun ne’e hasoru hela de’it konflitu tantu konflitu horizontal no vertikal. Nasaun ne’e nia naran ofisial mak Repúblika Mali (République du Mali) kolonializadu hosi Fransa durante tinan barak nia laran, no foin hetan nia independensia hosi Fransa iha loron 20 Juñu 1960, no sai independensia total iha loron 22 Setembru 1960.

Tempotimor (Dili) – Ministru Negósiu Estranjéiru no Kooperasaun (MNEK), Deonísio Babo Soares rekoñese kona-ba funsionáriu timoroan ida, ne'ebé halakon osan Konsuladu TL nian iha Sydney, Austrália.

Notisia Relevante: Deskonfia Diplomata Na’ok Osan, Tusan Bobar Konsuladu TL

"Iha funsionáriu ida, ne'ebé hetan alegasaun katak halakon osan lubuk ida iha Sydney. Osan ne'ebé mak haruka ba atu halo servisu nian. Funsionáriu ne'e, halakon tiha osan to'o agora buka la hetan. Ne'ebé, problema uitoan mak atu funsiona konsuladu Timor-Leste iha Sydney ne'e," dehan Ministru MNEK Deonísio Babo Soares iha Palásiu Governu, Kuarta (16/10/19).

Nia dehan, semana ne'e ekipa inspesaun husi MNEK sei ba foti dadus iha Konsuladu Sydney.

Notisia relevante: Ministru Fidelis Husu KAK Investiga MNEK

"Semana ne'e, ami iha ekipa ida sei ba foti dadus iha Sydney. Foti tiha dadus, hafoin ita rona depois submete ba parte kompetente. Primeiru ba uluk Komisaun Funsaun Públika (KFP). Depois ba fali Inspesaun Jerál Estadu (IJE). Depois, haree hotu mak bele deside, hodi rezolve ka prosesa. Tuir mai ba hatan Prokuradoria Jerál Repúblika (PJR) no ba Komisaun Anti Korrupsaun (KAK)," tenik Babo.

Ministru Babo mós haruka ona karta ba Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), kona-ba asaun ne'ebé mak MNEK halo ona ligasaun ho funsionáriu ne'ebé halakon osan estadu ne'e.

Tempotimor (Dili) – Ministru Reforma Lejislativa Asuntu Parlamentar (MRLAP), Fidelis Leite Magalhães husu ba Komisaun Anti Korrupsaun atu hala’o prosesu investigasaun ba kazu halakon osan estadu ne’ebé akontese iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK).

Tempotimor (Dili) – Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Deonisio Babo Soares hatete, agora daudaun ne'e iha timoroan na'in 60 ne'ebé kontinua hela sira-nia estudu iha Kuba.

“Kuba nu'udar nasaun aliadu ba Timor-Leste, iha sira-nia komprimisiu hori uluk to'o agora, atu forma timoroan sai mediku hamutuk 1000 pesoas. Daudaun ne'e, iha ema 60 mak halo hela sira-nia estudu iha Kuba. Na'in 17 estuda iha área espesialista mediku no balun iha área matemátika no siensias,” informa Babo iha Palásiu Governu bainhira remata enkontru ho Primeiru Ministru, Segunda (14/10/19). 

Tuir Babo, ninia sorumutu ho PM Taur mós atu relata rezultadu enkontru ne'ebé foin lalais nia partisipa iha Asemblea Jerál Nasoins Unidas.

"Iha pontus importante lubuk ida, ne'ebé ko'alia iha reuniaun Nasoins Unidas nian. Ko'alia ba dahuluk nian mak kestaun klimatika, dezenvolvimentu sustentável, asuntu jeneru nomós atividades relasiona ho ekonomia mundiál ne'ebe hala'o iha asembleia nasoins unidas nian," Babo esplika.

Nia subliña, intervensaun husi nasaun Timor-Leste nian iha asembleia jerál nasoins unidas foka liu ba mudansa klimatiku, emisaun de karbonu ou polusaun.  Tanba, tuir MNEK, bele ajuda nasaun ki'ik sira ne'ebé  envolve.

"Problema ne'ebé mosu iha Azia Pasifiku mak kestaun tasi sa'e no udan boot maka'as liu fó impaktu ba seguransa alimentar," nia esplika.

Nia afirma, relasiona ho problema hirak ne'e, Timor-Leste la'o hamutuk ho nasaun ki'ik sira iha mundu, tenta atu mobiliza para bele apoiu liuhosi nasaun boot sira, hodi sobrevive iha tempu naruk.

Tempotimor (DILI)-Deskonfia Kazu naok osan estadu hanesan sai ona kultura iha Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK). Oinsa ema bele para foti osan estadu ba interese privadu, se bainhira hatene ema ne’e halo sala la’os kastigu mak nia hetan maibé protesaun no promosaun ba nia kareira.

Kazu ida ne’ebé bele prova “laran-luak” MNEK nian ba naok-teen sira mak kazu deskonfia naok osan estadu ne’ebé komete husi eis Sekretaria Daruak Embaixada Timor Leste iha Korea Sul ho inisial EdS.

Iha inisiu tinan 2014, MNEK fó fiar ba Sra. EdS hodi ba serbisu iha Embaixada Timor Leste iha Korea Sul hodi sai Sekretaria Daruak ba Embaixadór Hernani Coelho.

Hafoin assume kargu refere, husi tinan 2014 to’o 2015, mosu ona indikasaun mal-jestaun ne’ebé envolve husi Sra. EdS. Hanesan Embaixadór, Hernani Coelho iha koñesimentu ba indikasaun infrasaun ne’ebé mosu iha embaixada.

Iha inisiu 2015, Hernani Coelho hetan konfiansa hodi sai Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) bainhira mosu remodelasaun ba VI Governu Konstitusional. Ministru la nomeia embaixadór foun hodi troka fatin ne’ebé nia husik hela, nune’e Sra. EdS mak sai enkaregada iha tinan 2015-2016.

Hafoin hetan oportunidade ne’e, EdS mós hahú halo asaun. Infrasaun lubuk mosu, no ikus mai EdS komete kazu halakon osan estadu hamutuk rihun $65. Osan ne’e atu selu edifisiu embaixada TL iha Korea Sul.

Atu bele taka nia hahalok ne’e, iha 23 Marsu 2016, EdS halo resibu falsu ne’ebé hatete katak embaixada TL selu ona osan aluga edifisiu embaixada nian.

Maibé, iha inisiu 2017, Ace Rent Real Estate Agency nu’udar na’in ba edifisiu ne’ebé aluga ba sisi sira-nia osan aluga iha embaixada TL iha Seoul, Korea Sul. Sira deklara katak embaixada seidauk selu osan aluga hamutuk KWD 50,000,000 ka USD $49,504,95.

 

Notisia relevante: Deskonfia MNEK Hak’iak Na’ok-teen

 

Iha 16 Dezembru 2016, Sekretariu Jeral Interinu MNEK, atual Embaixadór TL ba Washington DC, Isilio Coelho haruka karta garantia ida ba Embaixadora TL ba Korea Sul, Adalgisa M.S. Ximenes

atu selu lai kustu arendamentu ba Embaixada Timor Leste iha Seoul ho nia osan privadu.

“Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun, atu proteze imajen no salva guarda ba dignidade Timor Leste nian asumi kompromisiu atu responsabiliza Sekretaria EdS iha Embaixada TL nian iha Seoul ne’ebé administra sala pagamentu arrendamentu Embaixada TL nian iha Seoul, agora, halo uma-nain atu hasai embaixada TL no lori Embaixada TL nian ba tribunal, hodi selu fila fali osan ho montante USD20.000.00 ne’ebé Embaixadora Adalgiza Ximenes adianta hodi selu arrendamentu em dividas Embaixada nian ne’ebé refere iha leten,” dehan Isilio iha karta ne’e.

Iha karta ne’e, Isilio Coelho fó garantia ba Embaixadora Adalgisa katak MNEK sei responsabiliza hodi reimbolsa Embaixadora nia osan bainhira EdS la konsege selu.

“Kazu Sekretaria EdS falla halo reembolsu ida ne’e, MNEK hanesan ultima instansia sei assume responsabilidade ne’ebé refere hodi selu fila fali Embaixadora Adalgiza Ximenes nia osan ne’ebé adianta ona ba pagamentu ne’ebá,” nia garante.

Hafoin haruka karta “protesaun no salva guarda imajen” ne’e, iha 8 Maiu 2017, Isilio manda karta ida ba Komisaun Funsaun Publiku (KFP) ho númeru Ref. 55/GSG/V/2017 ho asuntu Instaurasaun Prosesu Dixiplinar ba Sra. EdS, Funsionaria MNEK, ne’ebé aneksa ho dokumentu sira ne’ebe konsidera Sra. EDS komete infrasaun grave tebes iha relasaun ho lejizlasaun sira ne’ebé aplika ba funsionariu publiku sira.

Iha karta ne’ebé CC mós ba Ministru Negosiu Estranjeiru Hernani Coelho no Vise Ministru Roberto Soares ne’e, Isilio informa ba Prezidente Komisaun Funsaun Publiku Faustino Cardoso katak EdS halakon osan estadu ho montante kuaze rihun $65.000.

Iha fulan Agostu 2017, tanba EdS la konsege selu fila fali osan ne’ebé nia halakon, MNEK mak toma responsabilidade hodi reembolsa Embaixadora Adalgiza nia osan hamutuk $20.000 ne’ebé selu ba kustu arrendamentu edifisiu embaixada TL iha Seoul.

Husi dadus hirak iha leten hatudu katak, komponente tomak iha MNEK, inklui Ministru no Vise Ministru hatene kona-ba infrasaun grave ne’ebé EdS komete.

Maibé, ikus mai, iha fulan Juñu 2019, EdS hetan promosaun ba nia kareira hodi sai nu’udar Diretora Administrasaun iha MNEK.

 

Deskonfia Iha Grupu Protetór iha MNEK

Ba kestaun ne’e, Estudante Universitariu ida, Abilio da Costa konsidera, faktu ne’ebé iha hatudu katak MNEK durante ne’e proteze sira-nia funsionariu ne’ebé komete sala.

“Ho kazu Sra. EdS nian ne’e hatudu katak iha MNEK nia laran iha grupu ida ne’ebé solidu hodi fó protesaun ba malu,” deklara estudante husi departamentu Relasaun Internasional ne’e ba Tempotimor.com.

Aat liu tan, estudante ne’e dehan, MNEK ne’ebé hatene momoos kazu ne’e sei promove EdS sai nu’udar Diretora Administrasaun.

Tuir nia, kazu ida ne’e tau mós iha kestaun integridade diresaun nivel as iha MNEK ne’ebe laiha seriedade atu kombate korrupsaun, aat liu tan iha indikasaun sira koopera ho korruptor sira.

“Kazu Señora EDS nian ne’e tau iha kestaun integridade figura xave hanesan Señor Isilio Coelho ne’ebé foin lalais simu posse husi Prezidente Republika Francisco Guterres Lu Olo hodi sai Embaixadór Timor Leste ba Washington DC.”

Abilio hatutan, la’os de’it atual Embaixadór Isilio nia integridade mak sai kestaun, maibé desizaun PR Lu Olo hodi fó posse ba Embaixadór Isilio Coelho ne’ebé ho konsiente husik kazu korrupsaun buras iha MNEK, hamosu mos pergunta ba Prezidente Republika nia integridade atu halakon korrupsaun no promove boa-governasaun iha TL.

Aleinde ne’e, nia hatete, KFP ne’ebé simu ona keixa iha tinan rua liu ba, 2017, to’o ohin loron seidauk halo asaun hodi prosesa kazu refere, no EdS mós hetan promosaun hodi kaer kargu importante iha MNEK.

“Pergunta boot ba públiku mak ne’e, sera que kazu señora EdS ne’e uniku kazu iha MNEK ka sei iha tan kazu seluk ne’ebé MNEK buka dalan hodi taka tiha de’it ba públiku no husik osan estadu lakon le’et de’it?,” Abilio husu.

 

MNEK sei Haree Sala ka Lae

Entretantu, Sekretariu Jeral MNEK Jorge Camoes hatete, kazu ne’ebé mosu la signifika katak MNEK tolerante, maibé tanba MNEK nafatin tau prejusaun inosensia iha oin.

“Tolerate, lae, mas prontu prejusaun inosensia ne'e ita tau nafatin iha oin,” dehan Jorge ba Tempotimor.com.

Nia hatete, bainhira MNEK simu keisa ruma, sei haree fila fali internalmente hafoin lori ba parte kompetente, no sei presiza mós tempu atu haree fila fali molok foti desizaun final.

“Prosesu ne'e la'o hela, dala-ruma presiza tempu duni tanba ne'e ita labele dehan ohin mai rezolve kedas, depois presiza haree hotu dadus ne’e didi’ak, ida ne'ebé mak hatene buat sira ne'e entaun dala-ruma tenke crosscheck ba fatin akontesimentu sira balun,” dehan nia.

Importante liu, tuir Sekjer MNEK ne’e, nia parte foti nafatin medida no investigasaun kontinua la’o.

“ita labele hanoin dehan kleur ne'e ita la prosesa, mais sasan la'o hela, ida ne'e mak importante,” dehan nia.

Tuir Jorge, presiza atu haree loloos ema ne’e ninia sala no haruka ba parte kompetente atu bele foti medida.

“Ida ne’ebé MNEK halo mak avalia, sala ka lae, todan ka lae, depois ita enkamiña ba KFP haree fila fali nia prosesu la'o oinsa depois hein desizaun tuir mai, ita enkamiña tutan fali ba parte relevante bazeia ba rekomendasaun ne'ebé mak hetan,” nia hatete.

Tan ne’e, Sekjer ne’e dehan, la signifika katak kazu ne’e la prosesa ka husik de’it maibé serbisu ne’ebé relasiona ho asuntu ne’e kontinua la’o to’o rohan.

Tempotimor (DILI)-Hahalok husi Funsionariu Ministériu Negosiu Estrajeiru no Kooperasaun ida ho inisial SMS ne'ebé durante ne'e serbisu iha Konsuladu Timor Leste iha Sidney, Australia, halo nasaun lakon dupla.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Partidu Libertasaun Populár (PLP), Cornelio Gamma (L-7) husu ba joven Timoroan atu aprende no domina lingua barak.

Tanba, tuir L-7 bainhira Timor-Leste ofisiálmente tama ASEAN, joventude Timoroan bele kompete ho joventude husi nasaun ASEAN seluk. “Joventude sira mak futuru nasaun nian. Tanba ne'e, presiza estuda maka'as no aprende lingua barak, atu bele koloka no kompete iha ASEAN,” hatete membru Komisaun B, Parlamentu Nasionál (PN) ne'e, Kinta (10/10/19).

Relasiona ho setór seguransa rai laran, bainhira TL tama ASEAN, tui eis komandante gerrilleiru FALINTIL ne'e afirma, parte seguransa asegura tebes. Tanba, tuir L-7, ohin loron laiha ona inimigu entre nasaun ba nasaun seluk. Inklui mós iha nasaun ASEAN.

Tempotimor (Dili) – Ministru Negósiu Estranjéiru no Kooperasaun (MNEK), Deonísio Babo Soares hatete, iha tempu besik Prezidente Repúblika (PR) sei simu tan lista naran embaxaidór/a sira ne'ebé durante ne'e seidauk simu pose.

"Lista embaixadór/a sira nian iha tempu besik. Semana ida ne'e nia laran. Ha'u foin fila husi Amérika, vizita ba nasaun seluk, ne'ebé ha'u presiza konsulta didi'ak lai," dehan MNEK, ba jornalista, iha PN, Kinta (10/10/19).

Nia akresenta, lista embaixadór/a ne'ebé Prezidente Repúblika haruka fila laiha problema.

"Lista laiha problema. Maibé, presiza hadi'a ida ka rua. Para halo ajustamentu depois haruka ba Primeiru Ministru, depois haruka ba PR. Maibé, ida ne'e laiha problema," MNEK afirma.

Entretantu, tuir lista kandidatu embaixadór/a sira ne'ebé mak seidauk hetan pose husi PR mak hanesan:

  1. Ines Maria de Almeida, Embaixadora ba Camberra, Austrália
  2. Gil da Costa, Embaixadór ba Reinu Unidu Gra-Britania no Irlandia Norte
  3. José Luis Guterres, Embaixadór ba Konfederasaun Suisa
  4. Paulo Assis Belo, Embaixadór ba Repúblika Mosambike
  5. Isabel Amaral Guterres, Embaixadora ba Lisboa, Portugál
  6. Isabel Amaral Guterres, reprezentante permanente TL ba Sekretariadu Ezekutivu CPLP
  7. Isabel Amaral Guterres, Embaixadora la rezidente TL ba Repúblika Kabuverde.
  8. Maria Natalia Guterres Viegas Carrascalão, Embaixadora ba Singapura
  9. Ilidio Ximenes da Costa, Embaixadór ba Japaun
  10. Hermenegildo Lopes, Embaixadór ba Kambodia
  11. Abrão dos Santos, Embaixadór ba Repúblika Populár Xina
  12. Joana Veneranda Amaral, Embaixadora ba Santa Sé
  13. Armandina Maria Gusmão dos Santos, Embaixadora ba Reinu Tailándia.

Tempotimor (Dili) – Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Deonísio Babo Soares afirma, nia sei fó karta feriadu iha ‘otél gratuitu’ ba funsionáriu MNEK, ne'ebé halakon osan estadu.

MNEK, informa lia hirak ne'e ba jornalista, Kinta (10/10/19) iha Parlamentu Nasionál (PN) relasiona hahalok funsionáriu husi MNEK ne'ebé deskonfia uza osan estadu ba nesesidade privadu bainhira funsionáriu ne'e servisu hela iha embaxada Timor-Leste nian iha rai liur.

Lee mós: Deskonfia MNEK "Hakiak Na’ok-teen"

"Ita iha esperiensia ida ka rua ona. Ha'u seidauk iha informasaun klaru kona-ba ida ne'e. Rona, maibé sei halo investigasaun hela. Kuandu hotu ona, sei submete ba Komisaun Funsaun Públika (KFP). Klaru husu inspesaun jerál ida para halo auditoria. Se laiha sala, laiha buat ida. Maibé, iha sala tenke submete ba tribunal.  Tanba, kazu sira hanesan ne'e, ita labele husik liu," MNEK afirma.

Nia dehan, bainhira kazu ne'e loos ona, hafoin halo investigasaun. Tanba, seidauk hatene mak halo uluk investigasaun, bele estraga uluk ona ema nia privasidade.

"Bainhira investigasaun loos ona, mak funsionáriu ne'e tenke ba KFP. Depois iha KFP mak haree nia responsabilidade kriminál iha ka lae? Se iha, tenke ba tribunál," nia afirma tan.

"Ita nia funsionáriu no diplomata sira ne'e mesak ema matenek de'it. Hanesan iha uma laran karik, iha oan barak sempre iha ida mak nakar liu. Entaun ida nakar ne'e mak tenke tau atensaun,” tenik Babo.

Nia akresenta, nu'udar umanu dalaruma akontese. Maibé nia rasik nu'udar ministru mós tauk atu asina surat arbiru.

"Ami ministru sira mós, asina surat sira hanesan ne'e ami tauk. Dalaruma ita hanoin loos, mas ita asina sala tiha lei la dehan ne'e loos ka sala. Ne'ebé, tauk la halimar," nia dehan.

Tempotimor (Dili) – Kazal Timoroan na'in rua, ne'ebé lori droga tama iha fronteira Indonézia iha ona prizaun preventiva.

"Informasaun ne'ebé iha mak ita nia ema na'in rua, ne'ebé detein iha sela Polísia Indonézia agora sira nia estatutu muda ona ba prizaun preventive. Entaun ita hein prosesu tuir mai," dehan Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Segunda (07/10/19).

"Atu hateten katak ema sira ne'e arguidu. Se mak bele tau matan, mak Governu. Governu bele haree tanba arguidu sira eskolla ona advogadu, maibé Governu mós bele haree posibilidade saida mak bele halo hodi tulun sidadaun ne'ebé mak komete krime iha estranjéiru," PJR informa.

Tuir PJR ne'e, matéria ba kazal na'in rua ne'e responsabilidade Governu nian, hodi servisu hamutuk ho embaixadór Timor-Leste nian iha Indonézia, hodi akompaña prosesu. Tanba Prokuradór Jerál nia servisu mak oinsá atu buka dalan, para bele buka solusaun hamutuk entre nasaun rua ne'e.

Alende ne'e, arguidu sira ne'ebé oho Timoroan ida iha Yogyakarta, na'in tolu agora iha ona prizaun preventiva.

"Ema ne'ebé oho maluk Timoroan ida (João Bosco) iha Yogyakarta, dadaun ne'e na'in tolu iha ona prizaun preventiva, balun mai tiha iha Timor, filafali ba depois parte seguransa sira kaer kuaze na'in tolu, ne'ebé iha ona prizaun preventiva," tenik PJR.

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter